ADA 2017 – smjernice za tjelovježbu

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom 

ADA, San Diego 2017.

ADA i EASD

Ovo nije još jedan tekst o LCHF načinu prehrane i načinu prehrane koji se i ja trudim koliko – toliko provoditi u praksi. Ovo je tekst u kojemu nam stručnjaci predstavljaju dvije struje: Ameriku i Europu. Što nam savjetuje ADA (American Diabetes Association), a što EASD (Eurpean Association for the Study of Diabetes) kao prehranu namijenjenu osobama oboljelima od dijabetesa?

Kontroverze i suprotnosti

Slušajući predavanje na ADA konferenciji 2017. u San Diegu, osobno sam se duboko razočarala u količinu dostupnih informacija po pitanju prehrane. Iako sam pobornik LCHF načina prehrane jer imam vrlo pozitivna iskustva, ne tvrdim da je to najbolji i najuspješniji način prehrane za sve. Kako i za ostale načine prehrane, tako je i ovdje potreban trud da bi se uhvatio grif, no krenimo ispočetka. Razlog zbog kojega sam prisustvovala predavanju o prehrani na ADA-i je bila nada da ću dobiti odgovore na to ZAŠTO nam ADA i velika većina naših doktora strogo zabranjuju unos masnoća, a preporučuju velike količine ugljikohidrata koje je pak potrebno pokriti velikom količinom inzulina, te riskirati tzv. “roller coaster” hiperglikemija i hipoglikemija. Konkretan i direktan odgovor od strane predstavnika ADA-e nisam dobila, no dio koji je predvodila predstavnica vezano za smjernice koje preporuča EASD je ipak nešto što daje neke naznake. Dok ADA (barem ova struja koja je držala spomenuto predavanje) nameće i dalje visoko-ugljikohidratne dijete zbog potencijalno kasnijeg mogućeg razvitka kardiovaskularnih bolesti (što je ipak nedokazano), EASD nam je ukazivao na različite smjernice vezano za prehranu te time ukazivao i na ogromne razlike među njima. Neke od navedenih dijeta su same po sebi kontradiktorne: visokougljikohidratne dijete, dijete s niskim udjelom masnoća, mediteranske dijete te niskougljikohidratne dijete i mnoge druge. Zanimljiva činjenica je da nas neke smjernice potiču na nizak unos ugljikohidrata, neke na unos ugljikohidrata do 130g/dan, neke na konzumiranje hrane koja obiluje niskim GI indeksom i slično. U šumi podataka postavlja se pitanje koje od tih smjernica odabrati i kome zapravo vjerovati?

Tko govori istinu, a tko neistinu? Tko stoji iza koje teorije i je li svaka teorija opisana objektivno ili je „potpomognuta“ nekim novčanim „poticajima“ sa strane? Teško je reći. Na pitanje zašto je LCHF prehrana u posljednje vrijeme uzela maha i je li to dobro ili nije, njihov odgovor je bio jednostavan: na tako nešto još nema konkretnog odgovora budući da po njima još nema dugoročnih studija o potencijalnoj štetnosti. Ono što nam sugeriraju ADA i EASD, a što smatram naprednim, je mediteranska prehrana koja obiluje omega 3 masnim kiselinama. Problem s mediteranskom prehranom je što nejasno ističu preporučene količine ugljikohidrata, a generalni konsenzus i “high carb” i “low carb” strane – je da količine UH moramo znati kako bismo mogli odrediti dozu inzulina. Ističe se važnost konzumiranja namirnica bogatih vlaknima i niskim glikemijskim indeksom, dok drugi tvrde da su dokazali da je glikemijski indeks ustvari nebitan?! U slučaju LCHF prehrane ističe se izrazita važnost konzumiranja nezasićenih masnih kiselina i nerafiniranih ulja.

U svakom slučaju, primjećujem da bombardiranje visokougljikohidratnim dijetama ipak lagano počinje opadati, iako jedan tanjur i dalje sačinjava čak 45 – 60% ugljikohidrata. Okrenutost prema LCHF načinu prehrane se sve više i više uzima u obzir te se postavlja pitanje je li to ono ispravno ili nije. Donedavno su se pravili kao da LCHF ne postoji. Daleko je to od bilo kakvog odobravanja LCHF načina prehrane i još uvijek se u glasu većine medicinskih stručnjaka nazire odbojnost. Ipak iz predavanja se sada može naslutiti da LCHF i nije tako velika crna rupa i nešto zabranjeno, već se ističe nedovoljna dostupnost podataka temeljem kojih bi se mogao donijeti bilo kakav objektivan zaključak. U razgovoru s jednom doktoricom s područja SAD-a, dobili smo odgovor da ona osobno nije niti za, niti protiv LCHF prehrane. Zašto? Zato što većina ljudi smatra, ukoliko ne konzumiraju visokoškrobne ugljikohidrate, da im to istovremeno otvara vrata velikom i pretjeranom konzumiranju hrane koja je “dozvoljena”. Važno je naglasiti da “dozvoljena” ne znači i neumjerena!

Što onda na kraju učiniti?
Nekima će šećeri pomoću visokougljikohidratne dijete biti odlični, drugima će pak biti katastrofalni. Osobno smatram da je najbitnije kako se mi osjećamo u vlastitoj koži. Ukoliko mi doktor kaže da su mi nalazi fenomenalni, a ja se osjećam katastrofa, jedan komad papira neće popraviti moje psihičko i fizičko stanje. Isto vrijedi i obrnuto. Ukoliko se neka brojka ne nalazi u omjerima koje je neki laboratorij propisao, znači li to da se ja moram početi osjećati loše? NIKAKO! Trebamo slušati svoje tijelo i raditi ono što nam ono preporučuje jer to je ono što nama samima dolazi od majke prirode. Sve ostalo su samo ljudske smjernice koje su upravo to – smjernice, dok su realnost i život nešto sasvim drugo.

Piše: Maja Vuković

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom je volonterski projekt diseminacije stečenih znanja i iskustava.

Ove prve, 2017. godine, volonteri će sticati znanje i iskustvo na konferenciji o šećernoj bolesti Američke dijabetičke asocijacije koja se održava od 9.6. do 13.6. u San Diegu.

Volonteri uključeni u projekt 2017. godine: Davor Skeledžija, Ana Špoljarić i Maja Vuković (blogeri portala www.nainzulinu.com)

Projekt su do sada podržali Novo Nordisk Hrvatska, MediLigo, MediLab i Adriatic Zagreb Factoring.

ADA 2017 – smjernice za tjelovježbu

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom 

ADA, San Diego 2017.

Govori li se o izlječenju ili samo o olakšanoj borbi kod osoba s dijabetesom? Ako ćemo pričati o transplantaciji beta stanica, onda možemo reći da je to već korak ka izlječenju, ako ne i samo izlječenje; ali sve dok ne upoznam osobu koja se izliječila – koristit ću tu riječ s oprezom.

Transplantacija beta stanica

Na transplantaciji beta stanica se definitivno radi, no nažalost još nemamo onaj konačni rezultat kojemu svi težimo – izlječenje. Imamo razna testiranja provedena na miševima koji imaju dijabetes, na njima je definitivno dokazano da transplantirane beta stanice reguliraju GUK!!! Slušajući predavanje dr. Jeffrey Millmana, ostala sam zapanjena činjenicom da je najveći problem vezan za transplantaciju beta stanica u njihovom transportu. Kako sigurno transportirati zdrave beta stanice osobe koja nema dijabetes, do one koja ima dijabetes te pri tome zadržati svu njihovu funkcionalnost? Vjerujem da nam ZET pri tome ne bi olakšao ovaj problem, no primamo sve prijedloge ;).

Razveselio me razgovor s jednim od naših doktora, vrhunskim stručnjakom za pumpe, također sudionikom ADA kongresa. Na transplantaciju beta stanica gleda itekako optimistično i smatra ju konačnim rješenjem za sve nas koji se svakodnevno družimo s tip 1 dijabetesom. Prema njegovom mišljenju to je vrlo bliska budućnost koja će na naša vrata pokucati u svega nekoliko godina. Živi bili pa vidjeli! Čvrsto stišćem svoje palčeve u nadi da je on u pravu i da ću osobno biti dio tako nečega.

Budućnost
Za transplantaciiu beta stanica potrebno je još puno istraživanja i još puno testiranja kako bi se sve nedoumice, nejasnoće, eventualne posljedice i najbitnije – transport – sa svojim mogućim negativnim efektima sveli na minimum i kako bismo mogli bezbrižno uživati u svim porocima koje nam današnji svijet nudi. To je korak ka izlječenju, ali ga treba još puno istražiti.

Tehnologija – Closed Loop System – Umjetna gušterača

Closed Loop System ili pojednostavljeno Zatvoreni sustav je sistem koji sačinjava inzulinska pumpa direktno povezana s CGM (continuous glucose monitoring) sustavom. Što to znači? To znači da jedina stvar koju ćemo mi morati odraditi je unijeti količinu hrane koju planiramo pojesti po obroku, dok će sve ostale moguće hipo i hiper situacije sprječavati samostalno naša pumpa. Kako? Vrlo jednostavno. Naša pumpa i naš CGM povezani su algoritmom i te zahvaljujući tome oni surađuju. Dakle, pumpa dobiva sve podatke našeg CGM-a i kada primijeti realnu opasnost od hipoglikemije, automatski se isključuje. Čim naš šećer počinje ponovno rasti, pumpa se automatski sama pali i sprječava onaj mogući skok šećera u krvi do kojeg može doći jer smo možda zaboravili upaliti pumpu. Isto tako u slučaju hiperglikemije pumpa sama počinje pumpati potrebnu korekciju bez naše intervencije. Koja je prednost svega toga? Jednostavno ne moramo više u strahu svako malo pogledavati na naš CGM jer svu tu brigu Closed Loop System (Zatvoreni sustav) preuzima na sebe. Što kažete roditelji? Čini li vam se to kao nešto što bi konačno moglo dovesti i do noći koje biste realno mogli provesti čak i spavajući bez konstantne brige hoće li vaši mališani završiti u hipo ili hiperglikemiji? Mislim da je to jedan veliki korak naprijed.

Realnost
Imamo li već tako nešto ili je još uvijek sve u početnoj fazi istraživanja? Veseli činjenica da je ovo već u naprednijoj fazi, naspram transplantacije beta stanica, i da ovakvo nešto već postoji! Nova Medtronic 670G pumpa zajedno sa svojim CGM-om već je razvila algoritam koji omogućuje komunikaciju između inzulinske pumpe i CGM sustava. Nešto slično već imamo s Medtronicovom 640G pumpom, no kod nje imamo “samo” mogućnost sprječavanja hipoglikemije. Netko ce reci premalo, ali mislim da bi roditelji i  s ovim bili solidno zadovoljni.

Prednosti Closed Loop sistema naspram klasične upotrebe inzulinske pumpe u kombinaciji s neintegriranim CGM-om je u tome što je broj noćnih hipoglikemija pao s 8 na samo 3% kod djece u dobi od 11 do 14 godina, dok je kod djece u dobi od 5 do 10 godina ta brojka još manja – s kontroliranih 5 na svega samo 1% pojave hipoglikemije.

Zaključak
Closed Loop sistem nije lijek i to nas neće izliječiti od dijabetesa, no to je nešto što naspram transplantacije beta stanica već postoji. Da, istina je, trebat će još neko vrijeme da nova Medtronic 670G pumpa s integriranim senzorom stigne na naše tržište i onda vjerojatno još neko vrijeme da nađemo nekoga tko će nam sve to financirati. Ipak, treba nas sve veseliti činjenica da napredak u tehnologiji itekako postoji i on je sada lagano u svom punom jeku sa svakodnevnim usavršavanjem. Sve dok nemamo mogućnost Closed Loop sistema primijeniti samostalno, činjenica da uz pomoć klasičnog CGM-a ili fGMS-a možemo kontrolirati svoj GUK je nešto što izrazito veseli, a spoznaja da tehnologija ne stoji na mjestu, već da se kreće prema naprijed, je nešto što oduševljava.

Dobiveni podaci su s predavanja  na ADA konferenciji 2017.  u San Diegu. Predavači su bili Jeffrey Millman (transplantacija beta stanica) i Aaron Kowalsky (Closed Loop sistemi).

Piše: Maja Vuković

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom je volonterski projekt diseminacije stečenih znanja i iskustava.

Ove prve, 2017. godine, volonteri će sticati znanje i iskustvo na konferenciji o šećernoj bolesti Američke dijabetičke asocijacije koja se održava od 9.6. do 13.6. u San Diegu.

Volonteri uključeni u projekt 2017. godine: Davor Skeledžija, Ana Špoljarić i Maja Vuković (blogeri portala www.nainzulinu.com)

Projekt su do sada podržali Novo Nordisk Hrvatska, MediLigo, MediLab i Adriatic Zagreb Factoring.