NAJBOLJE ADAPTOGENE BILJKE KOJE POMAŽU U BORBI PROTIV STRESA – 1. DIO

Većina od nas sa stresom se budi i sa stresom navečer liježe. Ako svakodnevno živite sa stresom onda svakako morate naučiti kako se zaštititi od njegovih negativnih učinaka.

Postoje mnogi prirodni preparati i tehnike koje pomažu u borbi protiv svakodnevnog stresa, a u ovom članku vas upoznajemo s utjecajem stresa i ulogom adaptogenih biljaka u njegovoj prevenciji, dok ćemo u drugom dijelu ove mini serije detaljnije pisati o top 10 adaptogenih biljaka koje možete koristiti već danas!

Kroničan stres uzrokuje simptome koji ometaju naš svakodnevni život, smanjuju njegovu kvalitetu i dovode do bolesti srca, problema s visokim krvnim tlakom, dijabetesa, ali i raznih mentalnih bolesti.

Biljke u medicini, poznate pod nazivom adaptogeni, povećaju našu otpornost na stres i bolesti.

Korištenje adaptogenih biljkaka vam omogućuje povrat snage, povećanu otpornost te zaštitu od negativnih učinaka stresa.

Ali idemo najprije vidjeti kako uopće stres djeluje na naše tijelo, kako bismo mogli prepoznati već prve znakove neravnoteže u tijelu… prije negoli prerastu u teže zdravstvene probleme.

Kako stres utječe na naše tijelo

Stres uzrokuje neposredne i značajne promjene u tijelu kako bismo mogli odgovoriti na „stalnu prijetnju“.

Što to znači?

Kada smo u stresu naš mozak koči funkciju probave kako bi imao dovoljno energije za „borbu“ i rješavanje problema izvora stresa.

Naš krvni tlak se podiže, otkucaji srca rastu, krv odlazi u naše ekstremitete i nema je dovoljno u našim crijevima i ostalim vitalnim organima.

Ove promjene su naravno korisne kratkotrajno. Bez ovog odgovora na stres mi ne bismo bili u stanju odgovoriti na izravnu prijetnju i borbu za preživljavanje.

Problem nastaje kada izvor stresa nije riješen, nego se on pretvara u kroničan stres tj. stanje stresa.

Kortizol-hormon stresa luči se putem naše nadbubrežne žlijezde kako bi nam pomagao u borbi sa stresom. Ima protuupalne učinke i neophodan je za zdrav metabolizam.

Ali kortizol se počinje lučiti i kao odgovor na neke od slijedećih faktora stresa:

> Fizički stres zbog konzumacije nezdrave hrane

> Stres izazvan neotkrivenom netolerancijom na određenu hranu, sastojak

> Nedostatak nutrijenata

> Loš i nekvalitetan san

> Otrovi iz okoliša

> Sindrom propusnosti crijeva

Nažalost mnogi od nas se svakodnevno susreću sa nekim od ovih sindroma što dovodi do kroničnog povišenja kortizola u tijelu.

Što se događa kad smo izloženi kroničnom stresu?

Gušterača

Gušterača smanjuje proizvodnju enzima za probavu, smanjuje se količina probavljene hrane te time i količina nutrijenata iz nje.

Probavni sustav

Usporava se naša probava, jer crijevni zalisci ne funkcioniraju u stanju stresa te se propusnost crijeva smanjuje (sindrom propusnosti crijeva), naša crijeva postaju „lijena“ i ne izlučuju toksine iz tijela već oni ostaju kružiti našim tijelom.

Štitnjača

Štitnjača čiji hormoni utječu na sve stanice u tijelu, pati. Zbog nedovoljne iskoristivosti nutrijenata, štitnjača ne dobiva dovoljnu količinu joda, selena i cinka te na taj način ne može pravilno funkcionirati. Stanice, koje štitnjača opskrbljuje energijom, na taj način dobivaju manje energije za rad. Tako npr. ako se rad štitnjače smanji za 20%, rad našeg imunosustava, jetre, bubrega, želuca i moždanih funkcija smanjit će se također za 20%.

Estrogen i progesteron

Stres također iscrpljuje razinu progesterona, jer u tom stanju nadbubrežna žlijezda izlučuje više kortizola. Time dolazi do povećanja razine estrogena, što dovodi do disbalansa progesterona i estrogena. Povišen estrogen uzrokuje bolne menstruacije, debljanje i probleme sa živcima.

Kortizol i testosteron

Također kod kroničnog stresa i povišenja kortizola, smanjuje se lučenje inzulina što dovodi do šećera u krvi što može biti iznimno opasno. Kako bi tijelo zadržalo ravnotežu počinje se lučiti ekstra testosteron, kojim se kompenzira razina lučenja inzulina. Kod žena to dovodi do cista na jajnicima koje luče testosteron kako bi nas sačuvale od rizika smrti zbog nedostatka inzulina.

Izvor: unsplash.com

Kako zapravo rade adaptogeni?

Adaptogeni su samonikle biljke te biljke posađene u medicinske svrhe koje se upotrebljavaju već stoljećima diljem svijeta.

Kako bi se smatrala adaptogenom, biljka mora:

(1) Biti sigurna za upotrebu za sve

(2) Moći povećati izdržljivost na stres

(3) Moći vratiti hormone u ravnotežu

Adaptogene biljke smiruju upale, smanjuju razinu kortizola te podržavaju rad nadbubrežne žlijezde, štitnjače i reproduktivnih organa.

Ovi lijekovi tradicionalne medicine potiču rad živčanog sustava, endokrinog te imuno sustava simultano i na više razina.

Ključ njihovog rada je da nam pomažu odgovoriti na stres tako što potiču naš prirodni obrambeni sustav.

Kao odgovor na kronični stres, adaptogene biljke stimuliraju i uravnotežuju naš živčani sustav, imunosni sustav, šećer u krvi te lučenje hormona nadbubrežne žlijezde.

…

U drugom dijelu ove mini-serije donosimo top 10 adaptogenih biljaka koje nam mogu pomoći u borbi protiv stresa.

Za 3L piše: Sandra Ratajc

Nakon dugogodišnjeg korporativnog iskustva, ova 41-godišnja ekonomistica i majka dviju djevojčica vodi svoj vlastiti obrt koji se bavi terapijom vrtlarstvom i asertivnošću, izrađuje mini vrtove te piše blog kako (pre)živjeti (radni) dan. Priroda, zdrav način života i putovanja s obitelji područja su njenog interesa u slobodno vrijeme.

Izvor (23.12.2019.): https://goodnesslover.com/top-10-adaptogens-for-stress-relief/

Napomena: Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.