Dr. Tim Spector podcast – “Istina o vezi gena, mikrobioma i zdravlja”, 2.dio

Donosimo vam nastavak pregleda podcasta pod nazivom Istina o vezi gena, mikrobioma i zdravlja dr. Tima Spectora. Nakon prvog dijela gdje je naglasak stavljen na istraživanja o individualnim razlikama u načinu reagiranja na pojedinu hranu, u ovom dijelu usmjerit ćemo se na personalizirane zdravstvene savjete te ulogu gena i mikrobioma.

Kao što je spomenuto u prošlom članku, svaka osoba i njen cirkadijalni ritam se razlikuju. Neki od čimbenika koji utječu na individualne reakcije tijela na šećer i masti mogu biti: vrijeme u kojem se uzimaju namirnice i njegovo trajanje, vrsta i intenzitet tjelovježbe, post, san, individualnost mikrobioma. Svi ovi čimbenici su mjerljivi te daju  mogućnost predviđanja najboljih namirnica za svaki individualni sustav.

Personaliziranim zdravstveni savjeti

Danas postoji trend “visoke personalizacije svega”. Međutim, postoji veliki jaz između proizvođača personaliziranih prehrambenih pripravaka i stvarnih istraživanja, koja su tek u povojima.

Iako je znanost o mikrobiomu nova, genetika nije. Znanost današnjice napredovala je vrlo malo u otkrivanju strukture gena. Naime, nama je poznato otprilike 5% funkcijskih svojstava gena. A što je sa ostalim? I kakve nam odgovore mogu dati daljnja istraživanja?

Tvrdnje kako se može procijeniti nečiji DNK (koji je isti od rođenja do smrti) za npr. sportsku sposobnost – maratonac ili tenisač, pokazale su statističku značajnost na razini populacije, ali za bilo kojega pojedinca su potpuno besmisleni.

Matematički gledano to se objašnjava Gaussovom krivuljom. Većina ljudi nalazi se na sredini raspona. Tek se za one koji se nalaze na ekstremima – na početku ili na kraju ovog raspona, može se sa sigurnošću tvrditi npr. – “da, postoji velika vjerojatnost da dobijete rak dojke”. Za većinu ljudi koji kupuju različite genske testove, oni su beskorisni, jer se ti ljudi nalaze u sredini raspona koji obuhvaća 95% populacije, a pri tome se mora uzeti u obzir okolina i mogućnosti promjene prehrane.

Zašto je optimizacija čimbenika koji utječu na način života važnija za zdravlje od gena

Dr. Spector tvrdi kako se poznavanjem mikrobioma crijeva osobe može saznati puno više, pa čak i predvidjeti zdravstveno stanje, za razliku od samog “poznavanja” gena te osobe.

Genetika nije dobar pokazatelj jer za većinu najčešćih bolesti ne može dokazati da će te ih vjerojatno dobiti. S druge strane mikrobi daju sliku trenutnog stanja tijela. Mikrobi se mijenjaju iz dana u dan, iz godine u godinu, no postoji skupina njih koja je konstanta tijekom cijeloga života. Ta skupina mikroba neće dati precizne podatke o vrsti bolesti pojedinca, ali mjerenje raznolikosti crijevnih mikroba svojevrstan je grubi način promatranja razlika među ljudima. Ono što je pokazano je da ljudi s većom raznolikošću crijevnih mikroba imaju manje bolesti.                                                                      

Dakle, utvrđivanjem redosljeda DNK ne može se reći sa sigurnošću da li je osoba zdrava ili ne, kao ni da postoji rizik da za trideset godina dobije neku bolest. Ali ako postoji mikrobiom koji nije raznolik, što znači da nema zdravih mikroba koji održavaju imunološki sustav, velika je vjerojatnost postojanja neke bolesti u ovom trenutku ili tendencija razvoja bolesti u narednih par godina ukoliko se ne promijeni način prehrane ili životni stil.

Kako razviti raznoliki mikrobiom?                                                                     

Raznoliki mikrobiom crijeva ključan je za zdravlje. Postoje načini na koje svi mogu pridonijeti održavanju raznolikosti mikrobioma. Sve studije sugeriraju optimalno uzimanje trideset različitih biljaka tjedno. To zvuči puno, ali zapravo uključuje sjemenke, orahe, začinsko bilje i začine. Dakle, što poduzeti za zdravlje crijevne flore?

• udvostručiti vlakna
• uvesti u prehranu:
• fermentiranu hranu kao što je kefir, jogurte bez šećera, kombuchu (azijska gljiva koju se uzgaja u staklenci) i
• polifenolnu hranu (mikronutrijenti koje dobivamo kroz određene biljne namirnice kao što su crveno vino, crna čokolada, bobice i sl.)

Zdravlje crijeva doista je vrlo važno. Namirnice koje biramo tijekom života obično su stvar navike i prilično nemaštovite. Uklanjanjem umjetnih kemikalija, zaslađivača i obrađene hrane pospješuje se raznolikost mikrobioma. Samim tim, kada se ostvare uvjeti pravog personaliziranja ishrane, postojat će i mogućnost prilagođavanja osobnog metabolizma u kontinuumu uživanja u raznolikoj hrani, a time i kvaliteti života.

…

Ovaj podcast dio je internetske stranice “The Energy Blueprint” čiji je autor Ari Whitten. Ovom stranicom daje smjernice za prevladavanje umora i povećanje razine energije utemeljenom na dokazanim činjenicama. Ari Whitten je diplomirao kineziologiju na Sveučilištu u San Diegu, a obrazovao se i u području psihologije vježbanja i kondicije te je stručnjak sa korektivne vježbe i specijalist za poboljšanje performansi. Uz to je završio doktorat iz kliničke psihologije.

Njegov sugovornik, dr. Tim Spector, profesor je genetske epidemiologije i direktor TwinsUK registra na Sveučilištu King’s College (London). Osnovao je britanski registar blizanca od 13 000 blizanaca, što je najbogatija zbirka genotipskih i fenotipskih podataka u svijetu i objavio više od 800 članaka o istraživanjima, što ga svrstava u 1% najboljih, najčitanijih i najcitiranijih svjetskih znanstvenika. Njegov trenutačni rad fokusiran je na biološke studije i mikrobiom.
Za 3L piše: Alenka Marušić

Izvor: https://www.theenergyblueprint.com/dr-tim-spector/

Napomena: Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.