Zdravstvene dobrobiti tamne čokolade

Zdravstvene dobrobiti tamne čokolade

Meso – potencijalni okidač upalnih procesa u tijelu koji ubrzavaju starenje

Da, dobro ste pročitali. Riječi čokolada i zdravlje u istoj rečenici. Za razliku od silnih Milki, Dorina i ostalih divota kojima tako teško odolijevamo, postoje neki dokazi da tamna čokolada s udjelom kakaa od barem 75% može imati i pozitivne učinke na ljudski organizam. Ovo, naravno, ne znači i zeleno svjetlo da čokoladom zamijenite konkretne obroke, no nastojat ćemo vam predstaviti obje strane medalje, uključujući i razloge zašto je onu tamnu možda i korisno uključiti u jelovnik. Pa krenimo redom.

Image by janiceweirgermia from Pixabay 

Tamna čokolada sadrži antioksidanse

Prema Medical News today (1), tamna čokolada (poput šumskog voća, jabuka, rajčica….) je dobar izvor antioksidansa poput flavanola i polifenola. Antioksidansi, pak, neutraliziraju slobodne radikale i štite od pojave oksidativnog stresa koji uzrokuju slobodni radikali, te tako štite od brojnih bolesti poput raka, dijabetesa, Alzheimerove bolesti i dr.

Tamna čokolada smanjuje rizik od srčanih bolesti

Neki od spojeva prisutnih u tamnoj čokoladi, poput flavanola, utječu na dva glavna faktora rizika za obolijevanje od srčanih bolesti: visoki krvni tlak i visok kolesterol. Naime, flavanoli potiču proizvodnju dušikovog dioksida u organizmu, što potiče vazodilataciju (širenje krvnih žila) i snižava krvni tlak. Neke su studije (1) pokazale da je konzumacija 25 grama tamne čokolade dnevno, u usporedbi s bijelom, u razdoblju od 8 tjedana imala za posljedicu niži krvni tlak u ispitanika koji su je konzumirali.

Tamna čokolada može pomoći u snižavanju kolesterola

Tamna čokolada također sadrži neke spojeve, poput polifenola i teobromina koji mogu sniziti razine LDL kolesterola, a povećati razine HDL-a. Studijom provedenom 2017. (2) otkriveno je da je konzumacija tamne čokolade 15 dana podigla razine HDL kolesterola u osoba koje pate od HIV-a. No, konzumacija čokolade nije utjecala na razine LDL kolesterola u ispitanika.

Tamna čokolada može ublažiti upalne procese u organizmu

Bogata je mineralima poput magnezija, željeza i cinka. Također, za razliku od mliječne čokolade, tamna čokolada ima više kakao mase, koja sadrži flavonoide koji pak imaju niz zdravstvenih prednosti.

Primjerice, spojevi prisutni u tamnoj čokoladi posjeduju protuupalna svojstva što smanjuje štetu koju stanice trpe izloženošću slobodnim radikalima i sličnim spojevima. Izloženost takvim spojevima, pak povećava rizik od dijabetesa tipa 2, artritisa i određenih vrsta raka. Manjom je pilot studijom provedenom 2018. (3) u kojoj je sudjelovalo pet zdravih osoba ispitan učinak tamne čokolade na imunološki sustav. Iz rezultata se dalo zaključiti da konzumacija velikih količina (48 grama) tamne čokolade s udjelom kakaa od 70% utječe na aktivaciju gena koji reguliraju imunološki odgovor organizma. No, ostaje nejasno kako je ova studija primjenjiva u praksi.

Znanstvenici su, pak, prilikom provođenja druge studije (4) otkrili da je konzumacija 30 grama čokolade s udjelom kakaa od 85% svaki dan, u razdoblju od 2 mjeseca značajno smanjila razinu upalnih bioloških markera u bolesnika koji pate od dijabetesa tipa 2. No,  kao i u prethodnoj studiji, autori su zaključili da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se ustanovila optimalna količina čokolade koju je potrebno konzumirati kako bi dijabetičari maksimalno iskoristili zdravstvene prednosti ove namirnice.

Ipak, prije nego što zaključimo, potrebno je napomenuti nekoliko stvari. Kao prvo, nedvojbeno je da je tamna čokolada kvalitetnijeg sastava od mliječne. Kvalitetan, dobro obrađen kakao, pa samim time i kvalitetna tamna čokolada, sadrži neke spojeve koji su korisni u borbi protiv slobodnih radikala, popravljanju lipidnog profila i tako dalje. No, tamna čokolada nije jedini izvor ovih spojeva, a svejedno se radi o slatkišu upitne obrade (nikad ne znate koliko zapravo flavonoida neka čokolada sadrži, a proizvođač to nije obavezan napisati) te bi se sličan učinak možda mogao postići i drugim namirnicama (ili kombinacijama namirnica) poput rajčice, jabuke ili šumskog voća s orašastim plodovima ili maslinovim uljem.

Treba također imati na umu da svaka namirnica sama po sebi nije niti lijek niti otrov, već da ovisi o kombinacijama svega što jedete, kao i da se dnevno provode stotine studija od kojih su mnoge često s kontradiktornim rezultatima. Ovo naravno ne znači da ih ne treba uzimati u obzir, nego da ih je uvijek potrebno čitati CIJELE, i o njima promišljati.

Primjerice, ako tvrdimo da konzumacija određene količine neke namirnice može biti korisna pri liječenju nekog stanja, treba se zapitati zašto je tome tako i je li to tako uvijek i za svakoga. Ima li to samo veze sa samom čokoladom ili bi se moglo, recimo, raditi i o tome kako su ljudi koji su krenuli s jelom tamne čokolade jeli prije. Vi ste, pak, unosom 50 grama čokolade, pojeli cijeli jedan obrok (govoreći energetski), u kojem ste unijeli pretežno masti i šećer.

Ono što vam želimo reći je da je čokolada ipak samo to: čokolada, tj. slatkiš, te bi, kao i kod svega, trebalo biti na oprezu i slušati reakcije vlastitog organizma. Ako nam se nakon konzumacije 30, 40…. grama neke namirnice  spava, umorni smo, razdražljivi (ili nam glukometar pokaže što ne bi trebao), možda nama, pojedinačno, veće količine istoga ipak ne odgovaraju, bez obzira na to što se reklamiralo i pisalo.

 

Za 3L piše: Maja Slijepčević

Maja je znatiželjni zaljubljenik u cjelovitu i prirodnu hranu, a i sama iskustvo “borbe” sa šećerom. To je i dovodi do proučavanja kemije, biokemije i svega ostaloga što se tiče prehrane te se nada da će uskoro svoj interes pretvoriti u ozbiljnije poslovne prilike.

 

Izvor: https://www.medicalnewstoday.com/articles/324747.php?fbclid=IwAR07docvkQ2aq4VlHvtklLaBfHitBUzkasaviLBJV9wHy3b5wgA_bv5POFg

(1) Eghtesadi et ali. High-cocoa polyphenol-rich chocolate improves blood pressure in patients with diabetes and hypertension. ARYA Atheroscler. 2015 Jan; 11(1): 21–29. quoted in Eske, Jaime(2019.), What are the health benefits of dark chocolate?, Medical news today,.https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4460349/ quoted in  Eske, Jaime(2019.), What are the health benefits of dark chocolate?, Medical news today,.

(2) Souza et ali.  Effect of chocolate and mate tea on the lipid profile of individuals with HIV/AIDS on antiretroviral therapy: A clinical trial, Nutrition, 43–44, November–December 2017, 61-68. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0899900717301284, quoted in Eske, Jaime(2019.), What are the health benefits of dark chocolate?, Medical news today,.

(3) Berk et ali. Dark chocolate (70% cacao) effects human gene expression: Cacao regulates cellular immune response, neural signaling, and sensory perception, FASEB, vol. 32, no. 1, 2018. https://www.fasebj.org/doi/10.1096/fasebj.2018.32.1_supplement.755.1,  quoted in Eske, Jaime(2019.), What are the health benefits of dark chocolate?, Medical news today,.

(4) Ayoobi et ali. (2018.) Dark Chocolate Effect on Serum Adiponectin, Biochemical and Inflammatory Parameters in Diabetic Patients: A Randomized Clinical Trial,  Int J Prev Med. 2018; 9: 86. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6202779/, quoted in Eske, Jaime(2019.), What are the health benefits of dark chocolate?, Medical news today,.

 

Napomena: Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost. 

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Utjecaj prehrane na autoimune bolesti – što jesti, a što izbjegavati?

Utjecaj prehrane na autoimune bolesti – što jesti, a što izbjegavati?

Utjecaj prehrane na autoimune bolesti – što jesti, a što izbjegavati?

Nakon članka o važnosti prehrane u očuvanju zdravlja djelovanjem na unutarnje obrambene mehanizme organizma, donosimo članak posvećen prehrani specifičnoj za autoimune bolesti.

Da, istina je da hrana ima veliku ulogu u pomaganju oboljelima od autoimunih bolesti da se osjećaju bolje!

Kako bi trebala izgledati prehrana osoba koje boluju od autoimunih bolesti? Koju hranu bi trebali jesti a koju izbjegavati kako bi se osjećali bolje? U nastavku saznajte više o autoimunim bolestima kao jednim od najvećih izazova današnjice te sprečavanju njihova daljnjeg razvoja pravilnom prehranom!

Izvor: https://www.pnrnutrition.net/

Autoimune bolesti u značajnom su porastu posljednjih nekoliko godina.

U cijelom svijetu procijenjeno je da do danas oko 700 milijuna ljudi pati od autoimunih poremećaja. U zadnjih dvadesetak godina bilježi se veća učestalost autoimunih bolesti u Hrvatskoj, kao i u svijetu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 3 do 8 posto populacije obolijeva od autoimunih bolesti, no vjerojatno je taj broj znatno veći. U nekim zemljama, kao u SAD-u, navodi se učestalost i do 20 posto.

Istraživanja su pokazala da u oko 78% slučajeva (1) obolijevaju žene.

 

Što je autoimuna bolest?

Kada bolujete od autoimune bolesti, vaš imunološki sustav pogrešno identificira zdrava tkiva i organe kao strane objekte. Zbog toga tijelo proizvodi antitijela koja napadaju vlastita tkiva. Kada imate autoimunu bolest, u osnovi, Vaše tijelo napada sebe.

Vaš je imunološki sustav od presudne važnosti, služi u svrhu zaštite vašeg tijela od infekcija i bakterija. Ali kada su njegove funkcije izvan ravnoteže, vaš imunološki sustav može postati opasan.

Izvor: http://sveoalternativi.blogspot.com/

Lista autoimunih bolesti

Postoji više od 80 autoimunih stanja. Neke od najčešćih uključuju:

Dijabetes tipa 1, stanje u kojem gušterača ne stvara dovoljno inzulina. Pacijenti moraju cijeli život pratiti razinu šećera u krvi.

Reumatoidni artritis (RA), kronična upala zglobova koja dovodi do boli, oteklina i ukočenosti.

Lupus (SLE), sistemski problem koji utječe na kožu, zglobove, bubrege, mozak i druge organe, a može se očitovati umorom, bolovima u zglobovima, groznicom i osipom.

Bolest celijakije, reakcija na gluten prilikom koje dolazi do upale tankog crijeva, što uzrokuje oštećenja i dovodi do malapsorpcije pojedinih hranjivih tvari.

Perniciozna anemija, stanje u kojem tijelo ne može apsorbirati dovoljno vitamina B-12 da bi napravilo potreban broj crvenih krvnih zrnaca.

Vitiligo, stanje u kojem koža gubi svoje melanocite (pigmentne stanice), što dovodi do pigmentacijskih mrlja na različitim dijelovima tijela.

Skleroderma, bolest u kojoj vezna tkiva postaju čvrsta i ukočena.

Psorijaza, problem u kojem se stanice kože nakupljaju i formiraju crvene mrlje prekrivene bijelim ljuskicama.

Upalne bolesti crijeva, skupina poremećaja koji uzrokuju upalu probavnog trakta. U to su uključeni Crohnova bolest i ulcerozni kolitis.

Hashimotova bolest, stanje u kojem je štitnjača napadnuta i postepeno uništena, što se često očituje umorom i debljanjem.

 

Što uzrokuje autoimune bolesti?

Nema univerzalnog odgovora na pitanje što uzrokuje autoimunu bolest. No mnogi znanstvenici sumnjaju da sljedeće tri stvari imaju značajnu ulogu:

Genetika

Infekcije

Okolišni čimbenici, uključujući prehranu, toksine i ravnotežu crijevnih bakterija

U novijoj povijesti, zapadne zemlje detektirale su (2) znatno veće stope tih bolesti – što sugerira da autoimune bolesti nisu samo proizvod genetike ili loše sreće. Umjesto toga, izbori koje donosimo mogu snažno utjecati na mogućnost da dobijemo autoimunu bolest.

No brojne su studije pokazale da promjene životnog stila, posebice izbor hrane, mogu igrati ključnu ulogu u upravljanju ili čak preusmjeravanju daljnjeg razvoja mnogih autoimunih bolesti.

Izvor: www.jsnutritionandwellbeing.co.uk/

 

Hrana koja djeluje protuupalno

Određena hrana djeluje protuupalno te podupire vaše tijelo u održavanju odgovarajućeg imunološkog odgovora. Evo nekoliko namirnica kojih biste možda trebali pojesti više:

Lisnato povrće

Samo jedna porcija zelenog lisnatog povrća dnevno (kelj, kupus, brokula) može zaštiti pamćenje i smanjiti rizik od nastanka demencije.

Gljive

Studija iz 2005. objavljena (3) u časopisu Mediators of Inflamation utvrdila je da gljive mogu pospješiti antikancerogenu aktivnost, pomoći u suzbijanju autoimunih bolesti i u uklanjanju alergija.

Luk

Sadrži kvercetin, antioksidans za kojeg se pokazalo da inhibira leukotriene koji uzrokuju upalu, prostaglandine i histamine i kod osteoartritisa (OA) i kod reumatoidnog artritisa (RA).

Tikva

Uključuje raznoliku paletu opcija, poput muškatne tikve, tikvica i bundeve, a pravi su pobjednici u borbi protiv raznih upala.

Pojedini začini posebno su korisni kada je riječ o smanjenju upale i jačanju zdravog imunološkog odgovora tijela.

Preporučuje se đumbir, kajenski papar, klinčić, češnjak, cimet i kurkuma.

Kurkuma se pokazala kao posebno snažno protuupalno sredstvo.

Studija iz 2007. objavljena (4) u časopisu Advances in Experimental Medicine and Biology primijetila je da kurkumin (glavni aktivni sastojak kurkume) pomaže kod multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, psorijaze i upalne bolesti crijeva.

 

3 namirnice koje biste željeli izbjeći ako imate autoimunu bolest

Mnogi ljudi koji se bore s autoimunim poremećajima možda žele razmisliti o uklanjanju sljedećih sastojaka:

Gluten

Kao ključni sastojak mnogih škrobnih namirnica, gluten može biti posebno izazovan za one s autoimunim bolestima.

Za svakoga tko ima celijakiju, uklanjanje glutena je osnovno. Ali i mnogi ljudi koji se bore s drugim autoimunim bolestima mogu biti osjetljivi na gluten.

Šećer

Studija iz 2015. objavljena (5) u časopisu Frontiers of Immunology otkrila je da se unošenjem šećera povećava vjerojatnost razvoja dijabetesa tipa jedan kod djece s genetskim rizikom.

Uz to, prema istraživanju objavljenom u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition, šećeri u svim oblicima (glukoza, fruktoza i saharoza) mogu narušiti rad imunološkog sustava, šteteći sposobnosti bijelih krvnih zrnaca da se bore protiv prijetnji.

Životinjski proizvodi

Mnogi proteini na bazi životinja, poput onih koji se nalaze u mesu, mlijeku i jajima, mogu izazvati upalni odgovor u tijelu, pogoršavajući autoimuna stanja.

Provedene studije otkrile su ujedno da izlaganje životinjskim proizvodima može biti okidač autoimunih napada i potaknuti eskalaciju kod ljudi sa stanjima primjerice poput artritisa.

 

Osnažite sebe liječenjem kroz hranu!

Autoimune bolesti mogu biti vrlo frustrirajuće. Ali hrana može biti snažno sredstvo u suzbijanju bolesti i pomaganju tijelu da ozdravi.

Pridržavajući se zdrave prehrane koja se temelji na biljnoj ishrani i izbjegavanjem nekih ključnih okidača, možete napraviti ogromnu razliku te osigurati vlastitu dobrobit.

Možete i pojačati i uravnotežiti svoj imunološki sustav tako da postane vaš pouzdan prijatelj i zaštitnik još godinama i desetljećima!

Za 3L piše: Matea Matijević 

Matea Matijević

Matea Matijević

Matea je 33-godišnja ekonomistica iz Zagreba. Iako poslovno radi u domeni razvoja poslovanja, svoju strast želi proširiti i na širenje svijesti o važnosti pravilne prehrane i zaštite okoliša općenito.

 

Izvor (31.10.2019.): https://foodrevolution.org/blog/autoimmune-disease-diet

(1)Fairweather, D., and Rose, N. R. (2004). International Conference on Women and Infectious Diseases (ICWID)., Women and Autoimmune Diseases., u Sentenac, H. 6 Foods to Eat and 3 to Avoid to Help Your Body Fight Autoimmune Disease and Excessive Inflammation, https://foodrevolution.org/blog/autoimmune-disease-diet

(2)Lerner, A., Jeremias, P., and Matthias, P. (2015). International Journal of Celiac Disease., The World Incidence and Prevalence of Autoimmune Diseases is Increasing., u Sentenac, H. 6 Foods to Eat and 3 to Avoid to Help Your Body Fight Autoimmune Disease and Excessive Inflammation, https://foodrevolution.org/blog/autoimmune-disease-diet

(3)Lull, C., Wichers, H. J., and Savelkoul, H. F. J. (2005). Mediators of Immflamation., Antiinflammatory and Immunomodulating Properties of Fungal Metabolites., u Sentenac, H. 6 Foods to Eat and 3 to Avoid to Help Your Body Fight Autoimmune Disease and Excessive Inflammation, https://foodrevolution.org/blog/autoimmune-disease-diet

(4)Bright, J.J., (2007). Neuroscience Research Laboratory., Curcumin and autoimmune disease., u Sentenac, H. 6 Foods to Eat and 3 to Avoid to Help Your Body Fight Autoimmune Disease and Excessive Inflammation, https://foodrevolution.org/blog/autoimmune-disease-diet

(5)Lamb, M. M., Frederiksen, B., Seifert, J. A., Kroehl, M., Rewers, M., Norris, J. M. (2015). Diabetologia., Sugar intake is associated with progression from islet autoimmunity to type 1 diabetes: the Diabetes Autoimmunity Study in the Young., u Sentenac, H. 6 Foods to Eat and 3 to Avoid to Help Your Body Fight Autoimmune Disease and Excessive Inflammation, https://foodrevolution.org/blog/autoimmune-disease-diet

Napomena: Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost. 

 

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Zašto hrana može biti bolja od lijekova u liječenju bolesti

Zašto hrana može biti bolja od lijekova u liječenju bolesti

Zašto hrana može biti bolja od lijekova u liječenju bolesti

Donosimo prikaz razgovora dvojice stručnjaka na području zdravlja i prehrane – dr. Williama Lija i dr. Marka Hymana na temu “Kako jesti kako bi se pobijedila bolest”. Svrha razgovora je educirati o značaju kojeg pravilna prehrana može imati na naše zdravlje te kako odgovarajućom prehranom poboljšati rad prirodnih obrambenih mehanizama ljudskog organizma. 

Prava hrana je lijek. Osobna, intuitivna iskustva pokazuju nam moć hrane u sprječavanju, pokretanju ili preokretanju bolesti, a spoznaja o ovoj tematici može pomoći u postizanju zdravstvenih ciljeva. Poznavati svoje tijelo, odabrati pravu hranu – onu koja nas uzdiže, djeluje ljekovito na naš organizam,  a odbaciti sve što nam šteti, trebalo bi biti polazno stajalište. U idealnom slučaju, tržnice i „zelenjave“ mogli bi nazvati ljekarnama jer lijek jedemo pri svakom obroku.

Čovjek nedovoljno poznaje hranu. Nutritivna, ljekovita ili opasna svojstva hrane trebala bi ljudima ponovo postati „prirodna“. Problem je u stilu života koji u većine odnosi kvalitetu prehrane. Stoga se danas jede da bi preživjeli, a ne da bi bili zdravi.

O vrijednosti i valjanosti hrane trebalo bi se razgovarati ponajprije u obitelji, školi, medijima, s liječnicima. Edukacija o hrani nedovoljna je, a obično se o njoj vodi računa kada liječnici upozoravaju na promjene ishrane iz raznih medicinskih razloga. Kada je možda već kasno za obnovu organizma, kada hrana služi za „krpanje“. U nekim zemljama još uvijek postoje običaji spravljanja obroka u kojim je gotovo sva hrana lijek.

Photo by Unsplash – Marcelo Leal

Od rođenja ljudsko tijelo se bori protiv bolesti uz pomoć pet obrambenih sustava. To su angiogeneza (način formiranja krvnih žila), matične stanice (omogućavaju regeneraciju tijela), mikrobiomi (mikroorganizmi u tijelu), DNK i imunološki sustav.

Primjer pristupu bolesti kod karcinoma je djelovanje kemoterapijom na izvor bolesti. Djeluje se na stanice karcinoma pri tom djelujući na čitavi organizam. Svrha istraživanja je navesti obrambene sustave da ciljno djeluju na, u ovom slučaju, stanice karcinoma i usmjeriti tijelo da ostvari svoju funkciju i izbori se protiv bolesti. Imunoterapija omogućava ovim sustavima da pronađu stanice karcinoma i preokrenu bolest. Bolje razumijevanje ovih sustava, može dovesti  i do novih probiotičkih pristupa dijabetesu i drugim bolestima. 

U biologiji postoji više veza i komunikacija, ono što nazivamo “cross-talk”, koje su vrlo važne no načini ostvarivanja ovih veza još nisu sasvim jasni. Imunološki sustav usko je povezan s drugim metaboličkim funkcijama, a ovo se smatra još uvijek nekonvencionalnim razmišljanjem i opisuje se kao novo polje zvano imunometabolizam. Proces evolucije sisavaca, uključujući ljude, razvio je funkcionalne sustave koji međusobno komuniciraju, a mikrobi su bitan dio tog procesa. Ali, svi organizmi ne reagiraju jednako na imunoterapije.

Odaziv na imunoterapiju napravljen je istraživanjem na 249 pacijenata oboljelih od karcinoma. Zaključeno je da su reagirali na terapiju oni koji su imali pravilne bakterijske funkcije u crijevima i jednu bakteriju posebno Akkremansia muciniphila – koja pomaže u regulaciji metabolizma glukoze. Ova bakterija ne može se „uzgojiti“. Jednostavno je imamo više ili manje. Ali se zato može unositi prehranom. Jedna od značajnih namirnica koja može tijekom dva tjedna promijeniti unutrašnjost naših crijeva, potičući rast akremansije, je sok od šipka. Dakle, potrebno je nahraniti mikrobiom.

Photo by Unsplash – Israel Egio

Sustavi za održavanje zdravlja djeluju samo ako su uravnoteženi, a to se može postići pravilnom prehranom. U nastavku donosimo pregled povezanosti spomenutih obrambenih sustava i određenih namirnica. 

Sustav angiogeneze laički rečeno možemo promatrati kao “travnjak” vaskularnog sustava. Ne smije ga biti ni previše ni premalo, a ishrana pogodna za održavanje ovoga „travnjaka“ uključuje zeleni čaj, soju, rajčice, mnoge vrste voća i povrća te luk.

Sustav matičnih stanica koje mogu biti razorene bolestima kao što su dijabetes, alkoholizam, stres i sl. treba hraniti mediteranskom vrstom prehrane i unosom zelenog i crnog čaja te vruće čokolade.

Mikrobiom može promijeniti čovječanstvo. Bakterije su sastavni dio organizma (prema nekim istraživanjima čine 50% ljudskog tijela). Uništavaju ih antibiotici, stil života, stres, dijete i različiti dodaci jelima. Najbolja namirnica u ishrani mikrobioma su orašasti plodovi. Ispitivanja su pokazala da kod ljudi koji imaju karcinom debelog crijeva orašasti plodovi smanjuju simptome.

DNK (deoksiribonukleinska kiselina) je nositelj genetskog nasljeđa, no podložna je mutacijama. Dnevni događaji kao što su sunčeve zrake, pasivno pušenje ili pak udisanje goriva prilikom točenja u vozilo itekako mijenjaju DNK. Citrusi i kivi zaštita su ovog obrambenog sustava.

Pad imuniteta najvidljiviji je golom oku promatrača. Uzroci mogu biti različiti uključujući upale, infekcije, nedovoljna količina sna, stres, starenje, pušenje  i sl. Zeleni čaj, kurkuma (s crnim paprom), školjke, gljive ili polagano kuhane rajčice s maslinovim uljem, samo su neki od prirodnih lijekova za podizanje ovog sustava. 

Photo by Unspalash –  Jez Timms

Tražeći zajednički nazivnik zdrave i korisne ishrane dr. Li je proučavao prehrambene navike različitih podneblja kao što su azijsko, euroazijsko, europsko i američko. Postoji nekoliko faktora u odluci o zdravoj ishrani:

> u hrani bi trebalo uživati i zbog nje bi se trebali osjećati zadovoljno i zdravo

> odaberite hranu na koju vaše tijelo pozitivno reagira

> budite umjereni (konfucijsko učenje kaže “hara hachi bu” – jesti 80%)

> jedite polako i po mogućnosti u društvu

> preporuča se unositi što više biljne hrane (zdravi bioaktivatori i kemijski spojevi koji potječu iz biljaka koje ih stvaraju za svoju samozaštitu, a u trenutku unosa u organizam te tvari kreću u interakciju s ljudskim stanicama)

Svaka osoba može uzeti svoje zdravlje u svoje ruke barem tri puta dnevno i na prirodan i kvalitetan način utjecati na organizam. Zdravlje je nevidljiva stvar i zato treba razmisliti što zdravlje predstavlja. Postoji više od 200 vrsta namirnica koje mogu aktivirati cirkulaciju, aktivirati matične stanice, nahraniti mikrobiom, zaštititi naš DNK i osnažiti imunitet. Ovo znači da se hranom možemo obraniti od dijabetesa, bolesti srca, gojaznosti, autoimunih bolesti, demencije pa čak i karcinoma.

Ono što je važno: sada se zna što dodati prehrani, a ne samo što ukloniti iz nje. Znanost je pokazala koja hrana može osnažiti čovjekov obrambeni sustav. Hrana kao lijek je ideja koja je suština ljudskog zdravlja.

 

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=UUSWWI2qVt4&feature=youtu.be (30.10.2019.)

Sudionici ovog razgovora su William Li, dr. med., svjetski poznat liječnik, znanstvenik, govornik i autor knjige “Eat to Beat Disease: The New Science of How Your Body Can Heal Itself“ te vrlo popularnog TED razgovora “Možemo li jesti za gladovanje raka?”. Predavač je na nekoliko fakulteta u SAD-u i autor više od 100 znanstvenih publikacija. Njegov sugovornik je dr. Hyman, najprodavaniji autor New York Timesa (čak 11 puta), obiteljski liječnik i lider na području funkcionalne medicine koji u svojim podcastima (Doctor Farmacy) vodi razgovore o temama u području zdravlja, wellnessa, hrane i politike.

 

Za 3L piše: Alenka Marušić

Napomena:

Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost. 

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Zašto starimo i zašto to ne moramo

Zašto starimo i zašto to ne moramo

Zašto starimo i zašto to ne moramo

Donosimo pregled istraživanja Dr. Davida Sinclaira, profesora genetike s Medicinskog fakulteta na Harwardu (SAD). Dr. Sinclair je doktorirao molekularnu genetiku.

Svoja istraživanja starosti počeo je na Harvardu prije dvadeset godina. Sa pedeset, koliko ih sada ima, shvatio je svoja njegova istraživanja može primijeniti i na sebe jer se nalazi u životnom razdoblju kada ljudsko zdravlje počinje opadati fizički, zdravstveno i mentalno. Starenje je normalan proces u našem i iako je neminovno, teško se mirimo s činjenicom sljedeće faze – smrti. 

Međutim, tema ovog govora nije smrt, nego nada u pokušaj prevencije bolesti u posljednjih desetak godina života. Mogućnost postizanja bolje kvalitete života i njegovo produljenje promjenama načina liječenja ljudi. Neupitna je želja svakog pojedinca biti vitalan i zdrav i održati funkcionalnost što je duže moguće. Danas se starenje ne smatra zdravstvenim stanjem. 

Medicina objašnjava bolesti kao disfunkciju tijekom vremena koja onemogućava procese u organizmu. Razlog što starenje još nije priznato kao zdravstveni problem je jer je obuhvaćen postotak preko 50% ljudi i prihvaćamo kao prirodno. WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) je ove godine priznala starost kao zdravstveno stanje, čime je ostvaren golemi napredak u shvaćanju starenja. Napredne tehnologije budućnosti omogućiti će nam zaustavljanje različitih oboljenja i mogućnosti njihovih dobivanja. Nove spoznaje na molekularnim razinama organizma omogućit će nam i usporavanje starenja.

Što uzrokuje starenje? 

Starenje je jednostavni gubitak informacija. Postoje dva tipa informacija koje naše tijelo prima. Te informacije su: genetske (nasljedne) i epigenetske (one koje upravljaju genetskim paketima) informacije. Sve naše stanice imaju isti genom ali ono što određuje staničnu svrhu je epigenom, pa tako razlikujemo stanice jetre ili stanice mozga. 

Prema dr. Sinclaru epigenom je uzrok starenja. Epigenom je software naših stanica, a genom je njihov kompjuter ili hardware. Istraživanja su pokazala da se tijekom starenja događaju primjene na stanicama koje zapravo, gube svoj „identitet“, postajući drugačiji tipovi stanica. Stanice gube svoje epigenomske informacije te se pojavljuju pojave kao npr. gubitak pamćenja, vida i sl. 

Pitanje je da li se originalni sustav može resetirati, postoji li backup kojemu možemo pristupiti i vratiti početnu strukturu mlade stanice. Analogija koju si možemo predočiti predstavljena je dvama CD diskovima. Jedan je u potpunosti nov, a drugi je istrošen i izgreben. Drugi disk na sebi ima pohranjene sve informacije kao i prvi disk, no laserski čitač, koji bi trebao pretvoriti te informacije u pr. glazbu to nije u stanju obaviti, jer je na mjestima oštećenja došlo do gubitka informacija. Pomoć u reprodukciji zapisa  drugog diska moguća je poliranjem ili čišćenjem. Možda je moguće nešto slično napraviti i našem tijelu i omogućiti našem tkivu i organima da odsviraju „još jednom simfoniju naše mladosti“.

Photo by Philippe Leone on Unsplash

Provedena istraživanja

Dr. Sinclair pokazao je svoj rad na laboratorijskim miševima. Jednojajčani blizanci, istog genoma. Djelujući na genom, potičući epigenom da napravi prilagodbe, oštetio je „cd“ jednoga od njih. Miš koji je tretiran, jednostavno je ostario. Sijeda dlaka, lošija pokretljivost, naborana koža, organi koji izgledaju staro. Ovakav pokus napravili su istražujući procese razaranja DNK strukture od strane slomljenih kromosoma i posljedično gubljenje staničnog identiteta. 

Znanstvenik tvrdi: ukoliko se nešto može na ovaj način dodati organizmu, sigurno postoji način i kako mu to oduzeti.

Također, smatra da su ovakvi eksperimenti značajni za pronalazak načina liječenja Alzheimerove bolesti. Naime u laboratorijima se danas koriste miševi stari godinu dana, no kako je poznato da se bolest javlja u starijoj dobi, rezultati ispitivanja na starijoj životinji biti će vjerodostojniji. Ono što je interesantno u ovom pokusu je mogućnost djelovanja ubrzanja starenja samo dijela životinje. Pokus je napravljen utjecajem na starenjem mozga. Kao rezultat pojavila se demencija, ali pravo pitanje je da li i drugi dijelovi tijela stare ako je mozak ostario? 

Ovakvim ispitivanjima omogućeno je teoretski točno određivanje stope starenja iz uzorka krvi ili briseva sline,  matematičkim algoritmima sa 100% tnom sigurnošću. Svi starimo. Starenje počinje začećem ploda. Praćenje stope starenja daje saznanja o stanju stanica pojedinca i ciljano, stanju epigenoma.

Prenošenje informacija u stanicama slično je prenošenju informacija na internetu. Ako se informacija između pošiljatelja i primatelja izgubi, ne treba brinuti jer postoji podrška koja služi za povrat izgubljene informacije. Ako se ova analogija primjeni na naše tijelo, mogao bi se uzeti stari epigenom i resetirati ga kako bi bio ponovo mlad. Ali znanstvenici još nisu otkrili što je podrška unutar stanice. Pošiljatelj u ovom slučaju bio bi oplođeno jajašce, primatelj je naše tijelo u budućnosti. 

Laboratorijskim ispitivanjem dr. Sinclair postigao je obnovu očnog živca reprogramiranjem retine staroga miša, što bi moglo biti značajno za liječenje starosne dioptrije ili glaukoma. Nervne stanice su se „sjetile“ svoje funkcije (više nisu bile polustanice kože) a starom je mišu vraćen vid. No, pravi mehanizmi pokretanja još nisu u potpunosti vidljivi, a rezultati oporavka retine ovisni su o enzimima unutar DNK jedinke.

Način na koji stabilizirati epigenom našeg organizma pronađen je u kemijskoj supstanci NMN ( nikotinamid mononukleotid). Dijabetičarima poznata supstanca metaformin koja sprječava bolest i usporava starenje, rapamicin (otrovan), resveratrol, itd. Preporuka dr. Sinclara što učiniti je jesti rjeđe. Nakon faze navikavanja organizma i tjelovježbe u toku ovakve ishrane čovjek bi se trebao osjećati bolje. 

Budućnost donosi spoznaje (a možda i ostvarenja) mogućih „reseta“ organizma. Uz pomoć injekcije ili tablete stari organizam ponovo postaje mlad, po nekoliko puta. Nije pitanje da li će se to dogoditi nego kad će se to početi primjenjivati.

 

Ovaj zanimljiv govor možete pogledati na https://www.youtube.com/watch?v=9nXop2lLDa4

 

Za 3L piše: Alenka Marušić

Napomena:

Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera. Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Kako savladati umjetnost svjesnog roditeljstva i imati bolju povezanost sa svojom djecom

Kako savladati umjetnost svjesnog roditeljstva i imati bolju povezanost sa svojom djecom

Kako savladati umjetnost svjesnog roditeljstva i imati bolju povezanost sa svojom djecom

Photo by Kelli McClintock on Unsplash

U ovom govoru dr. Shefali Tsabary pobija nekoliko opće prihvaćenih vjerovanja o roditeljstvu.

Mit #1: Roditeljstvo je odgajanje sretnog djeteta.

Prema dr. Tsabary naša djeca ne trebaju biti sretna. Ona moraju biti u potpunosti uključena u život. Time se postiže čista sreća. Umjesto da svoju djecu učimo da se prilagode na situacije u kojima su odbačena, trebamo ih uputiti u neizbježnu stvarnost, mogućnost I istinitost takvih događaja. I shvaćanje da ovakva iskustva nemaju veze sa osobnom vrijednošću. Djeci je nužno objasniti I pokazati da ih ne  treba I ne može svatko voljeti ali oni trebaju voljeti I shvatiti ono što oni doista jesu. 

Mit #2: Dobro/loše dijete.

Što znači “dobro “ dijete?  Koja su to mjerila kojima mjerimo dobrotu svoje djece? Dakle, dobro dijete je poslušno, sluša što mu se govori, pristojno se ponaša, dobro napreduje u prikupljanju znanja, ima zadovoljavajuće socijalne vještine, I sl. Da, točno je, no pitanje je po čijim mjerilima? I zašto? Ovakvo poimanje pokazuje  da su djeca samo instrument roditeljskog postignuća-uspješnog roditeljstva, instrument slave.

Imati “dobro” dijete odražava sebičnost roditelja I njihovu žudnju za vanjskom validacijom roditeljstva. Dobar roditelj-dobro dijete. Ili kako naš narod kaže: ne pada kruška daleko od stabla. S druge strane “loše” dijete  čini roditelje lošim, neuspjelim u funkciji roditeljstva. Nemoćnost rješavanja problema koji nastaju čini ih vrlo zbunjenima što često dovodi do krucijalnih odgojnih pogrešaka. 

Nije jednostavno savladati stvarnost i veličinu pijedestala u glavi roditelja sa kojeg promatraju svoju djecu vjerujući da su puni ljubavi, nepogrešivi I veći od. Vlastito, ograničeno iskustvo i projekcije svoje djece – koje su ponekad sasvim različite od stvarnosti (roditeljska sklonost ka idealiziranju) često dovode do mišljenja kako roditelji poznaju svoju djecu.

Pravi smisao roditeljstva i stvarno povezivanje sa svojim djetetom nadohvat je ruke. On se nalazi u stvarnom razumijevanju tko su naša djeca zapravo, a ne tko su oni koji želimo da budu. 

Photo by Jordan Rowland on Unsplash

No, vrlo je težak put približavanja djeci i njihovom pravom “ja”. Prvo je potrebno savladati osobni ego, slojevitu obrambenu liniju svakog čovjeka. Ovaj cilj moguće je ostvariti samo ako roditelj najprije pogleda duboko u sebe.

U svima nama nalazi se unutarnje dijete. Prvo njega treba pokušati preodgojiti. Pritom razumjeti ono što su nam predali naši preci (sociološki dio), a potom, slijedi rekonstrukcija  I izgradnja utisnutih predanja. Pri tom roditelj mora spoznati u kojem su omjeru njegova kronološka I emocionalna dob. Ostvarenje dubokog, intimnog pogleda u sebe mora biti potpomognuta socijalnom i emocionalnom povezanosti.  

U tijeku govora tri slušatelja iz publike pozvana su na podij. Od njih je zatražen odgovor na pitanje: Kad su zadnji put bili izazvani na žestoku reakciju? Postavljanjem pitanja ”zašto” dr. Shefali Tsabary je ulazila sve dublje u bit razloga ovakve reakcije. Bez obzira na razlog izazova, razlog reakcije bio je u svakom ispitaniku. Naime, svi ispitanici željeli su se vratiti u svoju “zonu ugode”, no nemoćnost da je dosegnu u željenom trenutku rezultirala je neprimjerenom reakcijom. Navodi na razmišljanje, zar ne?

Umjesto da budu samo primaoci roditeljske psihološke i duhovne baštine, djeca djeluju kao pokretači razvoja roditelja. Roditelji si trebaju pružiti  priliku pogledati u sebe i uspostaviti odnos s vlastitim unutarnjim “ja” i srušiti mitove kojima su vezani vlastitim egom. Tek tada moguće je početi ostvarivati razumijevanje sa svojom djecom, odstupajući od tradicionalnog pristupa roditelja-djeteta (“znam sve”) i okrenuti se prema međusobnom odnosu ja i moje dijete.

 

Nekoliko riječi o dr. Shefali Tsabary

Doktorica Shefali Tsabary doktorirala je kliničku psihologiju na Sveučilištu Columbia u New Yorku.  Jedna je od najvećih svjetskih stručnjaka za moderno roditeljstvo. Specijalizirala se za integraciju istočne filozofije i zapadne psihologije, što ju čini stručnjakinjom u svom području. Sposobnost privlačenja  psihološki pronicljive i svjesne publike predstavlja ju kao jedinstvenu na polju roditeljstva i modernih metoda odgoja djece. Uspjehe postiže predavanjima o smislenom životu i svjesnom roditeljstvu širom svijeta. Ulivajući mudrost istočnjačke filozofije u svoje doktorske studije kliničke znanosti, pronašla je potpuno drugačiji način promatranja odnosa roditelj-dijete spajajući istočnjačku i zapadnu filozofiju.

 

Puni video ovog zanimljivog govora možete pogledati na adresi:

https://blog.mindvalley.com/the-art-of-conscious-parenting/?utm_source=maropost-broadcast&utm_medium=email&utm_campaign=shefali&utm_content=content-2018-07-25&utm_term=%5Blist_mva&fbclid=IwAR3ZR5HDuiJR6nA2f1chLiXcuozX726SDCPGan-XfNqQKlXN2ZvUDtpR0Zs

 

Za 3L piše: Alenka Marušić

 

 

Napomena:

Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera. Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Napitci koji vas čine zdravijima

Napitci koji vas čine zdravijima

Kako savladati umjetnost svjesnog roditeljstva i imati bolju povezanost sa svojom djecom

Iako se tako možda i ne čini, konzumacija zdravih pića jednako je bitna kao i konzumacija zdrave hrane, no poprilično je teško snaći se u moru proizvoda koji se reklamiraju kao “zdravi”. Oni dolaze u različitim oblicima, od vode s okusom do sokova bez šećera zbog kojih se ne osjećate loše jer se prodaju s porukom „imaju malo kalorija, mora da je dobro“, a zapravo vam njihova konzumacija može naštetiti.

Kako bi vam olakšao napravio sam odabir nekoliko pića koja vam omogućuju da pijete zdravo i bez grižnje savjesti!

Pa krenimo:

VODA

Piće koje znači život – voda omogućuje bolju fizičku i mentalnu spremnost, dobra je za kožu, probavu i kvalitetnu detoksikaciju.

Ne iznenađuje da se upravo voda nalazi na prvom mjestu ove liste, nedvojbeno najbolja tekućina koju možete konzumirati bez straha po zdravlje.

Doktori preporučuju oko 8 čaša vode na dan (2) i to nije bez razloga jer hidratacija je itekako esencijalna za normalno funkcioniranje našeg organizma.

Bavite li se neki sportom ili samo idete u šetnje voda će vam osnažiti organizam, a i ubrzati metabolizam. Nadalje, neka istraživanja pokazuju kako je pravilna hidratacija nužna za pravilan rad mozga, a time i za razmišljanje te mentalno zdravlje (1).  

O benefitima vode može se pisati u nedogled, izborom nje kao svojeg pića #1 sigurno nećete pogriješiti, a ako se bas ne možete odvojiti od gaziranoga ili slatkog, mineralna voda je također jako dobra opcija, pogotovo s kriškom limuna ili naranče.

Izvor: https://www.top-sport.hr

ČAJ

Najstarije svjetsko toplo piće – čaj je prepun prirodnih antioksidansa koji smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka.

Tisućama godina star, došavši iz Kine, čaj je blagoslov s istoka na kojemu možemo svakako biti zahvalni. Osim što dolazi u bezbroj različitih okusa, lako se priprema te ga se može unaprijediti žlicom meda ili kriškom limuna, čaj nam daje mnoge benefite po zdravlje.

Zdravstveni problemi poput bolesti srca, makularne degeneracije, dijabetesa i raka nastaju zbog oksidativnih oštećenja, a upravo antioksidansi, kojih je čaj prepun, čiste organizam te smanjuju utjecaj oksidacije. Antioksidansi također mogu poboljšati imunitet i time smanjiti rizik od raka i infekcija. Iako se donedavno mislilo da samo zeleni čaj ima ove prednosti, novije studije pokazuju su da redovita konzumacija crnog čaja može biti jednako korisna.

Par prijedloga čajeva koji će vam najviše pomoći kod zdravog življenja su svakako:

Zeleni čaj – poboljšava rad srca i krvotok te samim time smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti

Čaj od hibiskusa – od svih pića najbogatiji je antioksidansima i čini vas vitalnijima, jako je gorak pa ga se može zasladiti dodavanjem voća, limuna ili šećera ili bijeli čaj

Bijeli čaj – nastaje iz iste biljke kao i zeleni čaj samo je manje obrađen što mu daje posebne prednosti kad je u pitanju prevencija raka, a neka istraživanja pokazuju da je čak dvaput bolju u prevenciji od zelenog čaja

Izvor: https://www.adiva.hr

JABUČNI OCAT

Takozvano kiselo vino, jabučni ocat smanjuje kolesterol i rizik od dijabetesa te ubija zloćudne bakterije.

Čaša vode s dodatkom jabučnog octa dugo se koristi kao narodni lijek za mnoge bolesti.

Jabučni ocat proizvodi se fermentacijom šećera iz jabuka. To ih pretvara u octenu kiselinu koja je aktivni sastojak octa te ima snažne biološke učinke.

Nedavna istraživanja potvrdila su da konzumiranje octa uz obrok smanjuje porast šećera u krvi, inzulina i triglicerida. Također povećava sitost. Pronađeno je da unos octa smanjuje tjelesnu težinu i postotak masnog tkiva te smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Ako želite napraviti svoj vlastiti napitak od octa, jednostavno dodajte 1 ili 2 žlice jabučnog octa u 250 ml vode.

Izvor: https://www.zvijezda.hr

 

Za 3L piše: Mislav Majcan

Mislav ima 18 godina i ide u srednju školu. Iako je mlad, opisuje se kao entuzijast za politiku i aktivist za zaštitu okoliša. Uz to je veliki ljubitelj životinja. 

 

Izvori:

(1)https://foodrevolution.org/blog/healthiest-beverages/?utm_campaign=frs18&utm_medium=email&utm_source=email-automated&utm_content=4503&utm_term=existing-email-list&email=kontakt%40slatkikosecer.com&firstname=Z&lastname&fbclid=IwAR1n0bpRPHwznknVWwTrNUbGDuGoJ-_mVOtB2pvNAwrV2Bs3jB0YnDDWSNg

(2)https://foodrevolution.org/taking-action/truth-about-drinking-water/

(datum pristupa – 14.10.2019.)

Napomena:

Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera. Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969