Dr. Tim Spector podcast – “Istina o vezi gena, mikrobioma i zdravlja”, 1.dio

Donosimo vam pregled podcasta pod nazivom Istina o vezi gena, mikrobioma i zdravlja dr. Tima Spectora. U prvom dijelu naglasak je stavljen na istraživanja o individualnim razlikama u načinu reagiranja na pojedinu hranu, dok će se drugi dio usmjeriti na personalizirane zdravstvene savjete te ulogu gena i mikrobioma.

Jedinstveno istraživanje dr. Spectora – kako različiti pojedinci reagiraju na različite namirnice

U svojoj aktivnoj studiji pod nazivom “Predict” dr. Spector istražuje uzroke zbog kojih su jednojajčani blizanci, kao nositelji istog genetskog nasljeđa, ipak toliko različiti. Ova studija je u svojoj osnovi kontinuirano istraživanje razloga individualnosti u prehrani svakog pojedinca.

Dosadašnja istraživanja u svijetu pokazala su da zaista ne bi trebalo biti velike razlike među nama. Međutim, dr. Spektor je, na ponovljiv način, dokazao da ljudi različito reagiraju na istu hranu, a to se vidi u odgovoru tijela na promjene razina šećera, inzulina i masti (triglicerida) u krvi.

Ustanovljeno je da identični parovi blizanaca imaju različite želučane mikrobe (mikrobiom) i različito reagiraju na istu hranu (jedan bi reagirao na masti, a drugi na ugljikohidrate). Ova ispitivanja trajala su dva tjedna uz cjelodnevno praćenje (inzulin, šećer, trigliceridi, dnevnici ishrane,i dnevnim razgovorom sa nutricionistom). To je ujedno i prvo istraživanje ove vrste u kojem se nije promatrao samo šećer već i masnoće.

Rezultat je saznanje da ljudi koji dobro reagiraju na šećer mogu u svojoj prehrani koristiti veću količinu ugljikohidrata bez bojazni da će doseći inzulinski vrha. Drugi, pak, mogu koristiti veće količine masti, a imati lošu reakciju na šećer.

Ova istraživanja dostupna su i trebala bi služiti ljudima da donose odluke temeljene na stvarnim podacima.

Problemi koji se javljaju u većini prehrambenih studija

Unutar tzv. “fitness zajednice” postojala je ideja o hormonalnoj reakciji na vježbe dizanja utega. Pretpostavka je bila sljedeća – ako se izvode vježbe kao što su čučnjevi ili dizanje utega s velikim zglobnim pokretima dolazi do porasta hormona rasta i testosterona. Kad je ovo dosta testirano otkrilo se da gotovo uopće nema povezanosti hormonskog odziva na vježbanje.

Kao jedno od relevantnih istraživanja spominje se istraživanje dr. K. Halla (Metabolički odjel, američki Nacionalni institut za dijabetes i bolesti bubrega) gdje je promatran utjecaj dvije različite vrste dijeta s istim kalorijskim vrijednostima, ali je jedna od njih imala visok udio ugljikohidrata i malo masnoća, a druga obrnuto – mali udio ugljikohidrata i puno masnoća.

Ustanovljeno je da su, dugoročno gledajući utjecaj na tjelesnu težinu i gubitak masnoće, uz jednake količine kalorija te dvije dijete rezultirale jednakom količinom gubitka masnoće usprkos hormonskim razlikama.

Važno je naglasiti da su ovakva istraživanja kratkoročna i načinjena na vrlo malim uzorku. Pronicanje u genetske strukture i hormonalne reakcije zahtijeva dugoročna ispitivanja na velikom broju ljudi povezujući spoznaje stečene na taj način s cjeloživotnim genetskim radom. Tvrdnje o uspjesima pri kratkotrajnim ispitivanjima na miševima ili malim grupama ljudi treba gledati sa dozom skepticizma.

Dodatni čimbenici koji utječu na individualne razlike u reakcijama na hranu

Istraživanja u ovom području su usmjerena i na otkrivanje drugih pojedinačnih čimbenika koji imaju značajan utjecaj na prehranu pojedinca, izuzevši unos šećera, masti i ugljikohidrata.

Čimbenici koje su rezultati tih istraživanja izdvojili su:

mikrobiom crijeva
zdravstveno stanje
BMI (Body Mass Indeks; indeks tjelesne mase)
razina masti u mirovanju
starost
spol

Ipak, postoji još mnogo čimbenika koje znanost još ne može objasniti. Tim dr. Spectora je istraživao skupinu od preko tisuću ljudi, ali i dalje nisu uspjeli objasniti sve učinke prehrane pojedinca.

Jedno od područja na koje se trenutno stavlja nagalsak u istraživanjima je učinak vremena u danu u kojem se uzimaju obroci. Ovo područje je usko povezano s cirkadijalnim, odnosno jednodnevnim biološkim ritmom osobe.

Teorijske studije bazirane su na malom uzorku ljudi koji uzimaju obroke ranije u danu, pretpostavljajući da je tada ljudski metabolizam, hormoni i kotrizol najprikladniji. Ali, s godinama dolazi do promjena svakog organizma i savršeno vrijeme uzimanja namirnica u dvadesetima možda je sasvim drugačije u pedesetima. Cirkadijalni ritam pojedinca uobičajen je obrazac pojedinca. Primjerice, ako netko desetljećima jede svoj najveći obrok u određeno doba dana sigurno je, ako promijeni vrijeme uzimanja istog, njegovo tijelo neće dati dobar odgovor.
Za 3L piše: Alenka Marušić

Izvor: https://www.theenergyblueprint.com/dr-tim-spector/

Napomena: Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.