Obnovite matične stanice i prirodno pojačajte imunitet – 1.dio

Donosimo vam pregled još jednog veoma zanimljivog podcasta s Bruce H. Liptonom na temu matičnih stanica i prirodnih načina na koji se može ojačati imunitet. U prvom dijelu naglasak je stavljen na načine na koje percepcija okoline i interpretacije koje ljudski mozak stvara mogu utjecati na matične stanice, opisu različitih vrsta svijesti koje utječu na naš život te posljedicama dijagnosticiranja bolesti.

Bruce H. Liptonom je doktor znanosti, pionir nove biologije i međunarodno priznati lider u spajanju znanosti i duha. Kao biolog koji je radio sa matičnim stanicama, radio je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Wisconsinu, a kasnije je na Sveučilištu Stanford obavio i revolucionarno istraživanje na tu temu. Najprodavaniji je autor knjige “Biologija vjerovanja”, a 2009. godine primio je prestižnu nagradu za mir Goi (Japan) u čast znanstvenog doprinosa svjetskoj harmoniji.

Utjecaj percepcije okoline na rast stanica

Sva živa bića prilagođavaju se svojoj okolini. Bolja prilagodba znači bolju kvalitetu života te omogućava rast razvoj, napredovanje i učenje. Percepcija okoline, bilo da je ona pozitivna ili negativna, kontrolira i utječe na aktivnosti matičnih stanica. Te stanice svoju prilagodbu okolini obavljaju uz pomoć živčanog sustava, koji dostavlja informacije o onome što nas okružuje.

Tumačenje okoline važna je stavka zdravlja matičnih stanica jer njihova funkcija prilagodbe uvelike ovisi o pravilno usmjerenoj svijesti. Pogrešno tumačenje u cijelosti zdrave okoline može stvoriti krive informacije za tijelo. Mijenjanjem percepcije i svijesti, promjenom stila života i uvjerenja o životu mijenjaju se i signali koje živčani sustav šalje tijelu.

Interpretacije koje um stvara i njihov utjecaj na kemiju organizma

Pogled u ogledalo može ljudima dati potpuno krivu predodžbu o njima samima. Čovjek je građen od 50 trilijuna matičnih stanica. Stanice su živi organizam. Dakle, čovjek je zajednica organizama, moglo bi se reći kožom prekrivena petrijeva zdjelica. Medij kulture zdjelice je krv, a rast i razvoj stanica ovisi o sastavu kulture. U tom sustavu, mozak kontrolira kemiju sastava kulture interpretirajući okolinu. “Prevodeći“ svoje viđenje, um stvara kemiju krvi, određujući na taj način genetiku svake osobe.

Uzmimo za primjer zaljubljenost – samo pogledom na osobu koju volite u tijelu se stvaraju:

dopamin – koji pruža osjećaj zadovoljstva
oksitocin – hormon ljubavi, usko povezan sa zadovoljstvom
vazopresin – hormon vrlo sličan oksitocinu
hormon rasta

Zaljubljenost stvara dobru kulturu za razvoj i rast stanica. I zato zaljubljen čovjek „sjaji“ zdravljem. Um je interpretirao zadovoljstvo koje se prenijelo na stanice čiji se pozitivni razvoj prikazao na vanjštini.

Nešto sasvim suprotno događa se u trenutku kada vidimo/osjetimo nešto što nas plaši (svakodnevni stres, hrana koju konzumiramo, onečišćenje, neprijateljstvo i sl.). Dolazi do otpuštanja hormona stresa koji zaustavlja rast stanica i blokira imunološki sustav. Organizam uzima svu raspoloživu energiju koristeći je za potrebe zaštite. Energija je preusmjerena sa rasta na zaštitu, a kemija krvi je izmijenjena. Dakle, naše misli mogu promijeniti kemiju organizma.

Vrste svijesti

Jedan od načina na koji se mijenja percepcija okoline je promjena svijesti. Postoje dvije međuovisne interaktivne vrste svijesti koje imaju različite stavove prema okolini. To su svijesni i podsvijesni um.

svjesni um (svjesnost) je…

kreativni um koji omogućava pogled u budućnost i čini ljudsko društvo toliko naprednije od drugih živih bića (nalazi se između poticaja i odgovora). Svjesnost odražava naše želje, strasti, namjere, vizije uspjeha. Svjesnošću upravljamo mi sami.

podsvjesni um (podsvjesnost) je…

naučeno ponašanje, navika. Programirane kopije koje su nam prenijeli u prvih sedam godina našeg života koje nisu nužno uvijek korisne za nas same. Programirana su nam ponašanja drugih ljudi (obitelji, rodbine, zajednice). Podsvijest je način na koji interpretiramo svijet promatrajući druge ljude i ponašajući se „u skladu“. Njime kopiramo ponašanja drugih ljudi.

Kada razmišljamo, ne koristimo svjesnost za kontroliranje našega života. Upotrebljavamo podsvjesno zadane programe. Problem je u tome što ovi programi dolaze od drugih ljudi, 75% ih je negativno i samosabotirajuće, a koristimo ih 95% svakog dana.

Primjer – Koliko ste se puta ujutro probudili i pomislili: „Danas je dan kada ću ostvariti svoju želju, pronaći ljubav, najbolji posao…?“ A kada ste došli kući, nakon napornog dana, ništa se nije dogodilo!? I kažete si:“ Da, žrtva sam sustava, svemira, nečega!“ Ne. Proveli ste 95% vremena u podsvjesnom modu.

Ljudi upotrebljavaju kreativno (svjesno) razmišljanje u nekim svjesnim situacijama no najčešće su nesvjesni njegova korištenja. Primjerice u zaljubljenosti, stanju koje predstavlja ostvarivanje velike životne želje, bez obzira na život prije, od trenutka ostvarivanja zajedništva, čovjek se osjeća ispunjeno. Zaljubljenost nosi promjenu kvalitete života iz jednostavnog razloga: svjesnim razmišljanjem držimo upravljač svoga života putujući prema ostvarenju želja i uspjeha. Prestanak kreiranja želja i povratak u podsvjesno, neminovan je. Kompromisi predstavljaju prilagodbu na podsvijest gdje je kreativni um zamijenjen programima podsvijest.

Posljedice dijagnosticiranja bolesti

Produženo trajanje stresa odlika je današnjeg stila života. Rezultat su bolesti koje nastaju kao posljedica kemije straha. Dijagnosticiranjem same bolesti čovjek razvija nove strahove jer su dijagnoze većinom negativne. Reakcija mozga može se oblikovati placebo efektom. Bit djelovanja ovog efekta je u percepciji i vjerovanju izlječenja (pozitivno vjerovanje – djelovanje uma). Koncept spontanog samoizlječenja je dokazan.

Većina ljudi je čula za placebo efekt, ali malo ljudi zna da postoji i nocebo efekt. Negativno vjerovanje, jednako moćno kao i pozitivno vjerovanje, ali u suprotnom smjeru i može uzrokovati bilo koju bolest ili smrt. Samo zato jer u to vjerujete. Svaki dan negativna razmišljanja oslobađaju hormone stresa i polako odnose čovjekovo zdravlje.

Današnje spoznaje u genetici objašnjavaju da je manje od 1% bolesti genetskog podrijetla. Najopasnije bolesti kao što su karcinom, kardiovaskularne bolesti, dijabetes (tip 2), Alzheimer… nisu organskog podrijetla. Ove bolesti nastaju kao posljedica našeg odgovora na svijet oko nas. Našeg načina života i načina na koji se nosimo sa stresom. Ne postoji gen koji uzrokuje niti jednu od ovih bolesti. Geni ne uzrokuju bolesti, ali su u korelaciji s njima. Ovo pokazuje da je odgovornost za zdravlje na čovjeku i njegovoj percepciji okoline. Čovjek nije žrtva svojih gena nego kreator svoga zdravlja.

Konvencionalna medicina ima zastarjela uvjerenja kako su uzroci bolesti povezani s genetikom u biokemiji čovjeka. Tako je farmaceutska industrija postala veliki „spasitelji“ zdravlja. Neosporno je da medicina radi čuda sa traumama, no bolesti su vezane za um.

(…)

U drugom dijelu ovog pregleda donosimo više o utjecaju lijekova na tijelo, utjecaju stresa na bolesti poput ateroskleroze te o važnosti osobne energije i njenoj povezanosti sa samoliječenjem.

Za 3L piše: Alenka Marušić

Ovaj podcast možete pronaći na adresi:

https://www.hayhousehealsummit.com/welcome-post-event

Napomena: Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.