Meso – potencijalni okidač upalnih procesa u tijelu koji ubrzavaju starenje

Kako meso izaziva upalu? U nastavku vam donosimo pogled sa znanstvenog aspekta što se uistinu događa s vašim tijelom kada jedete meso i kako se hranom možete boriti protiv raznih upalnih procesa!
Znanstvena nastojanja s primarnim ciljem razumijevanja starenja su snažna, te se značajne količine novca troše na istraživanje strategija (1) kako odgoditi ili usporiti posljedice starenja. Važno je razumjeti da postoje koraci koje danas možete poduzeti kako biste usporili starenje svoga tijela.

Važno je i razumjeti što je upala, kako se odnosi na starenje, te kako specifična skupina hrane – meso, potiče upalne procese u ljudskom tijelu.

Što je upala?

Upala je složen proces u kojem se stanice i kemikalije u našem tijelu bore protiv infekcija i drugih prijetnji, te se može aktivirati akutno ili dugoročno.

Ako imunološki sustav otkrije prijetnju, oslobađaju se kemikalije poput histamina koje uzrokuju širenje krvnih žila, te tako bijelim krvnim ćelijama omogućavaju „čišćenje“ upaljenoga područja.

Iako upala zapravo štiti naše zdravlje kada je u pitanju akutna reakcija poput ugriza kukca ili infekcija, kronična upala je sasvim druga priča.

Mnoga medicinska oboljenja uzrokovana su kroničnom aktivacijom upalnih procesa u našem tijelu. Ona uključuju astmu, akne, celijakiju, reumatoidni artritis, pa čak i aterosklerozu srčanih arterija.

Više od polovice naše imunološke obrane nalazi se u našem gastrointestinalnom traktu radi praćenja namirnica koje jedemo. Određena vrsta hrane može uzrokovati upalne procese i pokrenuti kronični odgovor ako se kontinuirano njome hranimo, dok neke druge vrste prehrambenih namirnica mogu imati sasvim suprotan učinak i djelovati protuupalno.

Uzrokuje li meso upalne procese?

1) Meso povisuje razinu C-reaktivnog proteina – pokazatelja upale

Povećani hs-CRP (visoko osjetljivi C-reaktivni protein – protein koji jetra stvara kada upala postoji u tijelu) predviđa razvoj ozbiljnih bolesti. Višestruka ispitivanja (2) su otkrila da se (čak i nakon uzimanja u obzir preostalih relevantnih čimbenika) konzumacija mesa povezuje s povećanim hs-CRP-om.

2) Meso izaziva otpornost na inzulin – što dovodi do dijabetesa

Staničnom starenju pogoduje i razvoj inzulinske rezistencije – stanje u kojem stanice tijela ne reagiraju pravilno na hormon inzulin.

Znanstvenici su proučavali način na koji konzumiranje određene hrane utječe na oslobađanje inzulina (3). Iznenađujuće, neke vrste mesa bogate proteinima i masnoćama izazivaju izlučivanje inzulina u jednakoj mjeri kao i neka hrana bogata ugljikohidratima (npr. govedina je bila jednaka smeđoj riži).

Istraživači su otkrili da riba, govedina, sir i jaja imaju veći odziv inzulina po gramu u odnosu na mnoge vrste hrane bogate ugljikohidratima.

3) Meso podiže inzulinu sličan faktor rasta 1 – povezan s karcinomom dojke i prostate

Inzulinu sličan faktor rasta 1 (IGF-1) je peptidni hormon koji stimulira rast stanica. Ujedno je povezan s visokim rizikom obolijevanja od karcinoma dojke i prostate. Ljubitelji mesa stalno imaju višu razinu IGF-1 od vegetarijanaca ili vegana (4).

Rak dojke i prostate rijetki su u tradicionalnim azijskim zajednicama koje imaju vrlo nizak unos mesnih proizvoda. Primjerice Okinawans, jedni od najdugovječnijih ljudi, unose manje od 10% dnevnih kalorija putem mesa.

4) Meso proizvodi trimetilamin-N-oksid – koji potiče bolesti srca

2011. godine, istraživači iz klinike u Clevelandu pokazali su da osobe koje konzumiraju meso proizvode metabolit koji potiče bolesti srca, koji se naziva trimetilamin-N-oksid ili TMAO.Iznimno je interesantna činjenica da TMAO nije bio povišen kod vegana koji su za potrebe istraživanja zamoljeni da konzumiraju mesni obrok (5).

5) Meso može dovesti do trajnog nakupljanja onečišćujućih tvari u organizmu – koje su povezane s višestrukim bolestima

Postojani organski zagađivači (POPs) su toksične sintetičke kemikalije koje se nakupljaju u masnoći. Neki od POP-ova su PCB-i, dioksini, DDT i usporivači plamena koji se koriste u odjeći i namještaju.

Oni narušavaju endokrine puteve i povezani su s rakom, bolestima srca, hipertenzijom, pretilošću i dijabetesom (6).

POP-ovi ulaze u naše tijelo uglavnom iz životinjskih proizvoda koje jedemo. Primjerice, razina PCB-a u životinjskoj masti koja se nalazi u mesu mnogo je viša od razine koja se nalazi u povrću, voću i žitaricama.

Znanost kaže da svo meso izaziva upalu

Nedavno objavljena studija kaže „da je jednu od najkonzistentnijih epidemioloških povezanosti prehrane i rizika od bolesti predstavlja utjecaj konzumacije crvenog mesa (govedine, svinjetine i janjetine, posebno u prerađenim oblicima)“ (7). Iako se procjene rizika razlikuju, konzumacija mesa redovno se povezuje sa smrtnošću od svih uzroka, kolorektalnim i drugim karcinomima, aterosklerotskom kardiovaskularnom bolešću, dijabetesom tipa II i raznim drugim upalnim procesima.

Naravno, bez obzira na to što odlučite jesti, napunite svoj tanjur što je više moguće s dokazanim borcem protiv upale i starenja: povrćem!

Za 3L piše: Matea Matijević

Matea je 33-godišnja ekonomistica iz Zagreba. Iako poslovno radi u domeni razvoja poslovanja, svoju strast želi proširiti i na širenje svijesti o važnosti pravilne prehrane i zaštite okoliša općenito.

Izvor (11.11.2019.): https://foodrevolution.org/blog/does-meat-cause-inflammation 

(1)Human Longevity, Inc. (2017). Health Nucleus X., Human Longevity, Inc. Launches Pilot Program, Health Nucleus X, https://foodrevolution.org/blog/does-meat-cause-inflammation

(2)Ley, S.H., Sun, Q., Willett W.C., Eliassen, A.H., Wu, K., Pan, A., Grodstein, F., Hu, F.B. (2014). Departments of and Epidemiology, Harvard School of Public Health, and the Channing Division of Network Medicine, Department of Medicine, Brigham and Women’s Hospital and Harvard Medical School, Boston, MA; and the Saw Swee Hock School of Public Health and Yong Loo Lin School of Medicine, National University of Singapore and National University Health System, Singapore (AP)., Associations between red meat intake and biomarkers of inflammation and glucose metabolism in women., https://foodrevolution.org/blog/does-meat-cause-inflammation

(3)Miller, J.C., Petocz, P. (1997). Department of Biochemistry, University of Sydney, Australia., An insulin index of foods: the insulin demand generated by 1000-kJ portions of common foods, https://foodrevolution.org/blog/does-meat-cause-inflammation

(4)Allen, N.E., Appleby, P.N., Davey, G.K., Kaaks, R., Rinaldi, S., Key, T.J. (2002). Cancer Research United Kingdom Epidemiology Unit, University of Oxford, Oxford OX2 6HE, United Kingdom., The associations of diet with serum insulin-like growth factor I and its main binding proteins in 292 women meat-eaters, vegetarians, and vegans, https://foodrevolution.org/blog/does-meat-cause-inflammation

(5)Tang, W.H., Wang, Z., Levison, B.S., Koeth, R.A., Britt, E.B., Fu, X., Wu, Y., Hazen, S.L. (2013). Department of Cellular and Molecular Medicine, Lerner Research Institute, Cleveland Clinic, Cleveland., Intestinal microbial metabolism of phosphatidylcholine and cardiovascular risk., https://foodrevolution.org/blog/does-meat-cause-inflammation

(6)Ljunggren, S.A., Helmfrid, I., Salihovic, S., van Bavel, B., Wingren, G., Lindahl, M., Karlsson, H. (2014). Department of Clinical and Experimental Medicine, Linköping University, Linköping, Sweden., Persistent organic pollutants distribution in lipoprotein fractions in relation to cardiovascular disease and cancer., https://foodrevolution.org/blog/does-meat-cause-inflammation

(7)Alisson-Silva, F., Kawanishi, K., Varki, A. (2016). Glycobiology Research and Training Center (GRTC), Center for Academic Research and Training in Anthropogeny (CARTA), Departments of Medicine and Cellular & Molecular Medicine, UC San Diego, La Jolla, USA., Human risk of diseases associated with red meat intake: Analysis of current theories and proposed role for metabolic incorporation of a non-human sialic acid., https://foodrevolution.org/blog/does-meat-cause-inflammation

 

Napomena: Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969