Zabilješke s radionice Eterična ulja i imunitet – piše Marija Radić

Sredinom mjeseca studenog u Zagrebu je održan Festival vitalnosti, trodnevno događanje u Centru Cvjetni, gdje su brojnim predavanjima i radionicama predstavljene raznolike teme iz područja zdravlja, ljepote i njege, kvalitetne prehrane, obiteljske medicine i roditeljstva te zdravih životnih stilova.

U subotu 15. studenog, posljednjeg dana Festivala, prisustvovala sam radionici „Eterična ulja i imunitet“ koju je vodila mlada aromaterapeutkinja Matilda Ivaniš Knez, stručna suradnica bio&bio trgovina.

Tridesetak sudionika ispunilo je malu dvoranu na prvom katu Centra i mirisne su bočice kružile među posjetiteljima tijekom zanimljivog predavanja u kojem se voditeljica dotaknula uloge određenih eteričnih ulja u jačanju imuniteta u ove hladnije jesenske dane te navela osnovne smjernice za njihovu pravilnu preventivnu i terapijsku primjenu kod djece i odraslih.

Korist imamo jedino od kvalitetnih, provjerenih, baznih i eteričnih ulja, iz biodinamičkog ili organskog uzgoja, sve drugo može biti štetno,  ističe u svom predavanju Matilda Ivaniš Knez.

Preventivna upotreba eteričnih ulja ne preporučuje se u najranijoj životnoj dobi, a eventualna terapijska primjena tada podrazumijeva manje koncentracije, naglašava voditeljica radionice. Također, svi pripravci koji sadrže eterična ulja trebaju biti posebno prilagođeni djeci, trudnicama, dojiljama, kroničnim bolesnicima te starijim ljudima kod kojih su fiziološki procesi (pa tako i procesi eliminacije i detoksikacije) nešto sporiji.

Na početku predavanja uživali smo u mirisnim notama eteričnog ulja limuna (Citrus limon L., Rutaceae). Citrusna ulja ugodna su većini ljudi, osvježavaju prostor te s lakoćom unose vedrinu i poletnost u hladne, umorne jesensko zimske dane. Također, eterično ulje limuna izraziti je antiseptik, provjerenog antivirusnog i antibakterijskog djelovanja, često korišten u aroma lampici ili raspršen unutar prostorije s većim brojem ljudi, neprocjenjiv je zaštitnik imuniteta, osobito u vrijeme prehlada i gripa.

S obzirom na to da je eterično ulje limuna izrazito fototoksično, preparati za njegu koji sadrže to eterično ulje ne smiju se nanositi na kožu neposredno prije intenzivnog izlaganja UV zrakama (sunčanje, solarij), zaključuje Matilda Ivaniš Knez minute posvećene citrusnim notama.

Uslijedila je priča o čajevcu, eteričnom ulju lavande, kamilice i eukaliptusa te dio posvećen baznim uljima, i na kraju pitanja posjetitelja i odgovori.

U ovoj priči eterično ulje čajevca (Melaleuca alternifolia) zaslužuje kraljevski tretman i simfoniju hvalospjeva. Ovaj moćni pomagač u osnaživanju imuniteta koristi se kod različitih oblika dišnih infekcija, urogenitalnih infekcija, upala i oštećenja kože, te je kao najsnažniji  prirodni antiseptik nenadmašna podrška u borbi protiv bakterija, virusa i gljivica.

U nastavku je dio predavanja bio posvećen klasiku među eteričnim uljima, blagoj ljepotici koja umiruje i opušta, jako njeguje kožu i zacjeljuje rane, štiti od bakterija i djeluje protuupalno. Vjerujem, pogađate, riječ je o eteričnom ulju lavande, točnije o eteričnom ulju prave lavande (Lavandula angustifolia).

Budući da rod Lavandula obuhvaća četrdesetak vrsta, brojne križance te uzgojene klonove koji se međusobno veoma razlikuju i po kemijskom sastavu svojih eteričnih ulja, djelovanjima i učincima na organizam, potrebno je određeno znanje i trud za prepoznavanje prave lavande i pravilnu primjenu eteričnih ulja različitih vrsta lavandi.

Nastavak radionice ponudio je crtice iz svijeta kamilice, još jednog botaničkog dragulja, zanimljivosti o ljekovitim vrstama koje se kriju iza tog imena i njihovim eteričnim uljima koja imaju blagotvoran učinak na kožu i umirujuće djelovanje na cijeli organizam.

Rimska kamilica – Chamaemelum nobile (L.) All. (= Anthemis nobilis L.) i njemačka kamilica – Chamomilla recutita (L.) Rauschert (= Matricaria recutita L.). dvije su različite aromatične biljke, vrste čija je ljekovitost utkana u tradiciju, poput šiblja u pletene košare, zvijezda u nebo, riba u more.

Iako se njihova eterična ulja razlikuju po boji i kemijskom sastavu, obje kamilice djeluju protuupalno te se koriste za njegu osjetljive kože, pomažu kod upalnih tegoba očiju i sluznice te kod manjih tegoba probavnog sustava, poput grčeva, nadutosti i bolova različitih uzroka.

U Hrvatskoj se najčešće upotrebljava njemačka kamilica čije je eterično ulje duboko plave do plavo-zelene boje koja potječe od spoja kamazulena, koji gotovo i ne postoji u biljci, već nastaje iz matricina tijekom destilacije.

Mirisnom predavanju dodali smo još jednu dragocjenu notu za osnaživanje imuniteta, eterično ulje eukaliptusa.

Kapi ovog eteričnog ulja imaju izrazito antimikrobno i antivirusno djelovanje, često se koriste u inhalacijama (treba zatvoriti oči da ulje ne dođe u dodir sa sluznicom oka), olakšavaju disanje kod prehlade i gripe, potiču iskašljavanje, ublažavaju upale sinusa, infekcije grla te pomažu sniziti temperaturu.

Eterično ulje eukaliptusa blagotvorno djeluje i na bolne mišiće i zglobove te se primijenjuje i u oblozima, kupkama ili uljnim mješavinama za masažu.

Pomaže i kod herpesa te djeluje imunostimulirajuće, pa se preventivno koristi ususret hladnijim i stresnim danima.

Kemotip je jako bitan. Eucalyptus globulus je jako ulje i preporučuje se samo odraslim osobama. Eucalyptus radiata i Eucalyptus citriodora blaže su varijante pogodne i za primjenu kod djece, naglašava voditeljica radionice, Matilda Ivaniš Knez.

Priča o eteričnim uljima popraćena je i upotpunjena minutama posvećenim baznim (biljnim) uljima. Pravilo je da se eterična ulja gotovo nikada ne nanose nerazrijeđena na kožu.

Tu nam pomažu bazna (biljna, nosiva) ulja koja služe kao nosivi mediji za razrjeđivanje eteričnih ulja te za njegu, hidrataciju i revitalizaciju kože.

Na radionici je predstavljeno nekoliko baznih ulja,  bademovo ulje, ulje makadamije te shea (karité) maslac ili mandingo.

Bademovo ulje jako je sigurno za kožu, njeguje, štiti i ublažava iritacije, a i klasično je ulje za njegu beba. Karité maslac ili mandingo krutina je pri sobnoj temperaturi, njeguje pete, ruke, usne, kosu, i bebinu kožu (posebice kod pelenskog osipa i dermatitisa) a praktičan je i kao baza kreme za sinuse. Ulje makadamije jako se brzo upija te se još zove „ulje koje nestaje“. Odlično je za svakodnevnu njegu, ali nije pogodno za masažu upravo zato jer se jako brzo upija, pojašnjava Matilda Ivaniš Knez.

Na kraju je preostalo spomenuti nekoliko zanimljivih, jednostavnih receptura za primjenu eteričnih ulja u ove hladne (zimske) dane, voditeljica je odgovorila i na neka pitanja posjetitelja, a svima nam je podijeljen informativni letak Eterična ulja i imunitet – recepti koji mogu  pomoći osnažiti imunitet te, po potrebi, ublažiti uobičajene zimske tegobe poput kašlja i povišene temperature, čiji sadržaj u cijelosti navodim na kraju ovog teksta.

Dotaknuli smo se još nekih zanimljivosti……

• Trajnost eteričnih ulja

Kad se bočica otvori, najbolje potrošiti unutar 6 mjeseci, ali bočica može trajati i do godinu i pol dana.

• Karite maslac – blagodat i za kosu

Po potrebi se nanosi u malim količinama te se nježno umasira

na suhe vrhove kose.

• Prirodni lijek za herpes

jedna od varijanti

Eterično ulje matičnjaka Melissa officinalis L., svrstavamo u klasu skupocjenih ulja; vanjska primjena indicirana je za: infekcije herpes virusom, pogotovo herpes labialis (na usnama).

• Aromaterapija se obično ne preporučuje za mačke, dok vlasnici pasa imaju široku paletu izbora prirodnih sredstava (aktivne komponente eteričnih ulja) za njegu i zaštitu svojih ljubimaca od krpelja, buha i komaraca.

• Inhalacija

1 kap eteričnog ulja na ½ litre vode

• Oblozi

6 kapi eteričnih ulja u žlici jabučnog octa ili soli  u 1,5 l vode

• „Večernja kupka za skidanje temperature“

kupka limun, čajevac, lavanda

kao emulgator npr. med ali ako ne želimo šećere onda možemo koristiti jabučni ocat (izvrstan za sniziti temperaturu) ili morska  sol

• Doze

za tijelo – npr. za poticanje imuniteta

najbolje 3-5 eteričnih ulja, zbog sinergističkog djelovanja, 30-35 kapi svih ulja na 100 ml baze (badem, ……i dr.)

Kod lokalno, jako izraženih simptoma  koncentracije trebaju biti jače, 40-45 kapi na 100 ml baznog ulja

Eterična ulja i imunitet

Isprobajte recepte za pripremu zimskih ulja za djecu i odrasle koja će ti pomoći osnažiti imunitet te, po potrebi, ublažiti uobičajene zimske tegobe poput kašlja i povišene temperature.

Produktivni kašalj

Na 50 ml baznog ulja badema dodati:

Eukaliptus (Eucalyptus globulus) 7 kapi

Pepermint (Mentha piperita) 7 kapi

Ruža geranija (Pelargonium graveolens) 5 kapi

Malu količinu ove mješavine treba umasirati u prsa. Može se nanositi nekoliko puta dnevno, no najvažnije je nanijeti je prije spavanja. Ova mješavina će potaknuti izbacivanje sluzi.

Suhi kašalj

Na 50 ml baznog ulja badema dodati:

Lavanda (Lavandula angustifolia) 2 kapi

Benzoin siamski (Styrax tonkinensis) 5 kapi

Tamjan indijski (Boswelia serrata) 5 kapi

Malu količinu ove mješavine treba umasirati u prsa. Može se nanositi nekoliko puta dnevno.

Povišena temperatura

Na jednu žlicu prirodnog jabučnog octa dodati:

Eukaliptus (Eucalyptus globulus) 7 kapi

Lavanda (Lavandula angustifolia) 2 kapi

Sve pomiješati s 1 litrom mlake vode i pomoću malog ručnika napraviti obloge koji se stavljaju na čelo, prsa i šake.

Napisala: Marija Radić

Literatura:

zabilješke s radionice “Eterična ulja i imunitet” održane u sklopu Festivala vitalnosti 2014 u Zagrebu pod vodstvom Matilde Ivaniš Knez,aromaterapeutkinje i stručne suradnice bio&bio trgovina

http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/1396/

http://www.etericnaulja.net/etericna-ulja/lavanda-lavande.html

http://www.terra-organica.hr/cajevac-etericno-ulje-cajevca-1-oshadhi.html

Dani održivog razvoja za mlade – piše Marija Radić

Početkom mjeseca, Udruga 3 L sudjelovala je na dvodnevnoj manifestaciji Dani održivog razvoja za mlade, održanoj u Zagrebu, 6. i 7. ožujka, u organizaciji Udruge O.A.ZA.: Održiva Alternativa Zajednici.

Radionice i događanja dio su međunarodnog projekta Sustainaware 2014. kojim se želi uključiti mlade u održivi razvoj društva i potaknuti na aktivnosti koje dugoročno mogu poboljšati kvalitetu života i omogućiti sretniji o(p)stanak na ovom planetu.

Sintagma održivi razvoj relativno je česta u medijskim i znanstvenim krugovima, ali ju unatoč tome mali broj ljudi (posve) razumije, a još manji broj primjenjuje njezina načela. Kako to obično biva sa raznim pojmovima, pregršt je i definicija održivog razvoja. Ovdje će se navesti samo neke.

Definicije

Održivi je razvoj takav razvoj, koji omogućuje zadovoljavanje potreba u sadašnjosti bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da i one zadovoljavaju svoje potrebe.

Održivi razvoj : potrošnja < obnavljanje Ribar s otoka Hvara

Razvoj u okvirima prihvatnog kapaciteta ekosustava Zemlje. IUCN – Međunarodna unija za očuvanje prirode

Održavanje ravnoteže između ljudske potrebe za poboljšanjem kvalitete življenja i blagostanja s jedne strane te očuvanja prirodnih izvora i ekosustava, o kojima ovise buduće generacije. The Global Development Research Center

Koncept održivog razvoja podrazumijeva proces prema postizanju ravnoteže između gospodarskih (ekonomskih), socijalnih i ekoloških zahtjeva kako bi se osiguralo „zadovoljavanje potreba sadašnje generacije bez ugrožavanja mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe“.

Ekološki otisak

Govoriti o održivom razvoju a ne spomenuti ekološki otisak bilo bi poput izvješća o otkriću DNA bez spominjanja Watsona i Cricka. Ekološki otisak je najbolji indikator koji mjeri naš odnos prema okolišu, ali i prema nama samima. Ekološki otisak u praksi je zapravo dobro zrcalo našeg životnog stila, a može se definirati kao površina zemlje potrebna za proizvodnju hrane, energije i drugih dobara potrebnih da bi se zadržao sadašnji visoko-potrošački način života. Mjeri se u hektarima i pokazuje koliko je svakome od nas, odnosno pojedinom gradu ili državi, potrebno površine da zadovolji svoje potrebe u hrani, stanovanju, energiji, transportu ili zbrinjavanju otpada. (Šimleša, 2010.)  

Program – Dani održivog razvoja za mlade  

Prvi dan 6. ožujka

Mjesto održavanja: Zagreb: Tehnička škola Ruđera Boškovića; OŠ Davorina Trstenjaka

U skladu s najavljenim programom događanja su započela u četvrtak u jutarnjim satima u Tehničkoj školi Ruđera Boškovića, gdje je, prema riječima organizatora, između ostalog, održano i predavanje o zelenim poslovima, ključnoj karici održivog gospodarstva koja može ubrzati izlazak iz krize i umanjiti nezaposlenost u društvu.

Udruga 3 L priključila se predavanjima koja su se odvijala u popodnevnim satima u OŠ Davorina Trstenjaka.

Za veseli početak zaslužni su učenici nižih razreda OŠ Davorina Trstenjaka koji su uz pomoć učiteljice Silve izveli kratki plesni igrokaz „Zdrava prehrana“. Svaki je učenik predstavljao jednu povrtnu, voćnu kulturu, cvijet ili začinsku biljku koju je tijekom protekle godine upoznao kroz sadnju i rad u školskom vrtu.

Tako su nas dječje recitacije uvele u priču o projektu Školski urbani vrtovi i uspješnoj suradnji mladih volontera iz Udruge O.A.ZA. sa učenicima i djelatnicima OŠ Davorina Trstenjaka pokrenutoj prije godinu dana.

Predavanjima je prisustvovalo tridesetak gostiju, učitelji i profesori, studenti, volonteri, učenici i njihovi roditelji, ravnatelji dviju osnovnih škola te predstavnici Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. S obzirom na međunarodni karakter ove manifestacije koja se istodobno održavala u nekoliko zemalja, programu je prisustvovalo i troje mladih Amerikanaca iz organizacije Global Kids.

Ravnatelj škole – domaćina, gospodin Darko Cindrić u svom je obraćanju okupljenima ukratko predstavio tijek realizacije ovog projekta, izrazio zadovoljstvo rezultatima i pohvalio sve sudionike, osoblje škole, učenike i volontere iz Udruge O.A.ZA. za uloženo vrijeme i trud, kreativnost i iskreni angažman u stvaranju školskog vrta.

Nazočnima se obratio i voditelj ekološkog odsjeka Udruge O.A.ZA. Mile Drača, mladi inženjer šumarstva i zaljubljenik u prirodu, koji je svoju strast prema biljkama i zemljanim svijetom entuzijastično i predano nastojao prenijeti i na učenike te njegov doprinos ovom projektu posebno vrijedi istaknuti. U početku je učenike trebalo ohrabrivati da dotaknu sjemenke i zemlju, a sam proces sadnje bio im je velika nepoznanica, da bi se nakon nekoliko mjeseci rada u vrtu sjemenke udomaćile u dječjim rukama, a i gujavice u Trnoslavu (tako su učenici nazvali svoj vrt) postale su rado viđen gost.

Gost predavač bio je i Ivan Szekereš, sa portala Zelena Energija, koji je, između ostalog, podsjetio na OŠ Ostrog, energetski neovisnu školu iz Kaštel Lukšića, čiji je prekrasan školski botanički vrt, sad već davne 1986. godine, proglašen zaštićenim spomenikom parkovne arhitekture.

Prisutne je pozdravio i predsjednik Udruge O.A.ZA. Filip Brničević koji je bio i moderator okruglog stola na temu Djeca – nositelji održivog razvoja budućnosti.

Projekt Školski urbani vrtovi prepoznat je kao prava smjernica i za druge škole kako bi se sve veći broj učitelja i mladih uključilo u obrazovanje za održivi razvoj.

Obrazovanje za održivi razvoj je obrazovanje za vrijeme pred nama, za svijet pun promjena. Tematsko određenje obrazovanja za održivi razvoj je vrlo široko i obuhvaća (gotovo) sve goruće probleme s kojima se suočava ljudska populacija. Ključne teme su društvena odgovornost i ekonomija, zdravi obrasci proizvodnje i potrošnje, građanstvo i demokracija, razvoj ruralnih i gradskih područja, upravljanje prirodnim resursima, klimatske promjene, zdravlje, mir, etika i ljudska prava, zaštita okoliša, raznolikost živog svijeta te iskorijenjivanje siromaštva. Stoga je posve razumljivo da se ovoj problematici ne prilazi  isključivo s prirodoslovnog aspekta, već svoj doprinos daju i tehničke i društveno-humanističke znanosti, a sve to za jasniji uvid i lakše pronalaženje rješenja.

Cilj obrazovanja za održivi razvoj je osposobiti učenike za vrijeme koje dolazi, podučiti ih onim znanjima i modelima ponašanja koji, dugoročno gledano, mogu unaprijediti njihovu svakodnevicu, olakšati im susret sa stvarnim izazovima ovog užurbanog svijeta te ih potaknuti da, unatoč svemu, ustraju u traženju i kreiranju smislenijeg življenja. Trebalo bi u svim obrazovnim institucijama osmisliti aktivnosti koje bi omogućavale češći kontakt s prirodom, a učenicima ponuditi istraživačku nastavu, praktične radove, učenje izvan učionica, uređenje školskih vrtova, nešto sasvim drugačije od uobičajenog jednostranog gledanja na svijet. Važan segment obrazovanja za održivi razvoj je i edukacija o zdravim potrošačkim navikama i  promoviranje umjerenosti kao stila života i temeljnog načela održive proizvodnje i potrošnje.

Rasprava je ukazala i na određene konkretne korake koji mogu dodatno osnažiti ovaj održiv program i olakšati školarcima svakodnevno učenje, učiniti ga smislenijim, zabavnijim i praktično ostvarivim za bolji život u školi i zajednici.

Tijekom rasprave predloženo je da se projekt Udruge O.A.ZA. prezentira ravnateljima svih škola, kroz predavanja na županijskim stručnim vijećima nastojat će se potaknuti sve veći broj učitelja na sudjelovanje u projektu, program se može uvrstiti i u školski kurikulum, a kako to biva u svemu, potrebno je i osigurati financije za realizaciju željenih ciljeva.

Dugoročno gledano, cilj je kvalitetan obrazovni sustav koji ne stvara intelektualne elite, osposobljava za život i rad u zajedništvu, podučava primjenjivim znanjima i konkretnim vještinama, obrazovanje koje utire put odgovornosti i jednakosti u društvu i kako se to navodi kroz različitu literaturu o ovoj tematici, obrazovanje za  kritičko i kreativno promišljanje u lokalnom i globalnom kontekstu.  

Drugi dan

7. ožujka

Mjesto održavanja: Europski dom Zagreb,  Jurišićeva 1

Prijepodnevni program započeo je kreativnom radionicom socijalne zadruge Humana nova na temu prenamjene iskorištenog tekstila i reciklaže tekstilnog materijala. Djevojke iz Čakovca ukratko su predstavile svoj rad te se krenulo s praktičnim dijelom i tako je svaki polaznik radionice trebao izabrati jednu nedovršenu torbu i potom je ukrasiti po želji. U izradi i prekrojavanju tkanina sudjelovalo je dvadesetak mladih nezaposlenih žena koje su se odazvale pozivu savjetnika iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i došle na ovu radionicu.

Socijalna zadruga Humana Nova iz Čakovca nije slučajni sudionik manifestacije, njihov je rad već prepoznat u regiji te su pravi primjer društvenog poduzetništva, inovativnosti i doprinosa kvalitetnijem življenju.

Program se nastavio u poslijepodnevnim satima predavanjima na temu uključivanja mladih u održivi razvoj društva, mogućnostima zapošljavanja u zelenim poslovima i socijalnom poduzetništvu.

Na početku je kratko prezentirano izvješće HZZ o nezaposlenosti mladih registriranim na području Područnog ureda Zagreb. Nakon poražavajuće statistike uslijedilo je vedrije predavanje gospođe Vere Gjokaj iz Udruge Cedra koja je ponudila nove ideje i mogućnosti u svojoj prezentaciji na temu socijalnog poduzetništva.

Svoj put do posla i uspjeha ukratko je predstavio mladi stručnjak Lin Herenčić iz EKONERG-a.

Na kraju je održan Panel na temu Mladi: način izlaska iz krize nezaposlenosti. Gosti su bili Iva Kvakić (Za grad), Zoran Kordić (UNDP), Tin Herenčić (EKONERG), Helena Beus (Grad Zagreb), Davor Nikolić (Ministarstvo poduzetništva i obrta), Vera Gjokaj (CEDRA) i Filip Brničević (O.A.ZA.).

napisala: Marija Radić

Radionica izrade solarnih kolektora – Zagreb, Zelena akcija, 11. i 12. sijačanj 2014. – piše Marija Radić

Vikend radionica izrade solarnih kolektora započela je predavanjem gospodina Tonija Vidana, voditelja energetskog programa Zelene akcije, na temu Održiva energetika u RH.

Bio je to osvrt o utjecajima energetskog sektora na okoliš, o ekonomski i ekološki održivim projektima u Europi i u Hrvatskoj, korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj (vjetar, Sunce i biomasa), mogućnostima i trenutnim poteškoćama.

Zatim je pušten polusatni dokumentarni animirani film There´s no tomorrow koji je veoma slikovito predočio dosadašnji utjecaj čovjeka na gotovo svaki kutak ove planete i posljedice njegovog djelovanja.

Iskorištavanje prirodnih resursa gotovo do neiznemoglosti, onečišćen zrak, zagađeno tlo i brojni vodni resursi, gubitak staništa za sve veći broj biljnih i životinjskih vrsta, potpuni nedostatak hrane i politička previranja u jednom dijelu svijeta dok neki drugi pak bezbrižno razbacuju novac na sve strane.

Tehnologija je unazadila svakodnevicu većine ljudi u razvijenom dijelu svijeta, proizvodi se previše nepotrebnoga, previše se troši, a čovjek u toj automatiziranosti gubi smisao i zdravlje.

Ali uvijek ima rješenja. Često su za pravi napredak i poboljšanje potrebne temeljite promjene životnih uvjerenja, stavova i navika.

Ako ponavljate isto, postižete iste rezultate. (citat)

Žanjemo ono što smo posijali, a najučinkovitiji način smanjenja potrošnje prirodnih resursa jest mijenjanje načina života, vlastitih izbora i ponašanja.

Nakon dokumentarca, voditelj radionice izrade solarnih kolektora, Bruno Motik ukratko je objasnio princip rada solarnih kolektora te sustav gradnje.

Na početku je istaknuo bitnu razliku između solarnih kolektora i solarnih panela.

Za razliku od solarnih panela koji proizvode električnu energiju, solarni kolektori proizvode toplinsku energiju. Solarni kolektori najčešće se koriste za pripremu tople vode i dogrijavanje vode u sustavu grijanja.

Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji se od solarnog kolektora (ili više njih), spremnika topline (toplinski izolirani bojler s izmjenjivačima topline) i ostale opreme (pumpe, termostata, cijevi, itd.).

Solarni kolektor jednostavan je uređaj – izolirana kutija s jednom prozirnom stranicom ispod koje se nalazi rešetka cijevi kroz koje prolazi voda.

Na cijevi su spojeni limovi tkz. krilca koja povezuju čitavu površinu unutrašnjosti kolektora. Cijevi su najčešće od bakra jer je s tim materijalom lako raditi, a ima jako dobra svojstva u smislu prijenosa topline. Krilca od aluminijskog lima obojana su crnom bojom tako da se maksimizira upijanje sunčevog zračenja koje prolazi kroz prozirnu stranu kolektora. Sunčevo zračenje (svjetlost) kada udari u crni lim pretvara se u toplinu. Ova toplinska energija se s limenih krilaca prenosi na cijevi ( jer su fizički spojeni) i grije vodu koja prolazi kroz njih. Zagrijana voda odvodi se u spremnik gdje se toplina akumulira. Važno je da i spremnik i kolektor budu dobro izolirani jer se tako smanjuje gubitak energije.

Na radionici se izrađuje jedan dio sustava, solarni kolektor (pločasti solarni kolektor), dok izrada cjelokupnog sustava, spremnika (bojlera), pumpe i cijevi ostaje kao tema neke druge radionice.

Prvi dan radionice odrađen je značajan dio posla. Sudionici radionice nisu bili tek pasivni promatrači već su pomno pratili demonstracije voditelja i iskusnijih volontera te su žustro i vješto pomagali i izmijenjivali se u različitim etapama procesa izrade.

Gradnja solarnog kolektora započinje izradom solarnog apsorbera (upijača energije). Preko njega se sunčeva svjetlosna energija pretvara u toplinsku.

Apsorber se sastoji od bakrenih cijevi tj. bakrene rešetke i aluminijskih limenih krilaca.

Za izradu krilaca ranije se koristio bakreni lim jer je bakar mekši, s njim je jednostavnije raditi te ima nešto bolju toplinsku provodljivost od aluminija, ali bakar je posljednjih nekoliko godina toliko poskupio da se koristi aluminij kako bi se samogradnja kolektora novčano isplatila.

1.Bakrena rešetka sastoji se od raznih komada cijevi i T fitinga. Dakle, prvo je trebalo pažljivo izrezati cijevi pomoću rezača i spojiti ih u rešetku.

U ovom dijelu učilo se lotanje. Trebalo je spojiti cijevi tako da kasnije ne puštaju vodu.

Lotanje je postupak kojim se dijelovi kovina zagrijavanjem spajaju u nerazdvojni trajni i čvrsti spoj.

2.Sljedeći je korak izrada limenih krilaca. Krilca su pravokutnici izrezani iz aluminijskog lima te je na njima napravljen utor u sredini. Krilca se slažu na bakrenu rešetku tako da utorom prijanjaju uz bakrene cijevi.

Za jedan kolektor izrezali smo 15 krilaca. Zatim smo uz pomoć posebnog alata stvorili utore po sredini krilaca.

3.Sljedeći korak je spajanje krilaca na bakrenu rešetku. Limeno krilce treba što bolje prijanjati uz cijev, a da bi pospješili prijenos topline s lima na cijev koristimo termo otporni silikon koji nanosimo po sredini utora. Izbuše se rupice na krilcu kroz koje će se kasnije provući žičice kojima će se krilce trajno spojiti na cijev.

4.Slijedi bojanje krilaca crnom mat bojom (crna boja izrazito upija toplinu) otpornom na visoke temperature.

5.Sljedeći korak je izrada drvenog okvira koji se također boji u crno

6. Nakon što se napravi okvir, sa stražnje strane pričvrsti se aluminijski lim koji će služiti kao poleđina.

7.Potom se u drveni okvir umetne sloj kamene vune kao izolacija, a preko nje se stavlja zaštitna aluminijska folija koja se za drvo spaja klamericom ili čavlićima.

8.Zatim apsorber treba umetnuti u drveni okvir te se na kraju postavlja prozirna staklena ploča.

Detaljne informacije o solarnim kolektorima i o samogradnji sustava za zagrijavanje sanitarne vode u kućanstvu uz pomoć sunčeve energije možete pronaći u priručniku Solarni kolektori – Priručnik za samogradnju, koji je i korišten u pisanju ovog teksta (http://www.zmag.hr/hr/zmagove-publikacije).

Priručnik je podijeljen svim sudionicima radionice, dostupan je i javnosti, kao i na internetskim stranicama Zelene akcije.

Ugradnja solarnog sustava za pripremu tople vode isplativa je investicija jer smanjuje potrošnju energije koja je svakim danom sve skuplja.

Kupnja solarne oprema zahtijeva znatna financijska ulaganja, u Hrvatskoj trenutno nitko ne proizvodi solarne kolektore (uvoz iz Turske i Kine) te je izrada solarnih kolektora a posebice edukacija drugih o toj temi pothvat vrijedan pohvale te izraz kreativnosti, marljivosti, dobe volje i pozitivnog duha u skladu s održivim djelovanjem za kvalitetniji i smisleniji život.

Atmosfera na radionici je bila veoma ugodna, sasvim radna, jako pozitivna, prožeta humorom, a tijekom oba dana radionice svim sudionicima bio je osiguran i ukusan ručak u prostorijama Zelene akcije, okrjepa za nastavak aktivnosti i veselo čavrljanje i izmjenu ideja.

Izrađena su tri solarna kolektora i planiraju se donirati jednom vrtiću i/ili školi.

napisala: Marija Radić