SAVJETOVANJE: PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME ZDRAVLJE 

Uključili smo se u javnu raspravu na Prijedlog nacionalnog kurikuluma međupredmetne teme Zdravlje. U nastavku je tekst dijelova Prijedloga koji smo dopunili temama koje smatramo nužnima, s objašnjenjima. Prijedlog dopuna tema označen je boldano, dok je izvorni tekst Italic. Komentare je moguće naknadno urediti pa i nadalje pozivamo sve zainteresirane da nam se jave s konstruktivnim komentarima, ali i da se i sami uključe u raspravu. Savjetovanje je otvoreno do 1. rujna. 

1. OPIS MEĐUPREDMETNE TEME

Svrha je učenja i poučavanja međupredmetne teme Zdravlje stjecanje znanja i vještina te osposobljavanje učenika da sami preuzmu brigu o svojem zdravlju. Učenička je dob vrijeme relativnog zdravlja u odnosu na ostala životna razdoblja. To je ujedno i ključna dob za usvajanje stavova, navika i ponašanja koje se zadržavaju tijekom cijelog života te snažno utječu na zdravlje i dobrobit pojedinca i društva u cjelini. Vodeći izazovi povezani sa zdravljem učenika ne proizlaze uvijek iz samih bolesti, već su često posljedica neadekvatnih zdravstvenih ponašanja, koja mogu biti štetna za zdravlje te dovesti do prijevremenog obolijevanja i smrti. Zaštitna ponašanja čuvaju i unaprjeđuju zdravlje pojedinca za plodonosan i uspješan život. Naglasak je na sveobuhvatnom pristupu zdravlju uz uvažavanje definicije Svjetske zdravstvene organizacije koja zdravlje definira kao tjelesno, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo kao odsutnost bolesti. Kurikulum međupredmetne teme Zdravlje nadovezuje se na Nacionalni program Živjeti zdravo, točnije na komponentu Zdravstveno obrazovanje, koje se provodi kontinuirano. 

Zdravlje je jedna od temeljnih vrijednosti odgoja i obrazovanja. U širem smislu briga o zdravlju, a time i zdravstveno obrazovanje uključuje razumijevanje uloge okolišnih čimbenika te razumijevanje koncepta zdravlja kao preduvjeta, ishodišta i pokazatelja održivog razvoja društva u cjelini, odnosno razumijevanje zdravlja kao vodećeg resursa i ulaganja u budućnost. Briga o zdravlju u užem smislu uključuje prepoznavanje, razumijevanje i usvajanje zdravih životnih navika, a izbjegavanje navika štetnih za zdravlje. Svrha je i cilj motiviranje te pružanje znanja i potpore za usvajanje zdravih stilova života i odgovornog ponašanja. Naglasak je na važnosti brige o zdravlju tijekom cijelog života, na očuvanju i unaprjeđenju zdravlja, sprječavanju bolesti i posljedica bolesti, invaliditeta i prijevremene smrti. Zaštitnim i odgovornim ponašanjem djeca i mlade osobe štite sebe i druge. Vodeći brigu o sebi, pomažu u razvoju zdravijeg i sigurnijeg društva. 

Međupredmetna tema uključuje zdravstvenu pismenost koja obuhvaća: 

• DEFINIRANJE „ZDRAVLJA“ (KAKO JE NAVODENO GORE U UVODNOM DIJELU), DEFINIRANJE, ZNANJE I RAZUMIJEVANJE ČIMBENIKA ZDRAVLJA, ZNANJE I RAZUMIJEVANJE ZDRAVIH STILOVA ŽIVOTA (VEZANIH ČIMBENIKA I PROCESA) I ODGOVORNOG PONAŠANJA 

• ZDRAVLJE – TJELESNO, MENTALNO I SOCIJALNO BLAGOSTANJE, „SAVRŠENO ZDRAVLJE“, PREDUVJET ZA DOSTIZANJE PUNOG OSOBNOG POTENCIJALA 

• FAKTORI ZDRAVLJA – U ORGANIZMU NPR. NISKA RAZINA TOKSINA I FERMENTACIJE U ORGANIZMU, KISELO – LUŽNATA RAVNOTEŽA, JAK ELEKTROMAGNETSKI POTENCIJAL, VISOKA STANIČNA ZASIĆENOST KISIKOM, PRISUTNOST VELIKOG BROJA PROBIOTIČKIH KORISNIH BAKTERIJA UZ NIZAK BROJ PATOGENIH MIKROORGANIZAMA 
• ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA – MEDITERANSKA, VEGETARIJANSKA, VEGANSKA, URAVNOTEŽENA, RAZNOLIKA, UMJERENA, CJELOVITA, SVJESNA PREHRANA PRIMJERICE, IZBOR KVALITETNIH IZVORNIH NAMIRNICA, PAMETNA PRIPREMA HRANE, KONZUMACIJA ČISTE VODE, REDOVITA UMJERENA TJELOVJEŽBA, ZDRAVSTVENO USMJERENA TJELOVJEŽBA (TERAPIJA FIZIČKI, ENERGETSKI), KORIŠTENJE PRIRODNE KOZMETIKE I SREDSTAVA U KUĆANSTVU, ORGANSKI I PRIRODNI UZGOJ, ODJEĆA, NAMJEŠTAJ I OPĆENITO STVARI KOJE PODRŽAVAJU ZDRAVLJE (NE SADRŽE I NE ISPUŠTAJU ŠTETNE TVARI), PRIRODNI MATERIJALI, PRIRODNA GRADNJA, ZDRAVO IZLAGANJE SUNCU, ODRŽIVO RASPOLAGANJE VLASTITOM ENERGIJOM (ORGANIZACIJA, ODMOR NPR.), ODSUSTVO STRESA, OSNAŽIVANJE SPOSOBNOSTI NOŠENJA SA STRESOM, OMOGUĆAVANJE ČIŠĆENJA ORGANIZMA (DETOKSIKACIJA – IZBOR I RASPORED OBROKA, ODMOR, IZBOR NUTRIJENATA I DR.), SMANJIVANJE STVARANJA OTPADA, ODVAJANJE OTPADA, SMANJENJE KORIŠTENJA FOSILNIH GORIVA (PRIJEVOZ, KONVENCIONALNI UZGOJ HRANE – MEHANIZACIJA, UMJETNA GNOJIVA, PESTICIDI, HERBICIDI, ZATIM AMBALAŽA, KUPNJA PROIZVODA KOJI SU TRANSPORTIRANI, SKLADIŠTENI, PROCESIRANI, U AMBALAŽI I DR.), RACIONALNA POTROŠNJA, BRIGA O ZEMLJI I DR. 
• ČIMBENICI, PROCESI, ODGOVORNO PONAŠANJE – UTJECAJ POJEDINIH ČIMBENIKA NA ZDRAVLJE KROZ ODREĐENE PROCESE U VANJSKOM I UNUTARNJEM OKOLIŠU, ODNOSNO IZBOR STAVA I PONAŠANJA KOJI UTJEČU TE ČIMBENIKE (NPR. DEHIDRACIJA – PROCESI U ORGANIZMU, TJELOVJEŽBA – FIZIČKA I MENTALNA DOBROBIT, PRŽENJE HRANE – OD KEMIJSKIH PROCESA TIJEKOM TERMIČKE OBRADE DO PROCESA TIJEKOM METABOLIZIRANJA, MIKOTOKSINI U HRANI – IZVOR, POSLJEDICE NA ZDRAVLJE, KSENOESTROGENI U OKOLIŠU – UTJECAJ NA ZDRAVLJE, ŠTETNA ZRAČENJA – PRIMJERI I UTJECAJ NA ZDRAVLJE I DR.) 

• RAZUMIJEVANJE POJMA „OKOLIŠA“ – VANJSKOG (FIZIČKO OKRUŽENJE) I UNUTARNJEG (OKRUŽENJE STANICA U ORGANIZMU), RAZUMIJEVANJE POJMA „RESURSA“ I „ODRŽIVOSTI“, ZNANJE I RAZUMIJEVANJE OKOLIŠNIH ČIMBENIKA TE ZNANJA I VJEŠTINE O SAMOPOMOĆI 

• VANJSKI OKOLIŠ – STANOVANJE, ODJEĆA, KOZMETIKA, SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE, ZRAK, VODA, TLO, ŠUME, ZRAČENJA, MISIJE, HRANA, STRES, ODNOSI, BAKTERIJE, VIRUSI, PLIJESAN U VANJSKOM OKOLIŠU I DR. 

• UNUTARNJI OKOLIŠ – HORMONI, PLINOVI (KISIK), VODA, NUTRIJENTI, TOKSINI, DOBRE BAKTERIJE, PATOGENI ORGANIZMI, SLOBODNA I VEZANA ENERGIJA U NAMIRNICAMA, MISLI – EMOCIJE I DR. 

• RAZUMIJEVANJE VAŽNOSTI AKTIVNOG STAVA I DJELOVANJA SVAKOG POJEDINCA ZA DRUŠTVO U CJELINI, ZNANJE I RAZUMIJEVANJE ODNOSA VLASTITIH AKTIVNOSTI I DRUŠTVA 

• KUPOVANJE NAMIRNICA IZ LOKALNOG I ORGANSKOG UZGOJA POTIČE DRUŠTVO U OKOLINI SVOJIM PRIMJEROM NA ISTO ILI SLIČNO PONAŠANJE, POVEĆAVA POTRAŽNJU ZA ZDRAVIM NAMIRNICAMA ŠTO TRGOVCE NAVODI NA POVEĆANJE PONUDE I SMANJENJE CIJENA ZBOG VEĆE KONKURENTNOSTI I SL. 

• „ČITANJE“ STANJA VLASTITOG ORGANIZMA, „ČITANJE“ OKOLIŠA 

• POTICANJE NA SAMOPREGLED , OČITAVANJE STANJA (PROMATRANJE FIZIČKOG TIJELA, MISLI, OSJEĆAJA, DISANJA, ZNOJENJA, TEMPERATURE, PONAŠANJA I SL.) I PROMJENA, REAKCIJA, POTICANJE NA PREPOZNAVANJE INDIVIDUALNIH POTREBA I BRIGU O SEBI KROZ SVE ASPEKTE ZDRAVLJA 

• PROMATRANJE ŽIVOTNOG OKOLIŠA I PREPOZNAVANJE POVOLJNIH I NEPOVOLJNIH ČIMBENIKA NA ZDRAVLJE I DR. 

• ZNANJA I VJEŠTINE O TOME KAKO I KADA SAMI POMOĆI SEBI I DRUGIMA, A KADA ZATRAŽITI LIJEČNIČKU POMOĆ 
• RAZUMIJEVANJE PRAVA IZ ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ULOGE POJEDINIH PRUŽATELJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 
• RAZUMIJEVANJE ULOGE I VAŽNOSTI POJEDINIH MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ODAZIVANJEM NA PROGRAME PROMICANJA ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI, CIJEPLJENJE, SISTEMATSKE PREGLEDE, DARIVANJE KRVI I ORGANA I DRUGO 
• RAZUMIJEVANJE POSEBNIH ZDRAVSTVENIH POTREBA 

• RAZUMIJEVANJE POTREBE UČENIKA KOJI JE ALERGIČAN NA NEKU ODREĐENU NAMIRNICU, RAZUMIJEVANJE PRAVA „DRUKČIJEG“ IZBORA PREHRANE BILO ZBOG MEDICINSKIH ILI DRUGIH RAZLOGA, RAZUMIJEVANJE POTREBA DJETETA OBOLJELOG OD CELIJAKIJE (PREHRANA BEZ GLUTENA, POSLJEDICE NEPRIDRŽAVANJA POSEBNE PREHRANE), DIJABETESA TIPA 1 (RAZINE ŠEĆERA U KRVI, TERAPIJA INZULINOM, KONTROLA DIJABETESA, MAKRONUTRIJENTI U NAMIRNICAMA I DR., POSLJEDICE LOŠE KONTROLE DIJABETESA), PRETILE DJECE (ZDRAVA PREHRANA, KALORIJE, MAKRONUTRIJENTI, UNOS – POTROŠNJA, POSLJEDICE PRETILOSTI I DR) I SL., RAZVIJANJE TOLERANICIJE I BRIGE ZA ZDRAVLJE PRIJATELJA I DR. 

Očekivanja međupredmetne teme izvode se iz suvremenih znanosti – biologije, psihologije, sociologije, kineziologije, zdravstvene ekologije, fizike i medicine, kemije, nutricionizma, etike, ekologije i dr. a poučavaju se u svim predmetima i to prvenstvo s primjerima iz života. Usmjereni su na učenje o zdravlju i zdravom življenju, sprječavanju bolesti te promicanju zdravlja i kulture zdravog života. Odabir pojedinih prioriteta u određivanju sadržaja zasniva se na znanstvenim spoznajama uz informiranje učenika o prednostima i rizicima za pojedinca i društvo u cjelini. 

U utvrđivanju prioriteta neophodni su sljedeći kriteriji: 

• ODRŽANJE ZDRAVLJA OPĆE POPULACIJE PROMICANJEM ZDRAVIH STILOVA ŽIVOTA 
• VODEĆI UZROCI POBOLA I SMRTNOSTI U POPULACIJI 

• MOGUĆNOST PREVENCIJE 
• OPASNOST OD SVIH OBLIKA STIGMATIZACIJE. 

Očekivanja i način provedbe međupredmetne teme osmišljeni su sukladno odgojno-obrazovnim vrijednostima i ciljevima Okvira nacionalnog kurikuluma (ONK). Zdravlje je temeljna vrijednost i pretpostavka za razvijanje ostalih (znanje, solidarnost, identitet, odgovornost, integritet, poštivanje, poduzetnost) kao i svih drugih vrijednosti (očuvanje prirode i čovjekova okoliša, humanost, odgovornost prema sebi samima, drugima i društvu u cjelini). 

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama, kurikulum međupredmetne teme Zdravlje se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama. 

U cilju zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika. 

1. DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA MEĐUPREDMETNE TEME

Međupredmetnom temom Zdravlje želi se sustavno, kontinuirano i pozitivno utjecati na zdravlje djece i mladih. Cilj je uspješan i nesmetan rast i razvoj djece i mladih kako bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe.  

Zdravlje je ključna odrednica kvalitete života svakog pojedinca, ali uže i šire društvene zajednice. Pri tome je riječ o svim sastavnicama zdravlja, tj. tjelesnom, mentalnom i socijalnom zdravlju te se teži stabilnosti u svakoj od njih. 

Razdoblje predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja važno su i nezaobilazno razvojno razdoblje u kojemu su djeca otvorena za učenje i stjecanje novih spoznaja o zdravlju. Na osnovi dobivenih informacija i stečenih znanja grade sustav vrijednosti, izgrađuju pozitivne stavove prema zdravlju te odabiru zdrave stilove života. 

Razvoj zdravstvene pismenosti djece i mladih odgovornost je i izazov koji se postavlja pred odgojno-obrazovne i zdravstvene djelatnike. 

Odgoj i obrazovanje za zdravlje učenicima pomažu prepoznati rizike te posljedice rizičnih ponašanja. Istodobno im nude izbor zaštitnih ponašanja u kojima oni jačaju svoje potencijale, samopouzdanje i samokontrolu te svjesno preuzimaju odgovornost za vlastite odluke. Znanstvena i stručna istraživanja pokazuju povezanost nezdravih stilova života s razvojem danas vodećih bolesti u društvu. Provođenjem međupredmetne teme Zdravlje doprinosi se očuvanju zdravlja i sprječavanju brojnih oboljenja. 

Integriranjem zdravstvenih sadržaja u odgojno-obrazovne ishode svih predmeta te međupredmetnih tema i područja kurikuluma postiže se viša razina usvojenih znanja, vrijednosti, vještina i stavova prema zdravlju. 

Pristup je temi holistički te obuhvaća očuvanje zdravlja i kvalitete života (vlastitog, društva i okoliša, odnosno svih živih organizama i elemenata u okolišu koji su preduvjet za zdravlje čovjeka), humane odnose među ljudima, prihvaćanje i uvažavanje različitosti, pomaganje potrebitima, prevenciju rizičnih i nasilničkih ponašanja te kulturu društvene komunikacije. 

TJELESNO ZDRAVLJE 

Ova je domena usmjerena na promicanje i usvajanje osnovnih znanja i vještina o rastu i razvoju ljudskog tijela te čimbenicima očuvanja tjelesnog zdravlja. Njome se potiče stjecanje znanja i vještina o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti sukladno mogućnostima, sklonostima i zdravstvenom stanju. Naglašava se važnost osobne higijene i higijene okoline (vanjskog i unutarnjeg okoliša, prioritet odsustvo toksina). Sastavnica je domene i očuvanje reproduktivnog zdravlja s naglaskom na razvoj svijesti o važnosti osobne odgovornosti u sprječavanju spolno prenosivih bolesti, maloljetničke trudnoće i neželjene trudnoće kao i u pripremi za željenu trudnoću. Važno je razviti pozitivan stav o vrednovanju ponašanja i uključivanju u aktivnosti usmjerene očuvanju vlastitog zdravlja, a zasnovane na znanstveno utemeljenim činjenicama. Sve usvojeno utječe na prepoznavanje zdravstvenih čimbenika i rizika te na uravnoteženi rast, razvoj i tjelesno zdravlje djece i mladih te omogućava „čitanje“ vlastitog i stanja u okruženju. 

Očekivanja za ovu domenu obuhvaćaju sljedeće cjeline: 

1. RAST I RAZVOJ 

1. PREHRANA I KRETANJE 

1. HIGIJENA. 

1. BRIGA ZA SEBE 

1. BRIGA ZA DRUŠTVO I OKOLIŠ 

MENTALNO I SOCIJALNO ZDRAVLJE 

Mentalno i socijalno zdravlje sastavnice su zdravlja svake osobe, pa tako i učenika, prepoznate i u definiciji Svjetske zdravstvene organizacije. 

Domenom mentalno i socijalno zdravlje obuhvaćen je učenik – pojedinac, kao dio zajednice, koji ostvaruje svoje potencijale, nosi se sa stresom, ima pravo na rad i školovanje te je sposoban stvarati i pridonositi zajednici. Zajednica treba biti poticajna okolina, koja svojim senzibilitetom te pravilima stvara preduvjete za jačanje osobnih kompetencija svakoga tko u njoj živi, a osobito djece i mladih osoba. Na taj način pojedinac živi harmonično u okolini koja mu pruža osjećaj zadovoljstva i sigurnosti. 

Temeljna je vrijednost osnaživanje učenika za aktivno sudjelovanje u planiranju i provedbi aktivnosti u području zaštite mentalnog i socijalnog zdravlja. Danas je nesporna uloga medija i novih informacijsko-komunikacijskih alata prvenstveno u promjeni percepcije mentalnog zdravlja. Informiranje i podizanje svijesti važni su za promociju mentalnog i socijalnog zdravlja, povećanje znanja o rizičnim čimbenicima, destigmatizaciju mentalnih poremećaja te promociju ranog traženja pomoći. 

Ovom su domenom obuhvaćeni svi razvojni ciklusi u sljedećim četirima cjelinama: 

1. PRAVILA PRIMJERENOG PONAŠANJA 

1. JAČANJE OSOBNIH (SAMOPOUZDANJE, SAMOPOŠTOVANJE, SAMOSPOZNAJA, TRAŽENJE INDIVIDUALNIH ODGOVORA NA PITANJE „NA KOJI NAČIN BI ŽELIO PRIDONJETI?“, „KOJI PROBLEM BI ŽELIO RIJEŠITI?“ TE VJEŠTINA I NAČINA STJECANJA TIH VJEŠTINA DA BI UČENIK OSTVARIO SVOJ CILJ, RAZVOJ VJEŠTINA KOJE OMOGUĆAVAJU SAMOODRŽIVOST – UZGOJ HRANE, RAZLIKOVANJE JESTIVOG BILJA OD NEJESTIVOG, ČISTA VODA, „ČITANJE“ OKOLIŠA, VJEŠTINE PREŽIVLJAVANJA, SAMOOBRANA (RAVNOTEŽA, PADANJE, OBRANA I DR.), FIZIČKE MOGUĆNOSTI, GRADNJA, TEHNOLOGIJA, EKONOMIJA, POSTAVLJANJE CILJEVA I DR., ZATIM POTICANJE KREATIVNOSTI, ISTRAŽIVANJA, DJELOVANJA, SAMOKONTROLE I DR.) I SOCIJALNIH POTENCIJALA (MOGUĆNOST VERBALIZIRANJA (ODNOSNO OPĆENITO IZRAŽAVANJA), UČINKOVITA KOMUNIKACIJA, ZDRAVI ODNOSI, PREPOZNAVANJE I ISPUNJAVANJE POTENCIJALA, AKTIVAN STAV, ODGOVORNOST, UČENJE POSTUPNOG OSTVARENJA CILJEVA I DR.) 

1. DOPRINOS VLASTITOM MENTALNOM I SOCIJALNOM ZDRAVLJU (POZITIVAN ODNOS PREMA SEBI – POZNAVANJE RAZVOJNIH CIKLUSA, SAMOPOŠTOVANJE, SAMOPRIZNAVANJE I SL. , VRSTE ODNOSA U OBITELJI I IZVAN NJE, POZITIVNE MISLI I STAVOVI, PREPOZNAVANJE I OSLOBAĐANJE EMOCIJA, POZNAVANJE, RAZUMIJEVANJE I ZALAGANJE ZA VLASTITA PRAVA I SLOBODE, KONTROLA, DAVANJE, RAZMJENA, VOLONTIRANJE, POZNAVANJE TERAPIJSKIH VJEŠTINA NPR. ART-TERAPIJA, JOGA, OPUŠTANJE, MEDITACIJA, VIZUALIZACIJA, VRTNA TERAPIJA, I DR.) 

1. PREPOZNAVANJE OVISNIČKIH PONAŠANJA I ODUPIRANJE NJIMA (ODNOSI SE I NA HRANU, KONZUMERIZAM I SL.). 

U detaljno opisanim znanjima, vještinama i pozitivnim stavovima uzete su u obzir osobine i potrebe učenika u određenoj razvojnoj dobi koje su pod utjecajem različitih okolinskih čimbenika, a koji bitno utječu na razvoj i ponašanje učenika. 

POMOĆ I SAMOPOMOĆ 

Ova domena usmjerena je na razvoj zdravstvene pismenosti učenika kako bi se osposobili za brigu o svojem zdravlju, ali i o zdravlju i bolestima bližnjih. Zdravstvena pismenost podrazumijeva usvajanje osnovnih znanja o  zdravlju i čimbenicima zdravlja, najčešćim bolestima, poremećajima i ozljedama, o ulozi i načinu rada zdravstvenih službi te usvajanje vještina samopomoći i prve pomoći. Time ova domena daje smjernice i preporuke o tome pri kojim je zdravstvenim smetnjama moguća pomoć i samopomoć, kakva ona može biti te kada je nužno zatražiti stručnu pomoć. Osim na prava, posebna pozornost usmjerena je na obveze iz zdravstvene zaštite radi razvoja svijesti o važnosti sudjelovanja i odazivanja na aktivnosti koje zdravstveni sustav nudi građanima, poput cijepljenja i preventivnih pregleda. U djeci je važno razviti pozitivan stav o važnosti i brizi za osobno zdravlje i brizi za okoliš kao preduvjetu osobnom zdravlju te o brizi, toleranciji i pomaganju drugima, uključujući mjere održanja zdravlja, prevencije bolesti i komplikacija bolesti i prve pomoći kao i svijest o humanosti darivanja krvi, tkiva i organa. Zaštita od ozljeda i štetnih čimbenika u unutarnjem i vanjskom okolišu te prva pomoć pri ozljeđivanju sastavni su dio ove domene. 

Očekivanja za ovu domenu: 

1. SVIJEST, BRIGA I ODGOVORNO PONAŠANJE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU 

1. PRVA POMOĆ I SAMOPOMOĆ UKLJUČUJUĆI ZNANJE O ČIMBENICIMA ZDRAVLJA, VODEĆIM UZROCIMA POBOLA I SMRTNOSTI 

1. PRAVA I OBAVEZE IZ ZDRAVSTVENE ZAŠTITE. 

1. UČENJE I POUČAVANJE MEĐUPREDMETNE TEME

ORGANIZACIJA UČENJA I POUČAVANJA 

Međupredmetna tema Zdravlje u školi se ostvaruje u svim oblicima učenja i poučavanja ovisno o očekivanjima koja su određena kurikulumom. Očekivanja ove međupredmetne teme integriraju se u sve nastavne predmete: obvezne, izborne, fakultativne, u izvannastavne aktivnosti te sat razrednika. Te se aktivnosti provode u različitim oblicima učenja i poučavanja. 

Nositelji su provedbe međupredmetne teme Zdravlje učitelji, stručni suradnici i timovi školske medicine. Suradnici mogu biti stručnjaci različitih profila ovisno o sadržaju edukacije (djelatnici zdravstvenih ustanova, odgojitelji u učeničkim domovima, djelatnici MUP-a i drugih javnih ustanova i drugi stručnjaci). 

Teme, način organizacije učenja i poučavanja te nositelji pojedinih aktivnosti planiraju se detaljnije u okviru školskog kurikuluma. 

Ostvarivanje očekivanja i njihovo vrednovanje obveza je svih navedenih nositelja. 

Za ostvarivanje ciljeva važno je i školsko okruženje u kojemu se aktivnosti provode. Za učenike bi škola trebala biti sigurno i privlačno okruženje koje im omogućava nesmetano i aktivno učenje, rast i razvoj. Škola u cjelini promiče zdravlje. Stvaranje pozitivnoga školskog ozračja i aktivnostima adekvatnog i poticajnog okruženja (prostorno, sadržajno, vremenski, oprema, ljudski resursi i sl.) doprinosi razvijanju odgovornog ponašanja i zdravlju pojedinca. 

ISKUSTVA UČENJA 

Većina očekivanja međupredmetne teme Zdravlje sastavni je dio strukture postojećih predmeta te ima svoju primjenu u procesu učenja i poučavanja. Odgojno-obrazovna očekivanja i ishodi učenja međupredmetne teme Zdravlje ostvaruju se kao zasebne teme ili kao dio drugih tematskih cjelina. 

Pojedini predmeti izravno su povezani s realizacijom ciljeva međupredmetne teme Zdravlje kao što su Priroda i društvo, Priroda, Biologija i Tjelesna i zdravstvena kultura. Međutim, i ostali predmeti imaju obvezu i odgovornost integracije i provedbe zdravstvenih sadržaja i sadržaja od zdravstvene važnosti (npr. matematika – izračuni nutrijenata, kalorija u obroku, potrošnje energije prilikom tjelesne aktivnosti, izračun ekološkog otiska i sl ; likovna kultura – npr. crtanje fraktala  i korištenje boja u svojstvu art terapije, arhitektura i građenje, prepoznavanje osnovnih prirodnih formi (spirala, razgranate strukture, kružni oblici, zvjezdasti itd.); hrvatski – učenje pismenog izražavanja, pisanje dopisa i inicijativa, učinkovita komunikacija; fizika – elektroni, promjene elektromagnetskih naboja (mijenjanje oblika proteina) i dr.). 

Strukovni i gimnazijski programi sa svojom strukturom predmeta imaju ugrađene određene zdravstvene teme, ali imaju i mogućnost integriranja dodatnih zdravstvenih sadržaja te tako utječu na zdravstveno opismenjavanje učenika. 

Odgojno-obrazovna očekivanja najbolje se ostvaruju integracijom iste zdravstvene teme u više predmeta. Svaki predmet s aspekta svoje struke obogaćuje razvoj učenika i može, ostvarujući svoje ishode, ostvarivati i očekivanja međupredmetne teme Zdravlje. 

Područje književnosti može imati snažan utjecaj na promociju zdravlja, osobito za ispunjenje očekivanja domene mentalnog i socijalnog zdravlja. Čitanjem i analizom književnih djela učenicima se pruža prilika da kritički promišljaju i zaključuju, emocionalno se angažiraju suosjećajući ili postavljajući se u situaciju u kojoj su likovi iz književnog djela. Integriramo li takav sadržaj s područjem kreativnog izražavanja u literarnim radovima, Likovnoj i Glazbenoj kulturi, učenici dobivaju mogućnost potpunoga psihičkog i emocionalnog doživljaja. Takvim radom svi učenici aktivno sudjeluju u skladu sa svojim sposobnostima i interesima. 

Poželjna je organizacija projektnih dana na razini razreda ili cijele škole (organizacija i obilježavanje međunarodnih dana kojima se promiče zdravlje) na kojima će biti organizirana predavanja, radionice, debate i kulturne i sportske aktivnosti. Također, u organiziranim projektnim danima može se integrirati rad više međupredmetnih tema. 

Pozitivna iskustva učenja, usmjerena cilju, stječu se provođenjem školskih preventivnih programa predviđenih školskim kurikulumom. Također, osnivanjem i provođenjem aktivnosti sportskih i zdravstvenih klubova unutar škole izravno se provode ciljevi ove međupredmetne teme. 

MATERIJALI I IZVORI 

U učenju i poučavanju međupredmetne teme Zdravlje koriste se razna nastavna sredstava, pomagala i materijali. Poželjna je uporaba različitoga vizualnog, audiovizualnog i drugog materijala kao što su modeli, sheme, fotografije, anatomski atlasi, udžbenici, videoprojekcije, multimedijalne projekcije, filmovi, internetski sadržaji i sl. Određene situacije mogu se simulirati, poput zaustavljanja krvarenja iz nosa, reanimacija, nenasilno rješavanje sukoba i sl. 

U učenju i poučavanju važno je aktivno sudjelovanje učenika koji sami izrađuju edukativne materijale: plakate, modele, crteže, slikopriče, slikovnice, pisane radove raznih oblika i slično. Važan je izvor znanja i informacijska tehnologija te uporaba internetskih sadržaja kao izvora znanja. Zadaća je učitelja osposobiti učenike da znaju prepoznati provjerene i sigurne izvore. Za učenje i poučavanje međupredmetne teme Zdravlje koriste se raznovrsni materijali i izvori. Za ispunjenje očekivanja učitelje se potiče na korištenje relevantnom literaturom i na cjeloživotno učenje. 

U učenju i poučavanju važno je i aktivno sudjelovanje učenika koji znanje stiču kroz iskustvo te izvan učionica: radionice i programi uzgoja hrane, prepoznavanja bilja, promatranja ciklusa u prirodi, obrade tla, gradnje, preživljavanja, samoobrane, izvođenje eksperimenata, izgradnje vještina iz domene „domaćinstva“, igranje uloga, javni govor, organizirano volontiranje, školske zadruge (izrada prirodne kozmetike i sredstava za čišćenje, ponovna upotreba otpada i sl.) i dr. 

OKRUŽENJE 

Najveći dio učenja i poučavanja ostvaruje se unutar školskog prostora. Stoga treba iznimno brinuti o uređenju školskog okruženja i interijera škole. Škola mora biti prostor u kojemu su zdravi izbori lako dostupni, poput higijenskih uvjeta, zdrave prehrane, vode za piće i uvjeta za tjelesnu aktivnost, zatim lako vidljivi edukacijski materijali – letci, plakati, objave u školskim publikacijama te školski edukativni vrtovi, prostori za pripremu hrane i mogućnost konzumacije iste, prostori za odvajanje otpada, za likovno i glazbeno, dramsko, plesno izražavanje i sl. Škola osigurava uvjete za nesmetano i poticajno odvijanje procesa učenja i poučavanja. Navedeno se odnosi na sve institucije u kojima djeca borave tijekom školovanja. 

Pri ostvarivanja određenih očekivanja provodi se izvanučionička nastava. Jedan od oblika izvanučioničke nastave posjet je zdravstvenim ustanovama i ordinacijama, policijskoj postaji, organizacijama civilnog društva, kulturnim i sportskim manifestacijama, uključuje izlete u prirodu, organizirano volontiranje, sudjelovanje u zadrugama i sticanje dodatnih znanja prema individualnim interesima. Organizacijom i provođenjem terenske nastave, jednodnevnih i višednevnih školskih izleta promiču se zdravi izbori i zdravi stilovi života. 

Učiteljima treba omogućiti dodatnu edukaciju adekvatnu potrebama i interesima.