INICIJATIVA ZA POTICANJE PRIRODNE I ODRŽIVE GRADNJE 

Inicijativa za poticanje prirodne i održive gradnje, 22. travnja 2017. godine 

Dan planeta Zemlje 2017_Inicijativa (cijeli dopis u pdf-u) 

Poštovani, 

želimo vam obratiti pažnju na svjetske, Europske i nacionalne smjernice te planove za održivu gradnju s fokusom na obiteljske kuće. 

Vrlo često spominjana 2020. godina je vrlo blizu iz perspektive ciljeva koje je u tom smislu potrebno ostvariti i vrlo daleko iz perspektive trenutnog stanja, stanja planeta, klimatoloških promjena koje su već prisutne te projekcija za naredno razdoblje. Iz koje god perspektive gledali, planove je potrebno ažurirati te početi provoditi već danas. 

Posebno vam želimo obratiti pažnju da se u ovom trenutku na nacionalnoj razini ne provode strategjje/programi/planovi poticanja izgradnje novih i rekonstrukcije postojećih obiteljskih kuća do gotovo nulte potrošnje energije, odnosno kuća koja imaju vrlo visoka energetska svojstva. 

U nekim jedinicama lokalne samouprave zaživjeli su modeli kojima se potiče održiva gradnja redukcijom komunalne naknade te ih pozivamo na promociju prema građanima te na povećanje postotka redukcije cijene kojim bi se najmanje dosegla razlika početne investicije. Ostale molimo da ih što prije počnu provoditi. 

Ovaj dopis/inicijativu šaljemo povodom Dana planeta Zemlje, uoči lokalnih izbora te u fazi pripreme 4. Nacionalnog plana energetske učinkovitosti, te vas molimo da ga proslijedite na što više adresa institucija te zainteresiranih i odgovornih osoba, odnosno da u tom smislu poduzmete što možete u okviru vaših mogućnosti. 

Inicijativu šaljemo kao dio naše misije promicanja kulture održivosti, odnosno aktivnog i odgovornog načina života koji će omogućiti zdravlje i bolju kvalitetu života svakog pojedinca i društva u cjelini no i drugih živih vrsta u našem okruženju. 

(…) 

• IZVOR: 

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_03_36_742.html 

IZMJENE PROGRAMA ENERGETSKE OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020. GODINE S DETALJNIM PLANOM ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2016. GODINE 

JLP(R)S – mogu osigurati dodatno sufinanciranje građana za energetsku obnovu obiteljskih kuća. (…) 

Obiteljska kuća u smislu ovog Programa je zgrada u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta: 

1) ima najviše tri stambene jedinice 

2) ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2. 

U Programu mogu sudjelovati samo zakonito izgrađene obiteljske kuće. (…) 

5.1. Načela pri definiranju mjera 

Obuhvat 

Mogući načini poboljšanja energetskih svojstava obiteljskih kuća ilustrativno su prikazani na Slici 5-1. 

Prvi pravac djelovanja politike energetske učinkovitosti je usmjeren na nove obiteljske kuće, pri čemu će najveći utjecaj imati daljnji razvoj regulative i osiguravanje financijskih poticaja za izgradnju novih obiteljskih kuća koje imaju bolja energetska svojstva od propisanih, uključivo povećanje broja zgrada koje su gotovo nulte energije. 

Drugi pravac djelovanja usmjeren je na postojeće obiteljske kuće. Ovaj se Program odnosi samo na postojeće obiteljske kuće te se u nastavku razrađuju mjere za unaprjeđenje energetskih svojstava upravo tih kuća. S obzirom na energetska svojstva prikazana u prethodnim poglavljima, prioritetne obiteljske kuće su one građene između 1945. i 1987. godine. 

Na državnoj razini, ključna je promocija Programa što je zadatak MGIPU i MZOIP, koji također moraju blisko surađivati s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) kako bi se iskoristile mogućnosti dobivanja potrebnih financijskih sredstava iz fondova Europske unije. Za samu provedbu Programa ključna je institucija FZOEU. 

(…) 

• IZVOR: 

http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/PLAN_PBZ_0_energije_do_2020.pdf 

PLAN ZA POVEĆANJE BROJA ZGRADA GOTOVO NULTE ENERGIJE DO 2020. GODINE 

2 PRIMJENA DEFINICIJE ZGRADE GOTOVO NULTE ENERGIJE (str 9.) 

Definicija zgrade gotovo nulte energije u RH primjenjuje se za nove zgrade izgrađene prema zahtjevima navedenim u poglavlju 6 prema sljedećim namjenama: 

• JEDNOOBITELJSKA ZGRADA 
• VIŠESTAMBENA ZGRADA 
• UREDSKA ZGRADA 
• ZGRADA ZA OBRAZOVANJE 
• ZGRADA ZA TRGOVINU (MALOPRODAJA I VELEPRODAJA) 

• ZGRADA HOTELA I RESTORANA 
• ZGRADA BOLNICA 
• ZGRADA SPORTSKIH DVORANA 

Svojstva zgrada gotovo nulte energije određena su prema karakteristikama fonda utvrđenim za definiciju referentnih zgrada, uz optimizaciju geometrijskih karakteristika s ciljem postizanja što niže razine potrebne energije za zadovoljavanje energetskih potreba zgrada. 

Zgrada gotovo nulte energije definirana je potrošnjom primarne energije za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode i rasvjetu, te minimalnim udjelom obnovljivih izvora energije u zadovoljavanju energetskih potreba zgrade. 

3 PREGLED POSTOJEĆIH CILJEVA ZA POVEĆANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZGRADA S CILJEM DA IZA 31. 12. 2020. SVE NOVE ZGRADE BUDU NZEB, A JAVNE ZGRADE IZA 31. 12. 2018. 

3.1          PREGLED POSTOJEĆIH CILJEVA ZA POVEĆANJE ENERGETSKE UČINKOVITOSTI U ZGRADAMA I ZGRADA GOTOVO NULTE ENERGIJE 

Drugim Nacionalnim akcijskim planom energetske učinkovitosti za razdoblje 2011. – 2013. nije bio postavljen cilj za zgrade s gotovo nultom potrošnjom energije zbog nepostojanja definicije zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije. Izmjenama i dopunama relevantnog zakonodavno-regulatornog okvira postavljani su novi stroži uvjeti na energetsko svojstvo kod zgrada koje će se tek graditi (novih) i kod postojećih koje će se rekonstruirati. (…) 

Izmjenama Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12, 79/13 i 90/13) uvedeno je ograničenje primarne energije za nove jednoobiteljske zgrade koje iznosi 90 kWh/m2 godišnje za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godišnje, odnosno 160 kWh/m2 godišnje za gradove i mjesta koji imaju više ili jednako 2200 stupanj dana grijanja godišnje. Isto ograničenje primjenjuje se i na veće rekonstrukcije postojećih zgrada. 

Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 97/14) određena je granična vrijednost i udio obnovljivih izvora energije za jednoobiteljsku zgradu gotovo nulte energije. Izmjene propisa donose i zahtjeve za nove zgrade gotovo nulte energije za višestambene zgrade, uredske zgrade, zgrade za obrazovanje, zgrade hotela i restorana, zgrade za trgovinu, bolnice i zgrade sportskih dvorana. (…) 

Povećanje broja gotovo nula energetskih zgrada predviđeno je u razini 10% novogradnje za stambene i višestambene zgrade II. Nacionalnim planom povećanja energetske učinkovitosti kao nova mjera, međutim, samim planom osim izrade detaljnog plana obnove stambenih zgrada i financiranja energetske obnove nisu predviđena sredstva namijenjena za povećanje broja zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije – očekivano je da će se razvojem programa financiranja FZOEU i postroženjem zahtjeva propisa povećavati broj NZEB zgrada te nisu definirani međuciljevi do 2016. godine. 

 III. Nacionalni plan povećanja energetske učinkovitosti poziva na produženje roka za dostavu plana za povećanje broja zgrada gotovo nulte energije od kraja 2014. godine, te Plan za povećanje broja jednoobiteljskih zgrada gotovo nulte potrošnje energije do 2020. godine. (…) 

Zbog smanjenja aktivnosti građevinskog sektora ukupna površina novogradnji po trenutnim vrijednostima je 30% ispod projekcija 2. NAPEnU. Projekcije 2. NAPEnU s 10% novih stambenih zgrada gotovo nulte energije, odnosno s godišnjim prirastom gotovo nula energetskih zgrada od prosječno 78.000 m² za sve stambene zgrade manja je od stvarnog prirasta u 2013. od 907.000 m². Planirani prirast od 10% nestambenih zgrada gotovo nulte energije je 89.000 m² te je veći nego 10% udio (65.000 m²) od ukupno 650.000 m² nestambenih zgrada 2013. godine. 

4 POLITIKA I MJERE ZA PROMOCIJU NOVIH NZEB ZGRADA IZA 31. 12. 2020., JAVNIH NZEB ZGRADA IZA 31. 12. 2018. I REKONSTRUKCIJE ZGRADA U ZGRADE NZEB (str. 37) 

4.1          LOKALNA SAMOUPRAVA 

Na razini lokalne samouprave uspostavljaju se modeli poticanja energetski učinkovite gradnje bazirani na smanjenju komunalnog doprinosa prilikom gradnje za zgrade koje postižu nižu razinu potrebne energije za grijanje u odnosu na zakonski minimum. 

Do sada takvi modeli zaživjeli su u gradovima Koprivnici, Samoboru, Jastrebarskom, Požegi, Križevcima i općini Križ s redukcijom komunalne naknade u iznosu od 20% do 100% iznosa komunalne naknade. 

Redukcija cijena za referentnu zgradu gotovo nulte energije za kontinentalnu Hrvatsku na temelju smanjenja komunalne naknade tek u centralnim gradskim područjima gradova Koprivnice i Samobora doseže razliku početne investicije, dok se u većini ostalih gradova zadržava na razini 25 – 50% vrijednosti. 

Brojni gradovi potiču upotrebu obnovljivih izvora energije u kućanstvu (ugradnja solarnih kolektorskih sustava, sustava grijanja na pelete…). Uglavnom potiču do oko 50% vrijednosti investicije u programima vezanim na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao izvore financiranja te su uključeni u pregledu kroz aktivnosti FZOEU. 

5 PROSTOR ZA POBOLJŠANJA  (str 39.) 

Daljnje poboljšanje potrebno je tražiti kroz doradu definicije NZEB zgrada u pogledu bilanciranja energetskih tokova preko granica sustava čime bi se dodatno potaklo korištenje obnovljivih izvora energije u NZEB zgradama. 

Planovi za povećanje broja zgrada NZEB moraju biti poduprijeti značajnim financijskim instrumentima koji će potaknuti tržište u razmatranju koncepata koji su u aktualnom trenutku podjednako strani poduzetnicima i individualnim graditeljima. 

(…) 

Zaključak: 

Uz gore izdvojene informacije koje ukazuju na prostor za poboljšanje (za ažuriranje, hitno provođenje na lokalnoj razini, hitno provođenje na nacionalnoj razini, poboljšanje) u okviru već postavljenih nacionalnih smjernica 

– osobito za povećanje broja zgrada nulte energije (redukcije komunalne naknade i sl., subvencije OIE i dr., ažuriranje regulative, dostupna i intenzivna edukacija sudionika u gradnji i dr.), 

želimo vam usmjeriti pažnju i na potrebu za poticanjem: 

– gradnje i obnove prirodnim materijalima (drvo, slama, konoplja, lan, glina, vapno, nabijena zemlja i sl.) – ušteda energije u fazi izrade materijala/gradnje, smanjenje zagađenja u fazi proizvodnje/gradnje, mogućnost recikliranja, zdravo stanovanje i bolji uvjeti života 

– smještaj građevine i krajobrazno uređenje koje uzima u obzir mikroklimatske uvjete (npr. zaštita „zelenim vjetrobranom“  – zaštita od hladnih vjetrova, akumulacija vode – termička masa) – smanjenje izlaganju nepovoljnim klimatskim utjecajima, odnosno smanjenje potrošnje energije 

– očuvanja prirodnog terena – spriječavanje znatnog povećanja površine nepropusnog terena koja ometa prirodne tokove voda, a koji vodu usporavaju, filtriraju te ju prirodno raspodjeljuju, utjecaj na održavanje ili poboljšavanje mikroklime 

– žetve kišnice i akumulacije vode – resurs, usporavanje dotoka vode, na razini obiteljske kuće, višestambene zgrade, općina, gradova… 

– bio-pročišćavanje vode na privatnim parcelama – resurs, usporavanje dotoka vode 

– gradnje zelenih krovova – usporavanje dotoka kišnice te filtriranje vode, utjecaj na održavanje ili poboljšavanje mikroklime, osobito važno za urbanizirana područja 

– organska proizvodnja hrane za vlastite potrebe (osobito sadnja autohtonih biljaka trajnica) – resurs u biomasi te hrani, izgradnja tla, smanjenje dotoka vode, spremanje dušika i ugljika 

– odvajanje otpada i kompostiranje – smanjenje otpada, resurs 

Prema članku 70. Ustava Republike Hrvatske »Svatko ima pravo na zdrav život«, a »Država osigurava uvjete za zdrav okoliš«. Nadalje, »Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša«.