8 namirnica i spojeva koji pomažu u zaštiti od gripe

8 namirnica i spojeva koji pomažu u zaštiti od gripe

8 namirnica i spojeva koji pomažu u zaštiti od gripe

Svake godine u sezoni gripe mnogi, osim cjepiva, pribjegavaju i raznim prirodnim pripravcima kako bi se zaštitili od ove neugodne, a ponekad i opasne bolesti. Za razliku od uobičajene upotrebe lijekova, liječenje prirodnim pripravcima u pravilu je sigurno te ima vrlo malo nuspojava. Također, ovakvi pripravci suprotstavljaju se virusu jačajući imunološki sustav i izravno onemogućujući reprodukciju virusa. Stoga vam u nastavku donosimo osam spojeva i namirnica koje možete iskoristiti da spriječite pojavu ove bolesti, ili ako ste se već zarazili, da je lakše podnesete. 

Preuzeto sa: https://drjockers.com/8-antiviral-nutrients-prevent-colds/

Vitamin C

Citrusi (limun, naranče, limeta, grejp), paprika, brokula, kivi i jagode neke su od namirnica koje se smatraju dobrim izvorima vitamina C. Radi prevencije, preporučuje se oko 1000 miligrama dnevno, a kao pomoć kod akutnih slučajeva, u kojima već pokazujete neke od simptoma infekcije, može se uzeti i do 4000-6000 miligrama do ublažavanja simptoma. 

Cink

Još jedan čest lijek protiv gripe kojeg možete pronaći u ljekarnama su kapsule i pastile cinka. Ljudsko tijelo proizvodi protein zvan ljudski interferon alfa  čija je glavna uloga inhibicija replikacije virusa. Cink jača imunološki sustav stimulirajući oslobađanje ovog važnog proteina. 

Beta-Glukan

Beta-glukan jedan je od najvažnijih spojeva u borbi protiv raka zbog svoje sposobnosti jačanja imunološkog sustava. Iz istog razloga, dobar je saveznik u borbi protiv virusnih infekcija. Kada je tijelo iscrpljeno zbog infekcija, normalna se funkcija imunološkog sustava  može poremetiti. Zbog ovoga može doći do upale i ponovne pojave mnogih neugodnih nuspojava infekcije. Beta glukan pomaže u uspostavljanju ravnoteže imunološkog sustava kako bi se on mogao boriti protiv virusa. 

Ekstrakt maslinovog lišća

Ekstrakt maslinovog lišća posjeduje antibakterijska, antivirusna i protugljivična svojstva.  Ovo znači da ne samo da će pomoći u borbi protiv virusa prehlade, nego i protiv drugih infekcija koje možda imate. 

Monolaurin

Monolaurin je spoj koji pomaže u borbi protiv širokog spektra mikroba. Zato je kokosovo ulje izvrsno antibakterijsko sredstvo. Ono sadrži laurinsku kiselinu koja se u tijelu pretvara u monolaurin. Otkriveno je i da je posebno koristan u borbi protiv virusa i bakterija s lipidnom stijenkom. Takvi su virusi primjerice virus HUV-a, gripe, rubeole, i herpesni virusi, stoga bi svakodnevno korištenje kokosovog ulja moglo pomoći u borbi protiv prehlade. 

Ehinaceja

Prema nekim studijama, ehinaceja može smanjiti rizik od zaraze prehladom za 50% (1), te može ublažiti komplikacije infekcija dišnih putova (2). 

Đumbir 

Đumbir potiče cirkulaciju i aktivnost imunološkog sustava, uz istovremeno sprečavanje nakupljanja toksina (3). Usto, redovna konzumacija đumbira smanjuje upale, što doprinosi boljem funkcioniranju imunološkog sustava. 

Stolisnik

Stolisnik je biljka koja ima protuupalna, antioksidativna i protuvirusna svojstva. Također može pomoću ublažiti simptome vrućice potičući znojenje. Ovo je važno jer podupire odgovor tijela na boru protiv virusa prehlade. 

Uz navedeno, korisni mogu biti i biološki aktivni ugljeni, organski  spojevi dobiveni iz tla. Radi se o vrlo malim česticama, 100 puta manjim od ljudskih stanica, koje prenose hranjivih tvari u stanice i odvode ih iz njih. Također imaju specifičan naboj koji utječe na energiju stanice. Zbog male veličine i naboja biološki aktivnih ugljeni predstavljaju jedan od najboljih načina obrane od virusnih patogena. Mogu ući u stanice te iz njih izvući viruse i izlučiti ih iz tijela.  

 

Za 3L piše: Maja Slijepčević

Maja je znatiželjni zaljubljenik u cjelovitu i prirodnu hranu, a i sama ima iskustvo borbe sa šećerom. To je dovodi do proučavanja kemije, biokemije i svega ostaloga što se tiče prehrane te se nada da će uskoro svoj interes pretvoriti u ozbiljnije poslovne prilike.

 

Preuzeto sa: https://drjockers.com/8-antiviral-nutrients-prevent-colds/ 

 

(1) Shah, S. A., Sander, S., White, C. M., Rinaldi, M., & Coleman, C. I. (2007). Evaluation of echinacea for the prevention and treatment of the common colds: a meta-analysis. Lancet Infectious Diseases., u Jockers, D. 8 Antiviral nutrients to help prevent cold, https://drjockers.com/8-antiviral-nutrients-prevent-colds/

(2) Schapowal, A., Klein, P., & Johnston, S. L. (2015). Echinacea Reduces the Risk of Recurrent Respiratory Tract Infections and Complications: A Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. Advances in Therapy. u Jockers, D. 8 Antiviral nutrients to help prevent cold, https://drjockers.com/8-antiviral-nutrients-prevent-colds/ 

(3) Chang, J. S., Wang, K. C., Yeh, C. F., Shieh, D. E., & Chiang, L. C. (2013). Fresh ginger (Zingiber officinale) has anti-viral activity against human respiratory syncytial virus in human respiratory tract cell lines that lead to colds. Journal of Ethnopharmacology, 145(1), 146–151. u Jockers, D. 8 Antiviral nutrients to help prevent cold, https://drjockers.com/8-antiviral-nutrients-prevent-colds/

Napomena: Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera. Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

ADA 2017 – rezime, piše dr. M. Đorđević

ADA 2017 – rezime, piše dr. M. Đorđević

ADA 2017 – smjernice za tjelovježbu

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom

ADA, San Diego 2017.

 

77. godišnja znanstvena konferencija Američkog udruženja za dijabetes održana u San Diegu

piše: prim mr. sci. med. dr Miodrag Đorđević, spec. interne medicine, magistar endokrinologije

ADA je i ove godine (2017.) okupila dvadesetak tisuća sudionika iz cijelog svijeta i predstavlja i dalje najveće i najznačajnije godišnje okupljanje dijabetologa u svijetu. Ove godine predstavljeni su rezultati šest velikih kliničkih studija, a posebno su i detaljno razmotrena aktualna znanja o pojedinim vidovima dijabetesa i komplikacija.

Predsjednik ADA-e dr. Alvin C. Powers u uvodnom predavanju izložio je svoje stavove o odnosu znanosti o dijabetesu i pojedinog pacijenta koji mora biti u fokusu zdravstvenog sustava. Dijabetolozi imaju mnogo problema kod liječenja dijabetesa. Ukratko, ne znamo koji je uzrok tipa 1 dijabetesa, ne znamo koji je uzrok tipa 2 dijabetesa, ne znamo koliko tipova dijabetesa u stvari postoji, nemamo jasne kriterije za hiperglikemiju, nemamo efikasnu strategiju za smanjenje tjelesne težine i uspostavljanje zdravih stilova života. Podrška istraživanju dijabetesa često ne doseže suštinu problema, a liječenje dijabetesa često je neadekvatno. Zbog svega toga važna su tri dijela strategije; nastaviti istraživanja, dati podršku osobama s dijabetesom i stalno podizati glas o tome koliko je dijabetes veliki problem.

Bantingovu medalju, najznačajniju od višegodišnjih nagrada, ove godine dobio je dr. Domenico Accili – govorio je o novom pristupu liječenja dijabetesa prevencijom dediferencijacije beta stanice kod tipa 2 dijabetesa. Za razliku od ranijeg shvaćanja da se u tipu 2 dijabetesa beta stanice iscrpljuju i nestaju, ispostavilo se da samo mijenjaju funkciju. Pronađen je FOXO gen koji regulira inzulin, leptin, proizvodnju glukoze u jetri, sintezu triglicerida, funkciju beta stanica i mnoge druge funkcije. Inhibicija ovog gena smanjuje proizvodnju glukoze u jetri, ali je potrebno naći inhibitor koji neće dovoditi do dodatnih neželjenih funkcija npr. rasta triglicerida.

Od kliničkih studija čiji su se rezultati očekivali na ovom kongresu najznačajnije su bile DEVOTE i CANVAS studije;

  • DEVOTE studija u kojoj je uspoređen inzulin degludec sa glargin inzulinom. Sedam tisuća šestotridesetsedam sudionika studije podjeljeno je slučajnim izborom u dvije grupe. Svaka grupa dobivala je stojedinične inzuline uz standardnu njegu. Degludec inzulin ima smanjeni rizik od hipoglikemija dok su oba inzulina sigurna u odnosu na kardiovaskularne događaje.
  • CANVAS studija pratila je kardiovaskularne događaje tokom liječenja canagliflozinom odraslih osoba s tipom 2 dijabetesa. Lijek je pokazao povoljan utjecaj na redukciju hiperglikemije uz redukciju tjelesne težine. Dio studije koji je pratio kardiovaskularne rezultate potvrdio je povoljno djelovanje ovog lijeka. Ono što ova studija ukazuje, a neobično je, što se povećava broj amputacija i to je nešto što dalje treba ispitati.

Zahvaljujemo se dr. Đorđeviću na suradnji na projektu!

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom je volonterski projekt diseminacije stečenih znanja i iskustava.

Ove prve, 2017. godine, volonteri će sticati znanje i iskustvo na konferenciji o šećernoj bolesti Američke dijabetičke asocijacije koja se održava od 9.6. do 13.6. u San Diegu.

Volonteri uključeni u projekt 2017. godine: Davor Skeledžija, Ana Špoljarić i Maja Vuković (blogeri portala www.nainzulinu.com)

Projekt su do sada podržali Novo Nordisk Hrvatska, MediLigo, MediLab i Adriatic Zagreb Factoring.

 

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

ADA 2017 – Prehrambene smjernice, ADA vs EASD

ADA 2017 – Prehrambene smjernice, ADA vs EASD

ADA 2017 – smjernice za tjelovježbu

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom 

ADA, San Diego 2017.

  

ADA i EASD

Ovo nije još jedan tekst o LCHF načinu prehrane i načinu prehrane koji se i ja trudim koliko – toliko provoditi u praksi. Ovo je tekst u kojemu nam stručnjaci predstavljaju dvije struje: Ameriku i Europu. Što nam savjetuje ADA (American Diabetes Association), a što EASD (Eurpean Association for the Study of Diabetes) kao prehranu namijenjenu osobama oboljelima od dijabetesa?

Kontroverze i suprotnosti

Slušajući predavanje na ADA konferenciji 2017. u San Diegu, osobno sam se duboko razočarala u količinu dostupnih informacija po pitanju prehrane. Iako sam pobornik LCHF načina prehrane jer imam vrlo pozitivna iskustva, ne tvrdim da je to najbolji i najuspješniji način prehrane za sve. Kako i za ostale načine prehrane, tako je i ovdje potreban trud da bi se uhvatio grif, no krenimo ispočetka. Razlog zbog kojega sam prisustvovala predavanju o prehrani na ADA-i je bila nada da ću dobiti odgovore na to ZAŠTO nam ADA i velika većina naših doktora strogo zabranjuju unos masnoća, a preporučuju velike količine ugljikohidrata koje je pak potrebno pokriti velikom količinom inzulina, te riskirati tzv. “roller coaster” hiperglikemija i hipoglikemija. Konkretan i direktan odgovor od strane predstavnika ADA-e nisam dobila, no dio koji je predvodila predstavnica vezano za smjernice koje preporuča EASD je ipak nešto što daje neke naznake. Dok ADA (barem ova struja koja je držala spomenuto predavanje) nameće i dalje visoko-ugljikohidratne dijete zbog potencijalno kasnijeg mogućeg razvitka kardiovaskularnih bolesti (što je ipak nedokazano), EASD nam je ukazivao na različite smjernice vezano za prehranu te time ukazivao i na ogromne razlike među njima. Neke od navedenih dijeta su same po sebi kontradiktorne: visokougljikohidratne dijete, dijete s niskim udjelom masnoća, mediteranske dijete te niskougljikohidratne dijete i mnoge druge. Zanimljiva činjenica je da nas neke smjernice potiču na nizak unos ugljikohidrata, neke na unos ugljikohidrata do 130g/dan, neke na konzumiranje hrane koja obiluje niskim GI indeksom i slično. U šumi podataka postavlja se pitanje koje od tih smjernica odabrati i kome zapravo vjerovati?

Tko govori istinu, a tko neistinu? Tko stoji iza koje teorije i je li svaka teorija opisana objektivno ili je „potpomognuta“ nekim novčanim „poticajima“ sa strane? Teško je reći. Na pitanje zašto je LCHF prehrana u posljednje vrijeme uzela maha i je li to dobro ili nije, njihov odgovor je bio jednostavan: na tako nešto još nema konkretnog odgovora budući da po njima još nema dugoročnih studija o potencijalnoj štetnosti. Ono što nam sugeriraju ADA i EASD, a što smatram naprednim, je mediteranska prehrana koja obiluje omega 3 masnim kiselinama. Problem s mediteranskom prehranom je što nejasno ističu preporučene količine ugljikohidrata, a generalni konsenzus i “high carb” i “low carb” strane – je da količine UH moramo znati kako bismo mogli odrediti dozu inzulina. Ističe se važnost konzumiranja namirnica bogatih vlaknima i niskim glikemijskim indeksom, dok drugi tvrde da su dokazali da je glikemijski indeks ustvari nebitan?! U slučaju LCHF prehrane ističe se izrazita važnost konzumiranja nezasićenih masnih kiselina i nerafiniranih ulja.

U svakom slučaju, primjećujem da bombardiranje visokougljikohidratnim dijetama ipak lagano počinje opadati, iako jedan tanjur i dalje sačinjava čak 45 – 60% ugljikohidrata. Okrenutost prema LCHF načinu prehrane se sve više i više uzima u obzir te se postavlja pitanje je li to ono ispravno ili nije. Donedavno su se pravili kao da LCHF ne postoji. Daleko je to od bilo kakvog odobravanja LCHF načina prehrane i još uvijek se u glasu većine medicinskih stručnjaka nazire odbojnost. Ipak iz predavanja se sada može naslutiti da LCHF i nije tako velika crna rupa i nešto zabranjeno, već se ističe nedovoljna dostupnost podataka temeljem kojih bi se mogao donijeti bilo kakav objektivan zaključak. U razgovoru s jednom doktoricom s područja SAD-a, dobili smo odgovor da ona osobno nije niti za, niti protiv LCHF prehrane. Zašto? Zato što većina ljudi smatra, ukoliko ne konzumiraju visokoškrobne ugljikohidrate, da im to istovremeno otvara vrata velikom i pretjeranom konzumiranju hrane koja je “dozvoljena”. Važno je naglasiti da “dozvoljena” ne znači i neumjerena!

Što onda na kraju učiniti?
Nekima će šećeri pomoću visokougljikohidratne dijete biti odlični, drugima će pak biti katastrofalni. Osobno smatram da je najbitnije kako se mi osjećamo u vlastitoj koži. Ukoliko mi doktor kaže da su mi nalazi fenomenalni, a ja se osjećam katastrofa, jedan komad papira neće popraviti moje psihičko i fizičko stanje. Isto vrijedi i obrnuto. Ukoliko se neka brojka ne nalazi u omjerima koje je neki laboratorij propisao, znači li to da se ja moram početi osjećati loše? NIKAKO! Trebamo slušati svoje tijelo i raditi ono što nam ono preporučuje jer to je ono što nama samima dolazi od majke prirode. Sve ostalo su samo ljudske smjernice koje su upravo to – smjernice, dok su realnost i život nešto sasvim drugo.

Piše: Maja Vuković

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom je volonterski projekt diseminacije stečenih znanja i iskustava.

Ove prve, 2017. godine, volonteri će sticati znanje i iskustvo na konferenciji o šećernoj bolesti Američke dijabetičke asocijacije koja se održava od 9.6. do 13.6. u San Diegu.

Volonteri uključeni u projekt 2017. godine: Davor Skeledžija, Ana Špoljarić i Maja Vuković (blogeri portala www.nainzulinu.com)

Projekt su do sada podržali Novo Nordisk Hrvatska, MediLigo, MediLab i Adriatic Zagreb Factoring.

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

ADA 2017 – Transplatacija beta stanica

ADA 2017 – Transplatacija beta stanica

ADA 2017 – smjernice za tjelovježbu

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom 

ADA, San Diego 2017.

 

Govori li se o izlječenju ili samo o olakšanoj borbi kod osoba s dijabetesom? Ako ćemo pričati o transplantaciji beta stanica, onda možemo reći da je to već korak ka izlječenju, ako ne i samo izlječenje; ali sve dok ne upoznam osobu koja se izliječila – koristit ću tu riječ s oprezom.

Transplantacija beta stanica

Na transplantaciji beta stanica se definitivno radi, no nažalost još nemamo onaj konačni rezultat kojemu svi težimo – izlječenje. Imamo razna testiranja provedena na miševima koji imaju dijabetes, na njima je definitivno dokazano da transplantirane beta stanice reguliraju GUK!!! Slušajući predavanje dr. Jeffrey Millmana, ostala sam zapanjena činjenicom da je najveći problem vezan za transplantaciju beta stanica u njihovom transportu. Kako sigurno transportirati zdrave beta stanice osobe koja nema dijabetes, do one koja ima dijabetes te pri tome zadržati svu njihovu funkcionalnost? Vjerujem da nam ZET pri tome ne bi olakšao ovaj problem, no primamo sve prijedloge ;).

Razveselio me razgovor s jednim od naših doktora, vrhunskim stručnjakom za pumpe, također sudionikom ADA kongresa. Na transplantaciju beta stanica gleda itekako optimistično i smatra ju konačnim rješenjem za sve nas koji se svakodnevno družimo s tip 1 dijabetesom. Prema njegovom mišljenju to je vrlo bliska budućnost koja će na naša vrata pokucati u svega nekoliko godina. Živi bili pa vidjeli! Čvrsto stišćem svoje palčeve u nadi da je on u pravu i da ću osobno biti dio tako nečega.

Budućnost
Za transplantaciiu beta stanica potrebno je još puno istraživanja i još puno testiranja kako bi se sve nedoumice, nejasnoće, eventualne posljedice i najbitnije – transport – sa svojim mogućim negativnim efektima sveli na minimum i kako bismo mogli bezbrižno uživati u svim porocima koje nam današnji svijet nudi. To je korak ka izlječenju, ali ga treba još puno istražiti.

Tehnologija – Closed Loop System – Umjetna gušterača

Closed Loop System ili pojednostavljeno Zatvoreni sustav je sistem koji sačinjava inzulinska pumpa direktno povezana s CGM (continuous glucose monitoring) sustavom. Što to znači? To znači da jedina stvar koju ćemo mi morati odraditi je unijeti količinu hrane koju planiramo pojesti po obroku, dok će sve ostale moguće hipo i hiper situacije sprječavati samostalno naša pumpa. Kako? Vrlo jednostavno. Naša pumpa i naš CGM povezani su algoritmom i te zahvaljujući tome oni surađuju. Dakle, pumpa dobiva sve podatke našeg CGM-a i kada primijeti realnu opasnost od hipoglikemije, automatski se isključuje. Čim naš šećer počinje ponovno rasti, pumpa se automatski sama pali i sprječava onaj mogući skok šećera u krvi do kojeg može doći jer smo možda zaboravili upaliti pumpu. Isto tako u slučaju hiperglikemije pumpa sama počinje pumpati potrebnu korekciju bez naše intervencije. Koja je prednost svega toga? Jednostavno ne moramo više u strahu svako malo pogledavati na naš CGM jer svu tu brigu Closed Loop System (Zatvoreni sustav) preuzima na sebe. Što kažete roditelji? Čini li vam se to kao nešto što bi konačno moglo dovesti i do noći koje biste realno mogli provesti čak i spavajući bez konstantne brige hoće li vaši mališani završiti u hipo ili hiperglikemiji? Mislim da je to jedan veliki korak naprijed.

Realnost
Imamo li već tako nešto ili je još uvijek sve u početnoj fazi istraživanja? Veseli činjenica da je ovo već u naprednijoj fazi, naspram transplantacije beta stanica, i da ovakvo nešto već postoji! Nova Medtronic 670G pumpa zajedno sa svojim CGM-om već je razvila algoritam koji omogućuje komunikaciju između inzulinske pumpe i CGM sustava. Nešto slično već imamo s Medtronicovom 640G pumpom, no kod nje imamo “samo” mogućnost sprječavanja hipoglikemije. Netko ce reci premalo, ali mislim da bi roditelji i  s ovim bili solidno zadovoljni.

Prednosti Closed Loop sistema naspram klasične upotrebe inzulinske pumpe u kombinaciji s neintegriranim CGM-om je u tome što je broj noćnih hipoglikemija pao s 8 na samo 3% kod djece u dobi od 11 do 14 godina, dok je kod djece u dobi od 5 do 10 godina ta brojka još manja – s kontroliranih 5 na svega samo 1% pojave hipoglikemije.

Zaključak
Closed Loop sistem nije lijek i to nas neće izliječiti od dijabetesa, no to je nešto što naspram transplantacije beta stanica već postoji. Da, istina je, trebat će još neko vrijeme da nova Medtronic 670G pumpa s integriranim senzorom stigne na naše tržište i onda vjerojatno još neko vrijeme da nađemo nekoga tko će nam sve to financirati. Ipak, treba nas sve veseliti činjenica da napredak u tehnologiji itekako postoji i on je sada lagano u svom punom jeku sa svakodnevnim usavršavanjem. Sve dok nemamo mogućnost Closed Loop sistema primijeniti samostalno, činjenica da uz pomoć klasičnog CGM-a ili fGMS-a možemo kontrolirati svoj GUK je nešto što izrazito veseli, a spoznaja da tehnologija ne stoji na mjestu, već da se kreće prema naprijed, je nešto što oduševljava.

 

Dobiveni podaci su s predavanja  na ADA konferenciji 2017.  u San Diegu. Predavači su bili Jeffrey Millman (transplantacija beta stanica) i Aaron Kowalsky (Closed Loop sistemi).

Piše: Maja Vuković

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom je volonterski projekt diseminacije stečenih znanja i iskustava.

Ove prve, 2017. godine, volonteri će sticati znanje i iskustvo na konferenciji o šećernoj bolesti Američke dijabetičke asocijacije koja se održava od 9.6. do 13.6. u San Diegu.

Volonteri uključeni u projekt 2017. godine: Davor Skeledžija, Ana Špoljarić i Maja Vuković (blogeri portala www.nainzulinu.com)

Projekt su do sada podržali Novo Nordisk Hrvatska, MediLigo, MediLab i Adriatic Zagreb Factoring.

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Osvrt: Istine i laži o hrani

Osvrt: Istine i laži o hrani

Osvrt: Istine i laži o hrani

Istine i laži o hrani,

Izvornom prehranom do boljeg zdravlja i primjerene tjelesne težine

Anita Šupe, Primula, Ičići 2012. 

Istine i laži o hrani je knjiga zanimljiva svima koji žele znati više o hrani. Donosi jednoznačna pravila prehrane, sasvim suprotna općeprihvaćenim nutricionističkim smjernicama, ali donosi i temelje za razmišljanje i učenje nas laika. Obogaćeni novim spoznajama i drukčijom percepcijom zdravih odabira možete donjeti vlastite. LCHF (Law Carb High Fat) naziv je za prehranu siromašnu ugljikohidratima, a bogatu masnoćama.

Najvažnija istina o hrani jest da se prehrana ne bi trebala temeljiti na unosu ugljikohidrata. Oni direktno podižu šećer u krvi i potiču lučenje hormona inzulina koji je zadužen za skladištenje energije. Ugljikohidrati, brza energija, skladište se u organizmu u obliku masnoća, a pritom se pokreću i degenerativni procesi, preteče civilizacijskih bolesti.

Činjenica:

– stoka se tovi ugljikohidratima (kukuruz, žitarice, soja)

– prehrana sumo boraca temelji se na velikim količinama riže

Budući da se debljanje generalno lažno prikazuje kao posljedica prehrane bogate masnoćama, Anita Šupe objašnjava metaboličke procese te dokazuje upravo suprotno. Prehrana bogata masnoćama potiče metabolizam masnoća te njihovo sagorjevanje. Naglasak je na prirodnim masnoćama, međutim ne i proteinima koji se konvertiraju u glukozu. Metabolizam masnoća daje stabilnu energiju te ne vodi prejedanju zbog snažne žudnje za hranom, posljedice metaboličkih skokova.

Vrlo je važno znati koje su masnoće prirodne te koje donose i održavaju zdravlje. Ovdje ističem kokos te organsko hladno prešano kokosovo ulje. Prirodne masnoće su i neprerađene masnoće životinja koje žive u prirodnim staništima te se prirodno hrane. Treba biti svjestan da su životinje na vrhu hranidbenog lanca, masnoće su skladište toksina, a naš okoliš globalno je njima preopterećen. Prirodne masnoće životinjskog podrijetla izvor su A, D i E vitamina, odnosno vitamina topivih u masti.

Druga, za zdravlje vrlo važna istina o hrani jest štetnost fitata prisutnih u integralnim žitaricama. Integralne žitarice, za nas laike, sinonim su zdrave hrane. One u sebi sadrže nutritivni potencijal cjelovite namirnice no da bi ga ostvarile zahtjevaju ispravnu pripremu. Fitati naime spriječavaju apsorpciju makronutrijenata važnih za rast i razvoj. Zadržite li žitarice na jelovniku, koristite ih proklijale, odnosno kruh pripremajte s kiselim tijestom. Tijekom klijanja i procesa fermentacije fitati se neutraliziraju.

U knjizi sam pronašla i do sada najbolje objašnjenje glutena i kolesterola, njegove uloge u organizmu i zdravih raspona razina kolesterola u krvi.

Zanimljivo!

Napisala: Zrinka Babić

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Osvrt: Obnovimo Zemlju

Osvrt: Obnovimo Zemlju

Osvrt: Obnovimo Zemlju

Obnovimo Zemlju;

duhovne vrijednosti za iscjeljenje ljudi i svijeta

Wangari Maathai (dobitnica Nobelove nagrade za mir 2004. g.),

Dvostruka Duga, Čakovec, 2011.

Wangari Maathai je osnivačica Pokreta zelenog pojasa koji je zaslužan za sadnju više od četrdeset pet milijuna stabala širom Kenije od 1977. godine. 2004. godine dobila je Nobelovu nagradu za mir, a pet godina kasnije glavni ju je tajnik UN-a imenovao za glasnika mira Ujedinjenih naroda. U ovoj knjizi istražuje duhovne vrijednosti koje stoje iza njezinog rada i rada PZP. Obzirom da uništavanje okoliša izravno utječe na uništavanje našeg zdravlja i nas, duhovne vrijednosti o kojima govori su i duhovne vrijednosti koje treba probuditi, preispitati, izgraditi kako bi se iscijelili kao čovječanstvo i kao pojedinci. U današnje vrijeme upravo se dovode u pitanje temeljne vrijednosti koje oblikuju naš život.

Wangari Maathai nadahnuće pronalazi u rješavanju konkretnih teškoća na terenu. U Keniji i velikom dijelu Afrike južno od Sahare kršćanstvo je dominantna religija stoga se poziva te nalazi potvrdu na primjerima iz Biblije, no istražuje i druge vjere i duhovne tradicije u potrazi za poštivanjem prirodnog svijeta. Osviješćuje pomisao da su ljudi vrhunac postupka kreacije, ali smo i najovisniji. Kada bi ljudska vrsta izumrla, nijedna druga vrsta ne bi izumrla uslijed nedostatka naše podrške. No, kada bi jedna od njih izumrla, ljudi bi također izumrli. Okoliš je svet jer je neophodan za život, a uništavanje okoliša uništavanje je samog života.

Iz iskustva i promatranjem shvatila sam da se fizičko uništenje Zemlje proteže i na čovječanstvo. Ako živimo u okolišu koji je ranjen – gdje je voda zagađena, zrak ispunjen čađom i smogom, hrana zagađena tragovima teških metala i plastike te gdje je zemlja doslovno prašina – to nam škodi, ugrožava naše zdravlje i stvara rane na fizičkoj, psihološkoj i duhovnoj razini. Stoga, kada uništavamo okoliš, uništavamo sebe i čitavo čovječanstvo. (…) Iste vrijednosti koje koristimo za obnovu Zemlje, djeluju i na nas. Ako volimo Zemlju, možemo voljeti sebe…

U podlozi danas većinom iskrivljenih duhovnih vrijednosti te nebrizi o okolišu stoji osjećaj da ne pripadamo prirodnom svijetu, osjećaj razdvojenosti uslijed postupaka industrijalizacije, mehanizacije, urbanizacije i gubitka staništa. Većina nas nema doticaja s divljinom, do prirodnih proizvoda dolazimo preko previše karika u lancu. Razvoj je usmjeren na materijalnu dobit što rezultira nepoštivanjem tradicionalnih kultura i vrijednosti. Hranimo neobuzdanu čežnju koja ograničava našu slobodu i donosi patnju. Religije podupiru osjećaj razdvojenosti kroz ideju prolaznosti te života nakon smrti.

Mi smo „omotani“ okolišem i prirodom neprocjenjive vrijednosti, sasvim neusporedive s materijalnom dobiti. Kako bi se ponovno povezali s prirodnim svijetom nužna ja promjena gledišta. Wangari govori o pogledu iz svemira kada Zemlju vidimo kao mali i krhki organizam, o pogledu iz zraka kada fizičke rane postaju uočljive, o pogledu kroz povijest te kroz izravan kontakt s prirodnim svijetom. Zapravo nismo svjesni primjerice jabuke i ne doživljavamo je kao plod stabla koje je izraslo iz male i krhke sjemenke u mladicu te kroz nekoliko naraštaja ljudi prolazilo cikluse cvjetanja i „umiranja“, hranilo se tamom zemlje i svjetlosti Sunca te vlažnosti vode. Složene i savršene prirodne procese koji stoje iza svakog stabla znanstveni instrumenti još uvijek ne mogu razjasniti.

Ustvari, znanstvenici tek sada počinju shvaćati koliko je širok opseg usluga – prirodnih, društvenih, psiholoških, ekoloških i ekonomskih – koje šume nude: vodu koju čiste i zadržavaju, klimatske obrasce koje reguliraju, lijekove koje sadrže, hranu koju daju, tlo koje obogaćuju, ugljik koji skladište, kisik koji zrače, vrste flore i faune koje štite i narode čiji fizički opstanak ovisi o njima. (…) Jer ako je ne gledamo, mirišemo ili dodirujemo, skloni smo zaboraviti je, a naše duše venu.

Na koji način osjećaj razdvojenosti od okoliša utječe na naše zdravlje?

Duhovno, život usmjeren na vanjske vrijednosti gubi smisao. Čovjek osjeća tek prolazne osjećaje zadovoljstva, a osjećaj neispunjenosti često „anestezira“ ovisnostima. Jedna od ovisnosti može biti i hrana, odnosno traženje zadovoljstva u hrani. Fizički, svatko od nas osjeća posljedice onečišćenja, posljedice nepoštivanja prirodnog svijeta primjerice prilikom svakodnevne rutine čišćenja ili kod pristupa liječenju ili prehrani. Siromaštvo, odnosno uvjeti života također utječu na opće zdravlje. Dijabetes je također bolest uzrokovana iskrivljenim vrijednostima, posljedica konzumerizma, obilja te onečišćenja. Stres, koji je okidač svakoj bolesti, također je uzrokovan odvojenošću od prirodnog svijeta. Posljedica je nesrazmjera čežnja i mogućnosti. Stres predstavljaju i nezdravi odnosi koji su također posljedica iskrivljenih vrijednosti. Uništavanje okoliša uništava nas i materijalno što umanjuje naše mogućnosti preživljavanja.

Pokret zelenog pojasa pokreće strast i vizija te gotovo zaboravljene duhovne vrijednosti: ljubav prema okolišu, zahvalnost i poštovanje Zemljinih bogatstava, duh služenja i volontiranja te stjecanje osobne moći i osobni razvoj. Vrijednost stjecanja osobne moći pokazuje se kao želja za poboljšanjem vlastitog života i životnih okolnosti u duhu oslanjanja na vlastite snage. Uključuje i spoznaju da je moć promjene u vama te da imate unutrašnju energiju koja je potrebna za promjenu. Wangari stoga promiče aktivnost, na osobnoj razini, u zajednici, te duh djelovanja za zajedničko dobro ne očekujući ništa zauzvrat: čak niti zahvalnost niti priznanje. Davanje sebe osnova je rada PZP. Vrijednost zahvalnosti rezultira težnjom da se ništa ne troši uludo, odnosno disciplinom, snagom volje da kažete: dovoljno mi je. To se odnosi na sve, prirodne resurse uključujući vaše vrijeme i potencijal. PZP primjenjuje smjernicu 3-R: reduciraj, reuporabi i recikliraj, upravo tim redoslijedom.

Iako možda i sami mislimo da smo mali poput kolibrića, ipak moramo svojim kljunovima ponijeti tu kapljicu vode – tu kap promjene – tamo gdje je ona potrebna te to neprestano ponavljati usprkos nepovoljnim izgledima. Možda ćemo na sebe navući prezir, ismijavanje ili ravnodušnost onih koji su moćniji od nas. S druge strane, mogli bismo ohrabriti i druge da nam se pridruže. Nikada nećemo znati dok ne napustimo trenutno stanje i počnemo djelovati s poletom. Na kraju, samo trebamo učiniti sve što možemo.

____________________________________________________

Ideje za djelovanje: furošiki i sadnja drveta za Uskrs

Furošiki – manifestacija međuljudske zahvalnosti iz Japana

Furošiki je komad tkanine žarkih boja u koji Japanci zamataju darove. U Japanu je običaj dati poklon domaćinu kada mu dolazite u posjet. Kada domaćin primi poklon, on odmota furošiki i vraća vam ga kako biste ga opet koristili u budućnosti. Čin davanja putem furošikija može se pojmiti kao obred razmjene jer je formalni čin davanja poklona uravnotežen s primateljevim činom vraćanja omota. Ne samo da se omot može ponovno iskoristiti i tako smanjiti količina otpada*, nego i davatelj i primatelj poklona priznaju da njihovo prijateljstvo nije ograničeno samo na njih. Ono je dio dugog lanca davatelja i primatelja.

*prema jednom izvoru u Velikoj Britaniji nastane tri milijuna tona smeća samo u božićnom razdoblju

Sadnja drveta za Uskrs

Wangari Maathai je bila pozvana održati govor u jednoj afričkoj crkvi.

…Stoga, ako je Isus Krist sve vas spasio i ako ste zahvalni na spasenju koje ste dobili zbog tog (drvenog) križa, onda biste trebali zahvaljivati svakom stablu koje vidite. Zato molim biskupa da kaže vjernicima da tijekom Uskrsa posade drvo kako bi zahvalili Isusu što je umro na križu zbog njih.

Koliko će vas posaditi drvo sljedećeg Uskrsnog ponedjeljka?“ ustrajala je. Svi su podigli ruku. „Koliko vas će to doista učiniti?“ nastavila je. Ljudi su se nasmijali. Ona se isto nasmijala. „Ja bih trebala biti biskup. Kada bih nosila ljubičastu halju, shvatili biste me ozbiljno.

U sjevernoj hemisferi Uskrs se povezuje s dolaskom proljeća. Bjelogorično drveće tada se čudesno obnavlja jer se na njemu pojavljuju pupoljci i cvjetovi. Sunce ranije izlazi, zemlja počinje živjeti te je posvuda prisutna energija koja se povezuje s ponovnim rađanjem i novim rastom. Zato je sadnja novog drveta – simbolična zamjena Kristovog stabla koje donosi smrt sa stablom koje donosi život i hranu mnogim bićima (uključujući ljude) – analogna kršćanskoj poruci o životu koji pobjeđuje smrt.

 

Napisala: Zrinka Babić

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969