ADA 2017 – smjernice za tjelovježbu

The New Physical Activity / Exercise Guidelines for Diabetes

Predavač: Sheri R. Colberg

Sheri R. Colberg je doktorica i osoba koja već izrazito dugi niz godina živi s dijabetesom. Budući da je i sama sportski aktivna, na kongresu Američke dijabetičke asocijacije u San Diegu je podijelila s nama svoja znanstvena istraživanja i saznanja. Pa krenimo redom.

Postoje 4 vrste dijabetesa i preddijabetesa:

• tip 1 (5-10 % slučajeva),
• tip 2 (90-95 % slučajeva),
• gestacijski dijabetes (dijagnozira se između 24. i 48. tjedna trudnoće) i
• preddijabetes (kada su razine šećera u krvi iznad graničnih vrijednosti).

Kako bi se spriječio sam razvitak šećerne bolesti i njegova lakša kontrola kod svih tipova, preporuča se svakodnevna sportska aktivnost. Fizička aktivnost nam donosi mnoge dobrobiti poput

• boljeg općenitog fizičkog stanja organizma,
• bolje regulacije šećerne bolesti i povećanje inzulinske osjetljivosti,
• smanjenje opasnosti od pojave kardiovaskularnih bolesti,
• gubitak težine te odgoda samog dijabetesa u slučaju tipa 2 šećerne bolesti.

No koja je razlika između fizičke aktivnosti i samog vježbanja. Fizička aktivnost podrazumijeva bilo koju vrstu kretanja koja zahtijeva trošenje energije, dok vježbanje spada pod planirane fizičke aktivnosti. Svatko od nas bira ono što mu najbolje odgovara.

Kako imamo 4 vrste dijabetesa, isto tako imamo i 4 različita načina vježbanja, odnosno fizičke aktivnosti:

• aerobne vježbe (kontinuirano korištenje velikih skupina mišića),
• vježbe snage,
• fleksibilnost i
• vježbe ravnoteže.

Svaki od navedenih oblika vježbanja imaju svoj način djelovanja na razinu šećera u krvi.

Aerobne vježbe

Aerobne vježbe povećavaju gustoću mitohondrija, inzulinsku osjetljivost, oksidacijske enzime, propustljivost krvnih žila, kapacitet pluća, imunitet te jačaju naše srce. To su vježbe koje umanjuju pojavu kardiovaskularnih bolesti te umanjuju poveznicu između mortaliteta i dijabetesa. Na jednaki način djeluju i vježbe kratkog, ali visokog intenziteta.

Vježbe snage

Budući da dijabetes sam po sebi pokazuje incidenciju povećanog faktora koji dovodi do smanjenja mišićne snage te brže opadanje snage i funkcionalnog statusa, vježbe snage povećavaju mišićnu masu, fizičku funkciju, mentalno zdravlje, gustoću kostiju, inzulinsku osjetljivosti, krvni tlak, poboljšavaju stanje masnoće u organizmu te sprječavaju pojavu kardiovaskularnih bolesti. S druge pak strane, glikemijske dobrobiti se razlikuju od tipa do tipa dijabetesa.

Vježbe fleksibilnosti

Vježbe fleksibilnosti povećavaju pokretljivost zglobova, no nemaju direktan utjecaj na razinu šećera u krvi.

Vježbe ravnoteže

Vježbe ravnoteže zajedno s vježbama fleksibilnosti su nešto što se posebice preporuča starijim osobama, no jednako tako i svim onim mladim osobama koje se vrate kući umorni s posla ili iz škole. To su vježbe koje poboljšavaju naše psihičko stanje i motoriku. Pomoću vježbi ravnoteže umanjujemo opasnost od raznih svakodnevnih padova te poboljšavamo naše hodanje, čak i osobe s razvijenom neuropatijom. S druge pak strane, dobrobiti tai chi-a i yoga-e su manje poznate.

Što trebaju činiti oni koji većinu svoga dana provedu sjedeći na poslu?

Budući da nas je takav popriličan broj, svima nama se preporuča nakon svakih 30 minuta prekinuti naše sjedenje i jednostavno se prošetati bilo od jednog do drugog zida prostorije ili najobičnije istezanje koje ne zahtjeva nikakvu posebnu fizičku spremu. Takav način prekidanja cjelodnevnog boravka u uredu, odnosno sjedenja, dokazano pozitivno djeluje na razinu šećera u krvi posebice kod dijabetesa tipa 2, no ne zanemaruju se niti osobe s tipom 1. Pri tome se ovakav način prekidanja ne predlaže kao zamjena svakodnevnom vježbanju, već samo kao prekid dugotrajnog sjedenja koje negativno djeluje na razinu glukoze u krvi.

Što je ono što se posebice preporuča osobama s tipom 1 šećerne bolesti?

Fizička aktivnost je nešto čiju dobrobit nikada ne trebamo i ne smijemo zanemariti, no same sportske aktivnosti kod osoba s tipom 1 šećerne bolesti mogu itekako različito utjecati na razinu glukoze u krvi. Sve to ovisi o vremenu kada pristupamo fizičkoj aktivnosti te o njezinom intenzitetu. Pri tome se preporuča konzumacija ugljikohidrata prije i za vrijeme same fizičke aktivnosti kao i učestalije mjerenje vrijednosti GUK-a zajedno s prilagođenim dozama inzulina. Neovisno o tome jesmo li korisnici klasičnih PEN-ova ili inzulinske pumpe, niti jedno, niti drugo nas neće spriječiti u kvalitetnom bavljenju bilo kojom vrstom sporta. Preporuka svima je, naravno, i korištenje najmodernije tehnologije za praćenje stanja razine šećera poput CGMS-a ili FGMS-a. Preporuka je minimalno 2-3 puta tjedno posvetiti se intenzivnijoj fizičkoj aktivnosti dok se kraći, ali intenzivniji treninzi preporučuju svima onima kojima to fizička sprema dozvoljava.

Smjernice za djecu

Za djecu se posebno naglašava važnost bavljenja fizičkom aktivnosti i to u trajanju od 60 min/dan. Pri tome je važno korištenje kako vježbi snage, tako i vježbi izdržljivosti, odnosno aerobnih vježbi.

Smjernice za gestacijski dijabetes

Smjernice o važnosti fizičke aktivnosti se upućuju i trudnicama s gestacijskim dijabetesom jer važnost dobre regulacije glikemije za vrijeme trudnoće, kada naši šećeri ne utječu samo na naš organizam, već u još većoj mjeri na organizam našeg nerođenog djeteta, je samo po sebi jedna od najvažnijih tema za svaku buduću majku oboljelu od dijabetesa. Trudnicama se pri tome preporučuju vježbe manjeg intenziteta u trajanju od 20 do 30 minuta dnevno.

Kako se izboriti s opasnostima hipoglikemije koja su noćna mora svakog sportaša s dijabetesom?

Promjena doziranja inzulina te neposrednim unosom ugljikohidrata prije samog početka bavljenja sportom i naglim promjenama intenziteta i usklađivanjem termina sportskih aktivnosti. Preporuka je prije samog početka sportske aktivnosti izvesti par kratkih sprinteva koji će polučiti djelovanje adrenalina te time lagano povećati našu razinu glukoze u krvi, dok se treniranje ujutro pod ujtecajem sindroma zore smatra kao olakotnom okolnošću koja će spriječiti uobičajeni porast šećera u krvi, ali i izbjeći pojavu hipoglikemije za vrijeme treninga. Izbjegavanje opasnosti od noćnih hipoglikemija pod utjecajem pojačane dnevne fizičke aktivnosti, postići ćemo smanjenjem noćne doze dugodjelujućeg inzulina, odnosno smanjenjem količine bazala na inzulinskoj pumpi ili pak uvođenjem manjih ugljikohidratnih obroka. Korištenje CGMS-a i FGMS-a je nešto što se i ovaj put spominje kao nezaobilazni alat (sada još samo čekamo da to isto odobri i naša struka i povjerenstvo u Republici Hrvatskoj).

Kako hipoglikemije, jednako je moguća i pojava hiperglikemije prilikom konzumacije vježbi kratkog trajanja, ali većeg intenziteta. Da bi se takvo stanje izbjeglo, takvu sportsku aktivnost važno je započinjati s dobrim razinama šećera u krvi. Pri tome je potrebno pažljivo odrediti potrebnu dozu korekcije, a samo treniranje u slučaju visoke razine GUK-a i uz prisustvo ketona se ne preporuča.

Smjernice za osobe s razvijenim komplikacijama dijabetesa

U slučaju da smo već razvili neke od potencijalnih komplikacija dijabetesa, fizička aktivnost nam se i dalje preporuča uz povećani oprez i slušanje granica vlastitog tijela. Ne smijemo raditi ono što nam izaziva bol, no još manje si ne smijemo dozvoliti da nas takvo stanje dovede u stanje apsolutnog nekretanja i izbacivanja fizičke aktivnosti iz našeg svakodnevnog života.

I kako je na kraju sama dr. Sheri R. Colberg rekla: “Haj’mo! Dignite se i pokrenite se!”