Dani održivog razvoja za mlade – piše Marija Radić

Početkom mjeseca, Udruga 3 L sudjelovala je na dvodnevnoj manifestaciji Dani održivog razvoja za mlade, održanoj u Zagrebu, 6. i 7. ožujka, u organizaciji Udruge O.A.ZA.: Održiva Alternativa Zajednici.

Radionice i događanja dio su međunarodnog projekta Sustainaware 2014. kojim se želi uključiti mlade u održivi razvoj društva i potaknuti na aktivnosti koje dugoročno mogu poboljšati kvalitetu života i omogućiti sretniji o(p)stanak na ovom planetu.

Sintagma održivi razvoj relativno je česta u medijskim i znanstvenim krugovima, ali ju unatoč tome mali broj ljudi (posve) razumije, a još manji broj primjenjuje njezina načela. Kako to obično biva sa raznim pojmovima, pregršt je i definicija održivog razvoja. Ovdje će se navesti samo neke.

Definicije

Održivi je razvoj takav razvoj, koji omogućuje zadovoljavanje potreba u sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da i one zadovoljavaju svoje potrebe.

Održivi razvoj : potrošnja < obnavljanje Ribar s otoka Hvara

Razvoj u okvirima prihvatnog kapaciteta ekosustava Zemlje. IUCN – Međunarodna unija za očuvanje prirode

Održavanje ravnoteže između ljudske potrebe za poboljšanjem kvalitete življenja i blagostanja s jedne strane te očuvanja prirodnih izvora i ekosustava, o kojima ovise buduće generacije. The Global Development Research Center

Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces prema postizanju ravnoteže između gospodarskih (ekonomskih), socijalnih i ekoloških zahtjeva kako bi se osiguralo „zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe“.

Ekološki otisak

Govoriti o održivom razvoju a ne spomenuti ekološki otisak bilo bi poput izvješća o otkriću DNA bez spominjanja Watsona i Cricka. Ekološki otisak je najbolji indikator koji mjeri naš odnos prema okolišu, ali i prema nama samima. Ekološki otisak u praksi je zapravo dobro zrcalo našeg životnog stila, a može se definirati kao površina zemlje potrebna za proizvodnju hrane, energije i drugih dobara potrebnih da bi se zadržao sadašnji visoko-potrošački način života. Mjeri se u hektarima i pokazuje koliko je svakome od nas, odnosno pojedinom gradu ili državi, potrebno površine da zadovolji svoje potrebe u hrani, stanovanju, energiji, transportu ili zbrinjavanju otpada. (Šimleša, 2010.)  

Program – Dani održivog razvoja za mlade  

Prvi dan 6. ožujka

Mjesto održavanja: Zagreb: Tehnička škola Ruđera Boškovića; OŠ Davorina Trstenjaka

U skladu s najavljenim programom događanja su započela u četvrtak u jutarnjim satima u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića, gdje je, prema riječima organizatora, između ostalog, održano i predavanje o zelenim poslovima, ključnoj karici održivog gospodarstva koja može ubrzati izlazak iz krize i umanjiti nezaposlenost u društvu.

Udruga 3 L priključila se predavanjima koja su se odvijala u popodnevnim satima u OŠ Davorina Trstenjaka.

Za veseli početak zaslužni su učenici nižih razreda OŠ Davorina Trstenjaka koji su uz pomoć učiteljice Silve izveli kratki plesni igrokaz „Zdrava prehrana“. Svaki je učenik predstavljao jednu povrtnu, voćnu kulturu, cvijet ili začinsku biljku koju je tijekom protekle godine upoznao kroz sadnju i rad u školskom vrtu.

Tako su nas dječje recitacije uvele u priču o projektu Školski urbani vrtovi i uspješnoj suradnji mladih volontera iz Udruge O.A.ZA. sa učenicima i djelatnicima OŠ Davorina Trstenjaka pokrenutoj prije godinu dana.

Predavanjima je prisustvovalo tridesetak gostiju, učitelji i profesori, studenti, volonteri, učenici i njihovi roditelji, ravnatelji dviju osnovnih škola te predstavnici Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. S obzirom na međunarodni karakter ove manifestacije koja se istodobno održavala u nekoliko zemalja, programu je prisustvovalo i troje mladih Amerikanaca iz organizacije Global Kids.

Ravnatelj škole – domaćina, gospodin Darko Cindrić u svom je obraćanju okupljenima ukratko predstavio tijek realizacije ovog projekta, izrazio zadovoljstvo rezultatima i pohvalio sve sudionike, osoblje škole, učenike i volontere iz Udruge O.A.ZA. za uloženo vrijeme i trud, kreativnost i iskreni angažman u stvaranju školskog vrta.

Nazočnima se obratio i voditelj ekološkog odsjeka Udruge O.A.ZA. Mile Drača, mladi inženjer šumarstva i zaljubljenik u prirodu, koji je svoju strast prema biljkama i zemljanim svijetom entuzijastično i predano nastojao prenijeti i na učenike te njegov doprinos ovom projektu posebno vrijedi istaknuti. U početku je učenike trebalo ohrabrivati da dotaknu sjemenke i zemlju, a sam proces sadnje bio im je velika nepoznanica, da bi se nakon nekoliko mjeseci rada u vrtu sjemenke udomaćile u dječjim rukama, a i gujavice u Trnoslavu (tako su učenici nazvali svoj vrt) postale su rado viđen gost.

Gost predavač bio je i Ivan Szekereš, sa portala Zelena Energija, koji je, između ostalog, podsjetio na OŠ Ostrog, energetski neovisnu školu iz Kaštel Lukšića, čiji je prekrasan školski botanički vrt, sad već davne 1986. godine, proglašen zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture.

Prisutne je pozdravio i predsjednik Udruge O.A.ZA. Filip Brničević koji je bio i moderator okruglog stola na temu Djeca – nositelji održivog razvoja budućnosti.

Projekt Školski urbani vrtovi prepoznat je kao prava smjernica i za druge škole kako bi se sve veći broj učitelja i mladih uključilo u obrazovanje za održivi razvoj.

Obrazovanje za održivi razvoj je obrazovanje za vrijeme pred nama, za svijet pun promjena. Tematsko određenje obrazovanja za održivi razvoj je vrlo široko i obuhvaća (gotovo) sve goruće probleme s kojima se suočava ljudska populacija. Ključne teme su društvena odgovornost i ekonomija, zdravi obrasci proizvodnje i potrošnje, građanstvo i demokracija, razvoj ruralnih i gradskih područja, upravljanje prirodnim resursima, klimatske promjene, zdravlje, mir, etika i ljudska prava, zaštita okoliša, raznolikost živog svijeta te iskorijenjivanje siromaštva. Stoga je posve razumljivo da se ovoj problematici ne prilazi  isključivo s prirodoslovnog aspekta, već svoj doprinos daju i tehničke i društveno-humanističke znanosti, a sve to za jasniji uvid i lakše pronalaženje rješenja.

Cilj obrazovanja za održivi razvoj je osposobiti učenike za vrijeme koje dolazi, podučiti ih onim znanjima i modelima ponašanja koji, dugoročno gledano, mogu unaprijediti njihovu svakodnevicu, olakšati im susret sa stvarnim izazovima ovog užurbanog svijeta te ih potaknuti da, unatoč svemu, ustraju u traženju i kreiranju smislenijeg življenja. Trebalo bi u svim obrazovnim institucijama osmisliti aktivnosti koje bi omogućavale češći kontakt s prirodom, a učenicima ponuditi istraživačku nastavu, praktične radove, učenje izvan učionica, uređenje školskih vrtova, nešto sasvim drugačije od uobičajenog jednostranog gledanja na svijet. Važan segment obrazovanja za održivi razvoj je i edukacija o zdravim potrošačkim navikama i  promoviranje umjerenosti kao stila života i temeljnog načela održive proizvodnje i potrošnje.

Rasprava je ukazala i na određene konkretne korake koji mogu dodatno osnažiti ovaj održiv program i olakšati školarcima svakodnevno učenje, učiniti ga smislenijim, zabavnijim i praktično ostvarivim za bolji život u školi i zajednici.

Tijekom rasprave predloženo je da se projekt Udruge O.A.ZA. prezentira ravnateljima svih škola, kroz predavanja na županijskim stručnim vijećima nastojat će se potaknuti sve veći broj učitelja na sudjelovanje u projektu, program se može uvrstiti i u školski kurikulum, a kako to biva u svemu, potrebno je i osigurati financije za realizaciju željenih ciljeva.

Dugoročno gledano, cilj je kvalitetan obrazovni sustav koji ne stvara intelektualne elite, osposobljava za život i rad u zajedništvu, podučava primjenjivim znanjima i konkretnim vještinama, obrazovanje koje utire put odgovornosti i jednakosti u društvu i kako se to navodi kroz različitu literaturu o ovoj tematici, obrazovanje za  kritičko i kreativno promišljanje u lokalnom i globalnom kontekstu.  

Drugi dan

7. ožujka

Mjesto održavanja: Europski dom Zagreb,  Jurišićeva 1

Prijepodnevni program započeo je kreativnom radionicom socijalne zadruge Humana nova na temu prenamjene iskorištenog tekstila i reciklaže tekstilnog materijala. Djevojke iz Čakovca ukratko su predstavile svoj rad te se krenulo s praktičnim dijelom i tako je svaki polaznik radionice trebao izabrati jednu nedovršenu torbu i potom je ukrasiti po želji. U izradi i prekrojavanju tkanina sudjelovalo je dvadesetak mladih nezaposlenih žena koje su se odazvale pozivu savjetnika iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i došle na ovu radionicu.

Socijalna zadruga Humana Nova iz Čakovca nije slučajni sudionik manifestacije, njihov je rad već prepoznat u regiji te su pravi primjer društvenog poduzetništva, inovativnosti i doprinosa kvalitetnijem življenju.

Program se nastavio u poslijepodnevnim satima predavanjima na temu uključivanja mladih u održivi razvoj društva, mogućnostima zapošljavanja u zelenim poslovima i socijalnom poduzetništvu.

Na početku je kratko prezentirano izvješće HZZ o nezaposlenosti mladih registriranim na području Područnog ureda Zagreb. Nakon poražavajuće statistike uslijedilo je vedrije predavanje gospođe Vere Gjokaj iz Udruge Cedra koja je ponudila nove ideje i mogućnosti u svojoj prezentaciji na temu socijalnog poduzetništva.

Svoj put do posla i uspjeha ukratko je predstavio mladi stručnjak Lin Herenčić iz EKONERG-a.

Na kraju je održan Panel na temu Mladi: način izlaska iz krize nezaposlenosti. Gosti su bili Iva Kvakić (Za grad), Zoran Kordić (UNDP), Tin Herenčić (EKONERG), Helena Beus (Grad Zagreb), Davor Nikolić (Ministarstvo poduzetništva i obrta), Vera Gjokaj (CEDRA) i Filip Brničević (O.A.ZA.).

napisala: Marija Radić

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969