Zašto hrana može biti bolja od lijekova u liječenju bolesti

Donosimo prikaz razgovora dvojice stručnjaka na području zdravlja i prehrane – dr. Williama Lija i dr. Marka Hymana na temu “Kako jesti kako bi se pobijedila bolest”. Svrha razgovora je educirati o značaju kojeg pravilna prehrana može imati na naše zdravlje te kako odgovarajućom prehranom poboljšati rad prirodnih obrambenih mehanizama ljudskog organizma. 

Prava hrana je lijek. Osobna, intuitivna iskustva pokazuju nam moć hrane u sprječavanju, pokretanju ili preokretanju bolesti, a spoznaja o ovoj tematici može pomoći u postizanju zdravstvenih ciljeva. Poznavati svoje tijelo, odabrati pravu hranu – onu koja nas uzdiže, djeluje ljekovito na naš organizam,  a odbaciti sve što nam šteti, trebalo bi biti polazno stajalište. U idealnom slučaju, tržnice i „zelenjave“ mogli bi nazvati ljekarnama jer lijek jedemo pri svakom obroku.

Čovjek nedovoljno poznaje hranu. Nutritivna, ljekovita ili opasna svojstva hrane trebala bi ljudima ponovo postati „prirodna“. Problem je u stilu života koji u većine odnosi kvalitetu prehrane. Stoga se danas jede da bi preživjeli, a ne da bi bili zdravi.

O vrijednosti i valjanosti hrane trebalo bi se razgovarati ponajprije u obitelji, školi, medijima, s liječnicima. Edukacija o hrani nedovoljna je, a obično se o njoj vodi računa kada liječnici upozoravaju na promjene ishrane iz raznih medicinskih razloga. Kada je možda već kasno za obnovu organizma, kada hrana služi za „krpanje“. U nekim zemljama još uvijek postoje običaji spravljanja obroka u kojim je gotovo sva hrana lijek.

Photo by Unsplash – Marcelo Leal

Od rođenja ljudsko tijelo se bori protiv bolesti uz pomoć pet obrambenih sustava. To su angiogeneza (način formiranja krvnih žila), matične stanice (omogućavaju regeneraciju tijela), mikrobiomi (mikroorganizmi u tijelu), DNK i imunološki sustav.

Primjer pristupu bolesti kod karcinoma je djelovanje kemoterapijom na izvor bolesti. Djeluje se na stanice karcinoma pri tom djelujući na čitavi organizam. Svrha istraživanja je navesti obrambene sustave da ciljno djeluju na, u ovom slučaju, stanice karcinoma i usmjeriti tijelo da ostvari svoju funkciju i izbori se protiv bolesti. Imunoterapija omogućava ovim sustavima da pronađu stanice karcinoma i preokrenu bolest. Bolje razumijevanje ovih sustava, može dovesti  i do novih probiotičkih pristupa dijabetesu i drugim bolestima. 

U biologiji postoji više veza i komunikacija, ono što nazivamo “cross-talk”, koje su vrlo važne no načini ostvarivanja ovih veza još nisu sasvim jasni. Imunološki sustav usko je povezan s drugim metaboličkim funkcijama, a ovo se smatra još uvijek nekonvencionalnim razmišljanjem i opisuje se kao novo polje zvano imunometabolizam. Proces evolucije sisavaca, uključujući ljude, razvio je funkcionalne sustave koji međusobno komuniciraju, a mikrobi su bitan dio tog procesa. Ali, svi organizmi ne reagiraju jednako na imunoterapije.

Odaziv na imunoterapiju napravljen je istraživanjem na 249 pacijenata oboljelih od karcinoma. Zaključeno je da su reagirali na terapiju oni koji su imali pravilne bakterijske funkcije u crijevima i jednu bakteriju posebno Akkremansia muciniphila – koja pomaže u regulaciji metabolizma glukoze. Ova bakterija ne može se „uzgojiti“. Jednostavno je imamo više ili manje. Ali se zato može unositi prehranom. Jedna od značajnih namirnica koja može tijekom dva tjedna promijeniti unutrašnjost naših crijeva, potičući rast akremansije, je sok od šipka. Dakle, potrebno je nahraniti mikrobiom.

Photo by Unsplash – Israel Egio

Sustavi za održavanje zdravlja djeluju samo ako su uravnoteženi, a to se može postići pravilnom prehranom. U nastavku donosimo pregled povezanosti spomenutih obrambenih sustava i određenih namirnica. 

Sustav angiogeneze laički rečeno možemo promatrati kao “travnjak” vaskularnog sustava. Ne smije ga biti ni previše ni premalo, a ishrana pogodna za održavanje ovoga „travnjaka“ uključuje zeleni čaj, soju, rajčice, mnoge vrste voća i povrća te luk.

Sustav matičnih stanica koje mogu biti razorene bolestima kao što su dijabetes, alkoholizam, stres i sl. treba hraniti mediteranskom vrstom prehrane i unosom zelenog i crnog čaja te vruće čokolade.

Mikrobiom može promijeniti čovječanstvo. Bakterije su sastavni dio organizma (prema nekim istraživanjima čine 50% ljudskog tijela). Uništavaju ih antibiotici, stil života, stres, dijete i različiti dodaci jelima. Najbolja namirnica u ishrani mikrobioma su orašasti plodovi. Ispitivanja su pokazala da kod ljudi koji imaju karcinom debelog crijeva orašasti plodovi smanjuju simptome.

DNK (deoksiribonukleinska kiselina) je nositelj genetskog nasljeđa, no podložna je mutacijama. Dnevni događaji kao što su sunčeve zrake, pasivno pušenje ili pak udisanje goriva prilikom točenja u vozilo itekako mijenjaju DNK. Citrusi i kivi zaštita su ovog obrambenog sustava.

Pad imuniteta najvidljiviji je golom oku promatrača. Uzroci mogu biti različiti uključujući upale, infekcije, nedovoljna količina sna, stres, starenje, pušenje  i sl. Zeleni čaj, kurkuma (s crnim paprom), školjke, gljive ili polagano kuhane rajčice s maslinovim uljem, samo su neki od prirodnih lijekova za podizanje ovog sustava. 

Photo by Unspalash –  Jez Timms

Tražeći zajednički nazivnik zdrave i korisne ishrane dr. Li je proučavao prehrambene navike različitih podneblja kao što su azijsko, euroazijsko, europsko i američko. Postoji nekoliko faktora u odluci o zdravoj ishrani:

> u hrani bi trebalo uživati i zbog nje bi se trebali osjećati zadovoljno i zdravo

> odaberite hranu na koju vaše tijelo pozitivno reagira

> budite umjereni (konfucijsko učenje kaže “hara hachi bu” – jesti 80%)

> jedite polako i po mogućnosti u društvu

> preporuča se unositi što više biljne hrane (zdravi bioaktivatori i kemijski spojevi koji potječu iz biljaka koje ih stvaraju za svoju samozaštitu, a u trenutku unosa u organizam te tvari kreću u interakciju s ljudskim stanicama)

Svaka osoba može uzeti svoje zdravlje u svoje ruke barem tri puta dnevno i na prirodan i kvalitetan način utjecati na organizam. Zdravlje je nevidljiva stvar i zato treba razmisliti što zdravlje predstavlja. Postoji više od 200 vrsta namirnica koje mogu aktivirati cirkulaciju, aktivirati matične stanice, nahraniti mikrobiom, zaštititi naš DNK i osnažiti imunitet. Ovo znači da se hranom možemo obraniti od dijabetesa, bolesti srca, gojaznosti, autoimunih bolesti, demencije pa čak i karcinoma.

Ono što je važno: sada se zna što dodati prehrani, a ne samo što ukloniti iz nje. Znanost je pokazala koja hrana može osnažiti čovjekov obrambeni sustav. Hrana kao lijek je ideja koja je suština ljudskog zdravlja.

 

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=UUSWWI2qVt4&feature=youtu.be (30.10.2019.)

Sudionici ovog razgovora su William Li, dr. med., svjetski poznat liječnik, znanstvenik, govornik i autor knjige “Eat to Beat Disease: The New Science of How Your Body Can Heal Itself“ te vrlo popularnog TED razgovora “Možemo li jesti za gladovanje raka?”. Predavač je na nekoliko fakulteta u SAD-u i autor više od 100 znanstvenih publikacija. Njegov sugovornik je dr. Hyman, najprodavaniji autor New York Timesa (čak 11 puta), obiteljski liječnik i lider na području funkcionalne medicine koji u svojim podcastima (Doctor Farmacy) vodi razgovore o temama u području zdravlja, wellnessa, hrane i politike.

 

Za 3L piše: Alenka Marušić

Napomena:

Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost. 

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969