Kako naša prehrana može utjecati na zdravlje okoliša?

Koja hrana najviše šteti planetu? A koja bi ga hrana mogla spasiti? Provjerite trenutno stanje klimatskih promjena i pogledajte što istraživanja govore o utjecaju određenih namirnica.

Ako postoji jedan sveobuhvatni problem s kojim se trenutno suočava svaki stanovnik Zemlje, to su klimatske promjene. Temperature rastu. Oluje postaju snažnije, učestalije i nepredvidljivije. Poljoprivredni usjevi propadaju. Populacije insekata, posebice pčela, opadaju, prijeteći tako kolapsom čitavih ekosustava. Obalnim zajednicama, uključujući čitave nacije, prijeti porast razine mora.

Većina se znanstvenika slaže – ljudske aktivnosti najveći su pokretač klimatski promjena.

Ali što MI možemo učiniti?

Problem klimatskih promjena možda izgleda zastrašujuće, a naša mogućnost da nešto učinimo čini se toliko ograničenom. Većina nas ne želi prestati voziti automobile, grijati svoje domove ili kupovati proizvode koji nam pružaju lakoći i ugodu življenja.

Pa, možemo li onda dignuti ruke od svega toga i nadati se da će nas tehnologija spasiti? Ili nadati se da će svjetske energetske tvrtke odlučiti prestati bušiti naftu? Ukratko; ne, ali dobra vijest je da svi dijelimo jednu stvar koja može značajno utjecati na klimatske promjene: hrana koju jedemo.

Malim promjenama u svakodnevnom izboru hrane možete pomoći u suzbijanju najvećih prijetnji za okoliš koje danas postoje. Imate moć da pomognete spasiti planet – počevši od vašeg tanjura.

Trenutno stanje klimatskih promjena

Temperatura Zemlje konstantno raste još od kraja 19. stoljeća, a ako sada kolektivno ne započnemo donositi velike promjene, znanstvenici predviđaju da će doći do velikih posljedica za cjelokupni život na zemlji.

Što uzrokuje ovu promjenu temperature? Jednostavno rečeno, LJUDI.

Prevladavajući konsenzus znanstvene zajednice je da je globalno zagrijavanje izravni rezultat ljudskih aktivnosti, ponajviše izgaranje fosilnih goriva. Praksa koja je započela tijekom industrijske revolucije i emitira stakleničke plinove u atmosferu.

Primarni staklenički plinovi su ugljični dioksid, metan i dušikov oksid. Oni ostaju zarobljeni u atmosferi i sprječavaju da toplina napusti planet – zbog čega se planet zagrijava.

Polarne ledene kape će se otopiti. Razina mora porasti. Ekosistemi se uništiti. Biljke i životinje izumrijeti. Doživljavati ćemo ekstremne vremenske promjene i prirodne katastrofe, a to su samo neki od učinaka. Ako nastavimo proizvoditi emisije plinova po sadašnjoj brzini, oceani će uskoro postati kiseliji nego što su bili prije 14 milijuna godina. Kao rezultat toga, znanstvenici (2) očekuju kako bi do 2060. moglo biti više od 1,4 milijarde klimatskih izbjeglica te do 2100. više od dvije milijarde.

Činjenice o hrani i klimatskim promjenama koje trebate znati!

Čuli ste da je prijevoz automobilom i kupnja učinkovitijih vozila dobra za planet. Možda ste čak pokušali biciklirati do posla ili sanjali o kupnji električnog automobila, ali jeste li znali da poljoprivreda – konkretno uzgoj životinja radi hrane – doprinosi više globalnom zagrijavanju nego emisije koje proizvodi promet odnosno vozila? Nadalje, uzgoj životinja je vodeći uzrok izumiranja vrsta i odumiranja riba u morima (3). Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) zato i predlaže smanjenje potrošnje mesa, mlijeka, sira i maslaca kao iznimno važan način za smanjenje ugljičnog otiska.

Neki od glavnih načina na koji suvremena proizvodnja hrane potiče klimatske promjene

Stočarstvo je odgovorno za iznenađujuće visoku količinu globalne emisije stakleničkih plinova. To potječe od životinja i njihovog izmeta. Samo su krave odgovorne za većinski dio toga, oslobađajući metan podrigivanjem te kroz njihov izmet, a metan je najmanje 28 puta razorniji od ugljičnog dioksida kada je u pitanju zagrijavanje atmosfere.

Životinjska poljoprivreda vodeći je uzrok krčenja šuma. Uništavamo bezbroj hektara zemlje samo da bismo uzgajali hranu (poput kukuruza ili soje) za stoku ili da bismo stvorili pašnjake za stoku. I to radimo u vrlo osjetljivim ekosustavima, poput amazonske prašume. To ne samo da uništava staništa već ugroženih vrsta, već i oslobađa ugljični dioksid u atmosferu koju su te biljke i drveće apsorbirali. Kukuruz također posebno ovisi o velikim količinama kemijskog gnojiva koje emitira ugljik.

Izvješće World Resources Institute (4) objavljeno u prosincu 2018. godine kaže da je prelazak sa standardne, životinjsko usmjerene prehrane jedno od najboljih načina za ostvarivanje tog cilja. Čak bi i promjena samo 30% vaše hrane životinjskog podrijetla u hranu na biljnoj osnovi bilo učinkovito.

U 2018. godini časopis Science (5) objavio je dosad najveće istraživanje o utjecaju hrane na okoliš. Istraživači su pogledali podatke prikupljene s 40.000 farmi u 119 zemalja, uključujući 40 prehrambenih proizvoda koji predstavljaju 90% svega što jedemo.

Autori su zaključili da stoka osigurava samo 18% kalorija u hrani i 37% bjelančevina, a ipak koristi preko 83% poljoprivrednog zemljišta. Stoka je također odgovorna za 57% onečišćenja vode, 56% onečišćenja zraka i koristi trećinu svježe vode u svijetu.

Uz to, takozvana zapadnjačka prehrana bazirana na prerađenoj hrani i crvenom mesu prema istraživanjima nije dugoročno održiva jer zemlja nema dovoljno kapaciteta ni resursa održavati je.

Ona nije samo dovelo do povećanja mnogih kroničnih bolesti koje se mogu spriječiti, već je i proširilo utjecaj štete na okoliš.

Namirnice koje intenzivno oštećuju klimu

Vjerojatno se pitate koja hrana najviše doprinosi klimatskim promjenama?

Analiza radne skupine za zaštitu okoliša (6) iz 2011. godine razmotrila je utjecaj ugljika na različite namirnice. Drugim riječima, koliko različite namirnice doprinose učinku stakleničkih plinova? Njihovo izvješće pokazuje koliko se kilograma ugljičnog dioksida emitira  na kilogram svake konzumirane hrane.

Najgori prekršitelji bili su janjetina, govedina, sir, svinjetina, losos, puretina, piletina, konzervirana tuna i jaja.

Proizvodnja govedine ispušta oko 10 puta više stakleničkih plinova po kilogramu mesa od pilića ili svinja, koja sama ispuštaju oko 10 puta više od mahunarki. Najniži životinjski proizvod koji proizvodi stakleničke plinove, piletina, još je sedam puta štetnija za prirodu od leće.

Biljke također trebaju prirodne resurse za rast, ali puno manje od životinjskih proizvoda.

Namirnice poput graška, leće i graha trebaju malo vode i mogu rasti u težim klimama. Mahunarke također imaju mogućnost u partnerstvu s određenim gljivicama iz tla izlučiti inertni dušik iz tla i koristiti ga, što smanjuje potrebu za gnojivima koja u atmosferu oslobađaju dušikov oksid.

Hrana koja je bolja za okoliš

Mnogo biljnih proizvoda doprinosi daleko manjoj emisiji stakleničkih plinova nego životinjski proizvodi.

#1 Leća

0,9 kg ugljika po kg konzumirane leće

Leća se nalazi u nekoliko sorti. Zelena i smeđa leća izvrsna su za pravljenje hladnih salata od leće, dok crvena leća dobro uspijeva u juhi. Možete pronaći leće i konzervirane i osušene.

#2 Rajčice

1,1 kg ugljika po kg konzumirane rajčice

Rajčica je možda jedna od najlakših biljaka za uzgoj kod kuće, ali bez obzira na to uzgajate li ih ili kupujete, oni imaju bezbroj namjena.

#3 Suhi grah

2 kg ugljika po kg konzumiranog suhog graha

Suhi grah je izvrsna, cjenovno dostupna hrana koju možete čuvati u svojoj smočnici. Nakon natapanja i ispiranja, preko noći spremni su za kuhanje i korištenje u juhama i varivima.

#4 Tofu 

2 kg ugljika po kg konzumiranog tofua

Tofu je jedan od najsvestranijih biljnih proteina i dolazi u rasponu mekih i čvrstih konzistencija. Tofu poprima većinu okusa bilo kojeg začina koji mu se daje. Možete ga jesti pečenog, drobljenog i mljevenog ili čak jesti sirovog.

#5 Brokula

2 kg ugljika po kilogramu konzumirane brokule

Brokula je ukusna i sirova i kuhana. Čini hranjivu grickalicu u bilo koje doba dana i daje izvrsnu stranu gotovo svakom jelu.

#6 orasi

2,3 kg ugljika po kg konzumiranih orašastih plodova

Orasi su još jedna hrana puna hranjivim tvarima koju trebate držati pri ruci jer su odlična hrana za užinu

#7 Riža

2,7 kg ugljika po kg konzumirane riže

Riža je jeftino zrno koje nadopunjuje mnoga jednostavna jela, poput currya, burritosa i kuhanog graha.  Riža je često kontaminirana arsenom, tako da to možda želite imati na umu kako je ne biste konzumirali previše.

#8 Krumpir

2,9 kg ugljika po kg konzumiranog krumpira

Krumpir je izvrstan kao pire, pečen ili pržen. Ostavite kožu dodatnom hranjivim tvarima.

#9 Zeleni grašak

On prirodno fiksira dušik u tlu. To smanjuje potrebu za gnojivima i pomaže u održavanju hranjivih tvari u tlu.

#10 Naranče

Ovom voću je potrebno dvaput manje vode za uzgoj nego bananama.

Što još možemo napraviti?

Podržite lokalna poljoprivredna gospodarstva i organski uzgoj hrane!

Jedna od strategija koju se može koristiti je jesti lokalno – čak i ako to znači hranu koja se uzgaja u vašoj državi ili regiji, a ne hranu koja se uvozi s drugih kontinenata – tako se smanjuju udaljenost koju vaša hrana proputuje da bi vas dosegla.

Što je više prijeđenih kilometara hrane, veći je i ugljični otisak.

Potražite poljoprivredna tržišta, poljoprivredne programe koje podržava zajednica i gradska poljoprivredna gospodarstva na vašem području kako bi ih podržali kada su dostupni.

Također, konzumirajte organski uzgojenu hranu koja, osim što je bolja za organizam, je bolja i za okoliš. Emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji (EU) mogla bi se smanjiti ako se polovica cijele poljoprivrede u EU-u pretvori u organsku poljoprivredu do 2030. godine.

Ekološka poljoprivreda pokušava smanjiti upotrebu kemijskih gnojiva uzgajanjem zdravog tla, koje obično pohranjuje puno više ugljika od tla koje se održava masovnim i čestim primjenama industrijskih gnojiva, pesticida, herbicida i fungicida.

Za 3L piše: Mislav Majcan

Mislav ima 18 godina i ide u srednju školu. Iako je mlad, opisuje se kao entuzijast za politiku i aktivist za zaštitu okoliša. Uz to je veliki ljubitelj životinja.

Izvori:

(1) https://foodrevolution.org/blog/food-and-climate-change/

(2) http://news.cornell.edu/stories/2017/06/rising-seas-could-result-2-billion-refugees-2100

(3) https://www.bbc.com/news/science-environment-46459714

(4) https://www.wri.org/publication/creating-sustainable-food-future

(5) https://josephpoore.com/Science%20360%206392%20987%20-%20Accepted%20Manuscript.pdf

(6) http://static.ewg.org/reports/2011/meateaters/pdf/methodology_ewg_meat_eaters_guide_to_health_and_climate_2011.pdf

Napomena: Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.