3L OTVORENO PISMO GRADU ZAGREBU NA TEMU GOSPODARENJA BIOOTPADOM 

 

Mišljenje/prijedlog na temu gospodarenja otpadom u Zagrebu, 24. veljače 2016. godine 

Poštovani, 

obraćamo Vam se na temu gospodarenja otpadom u Zagrebu reagirajući na zaključke sjednice Gradske skupštine 18. veljače 2016. godine i poziv Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj javnosti na komentare, mišljenja, primjedbe i prijedloge na Nacrt prijedloga programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Zagrebu 

Želimo Vam obratiti pažnju da se Odlukom niti Izmjenama i dopunama Odluke o javnoj usluzi prikupljanja otpada ne spominje odvojeno prikupljanje biootpada. 

Biootpad čini najveći maseni udio u komunalnom otpadu (u izračunima se procjenjuje u udjelu od 67 % komunalnog otpada), a uz odvojeno prikupljanje i pravilnu oporabu predstavlja ogroman resurs Grada i građana. Mijašanjem s komunalnim otpadom taj vrijedan resurs se odlaže na odlagališta te se razgrađuje anaerobnim postupcima emitirajući štetne plinove, pritom sudjeluje u znatnom mijenjanju vizura grada (Jakuševac), vrijednosti lokaliteta (turizam, nekretnine, zagađenje okoliša, povećava troškove građana za odvoz komunalnog otpada i pročišćavanje voda i dr.) i povećava rizik rada na odlagalištima zbog specifičnosti razgradnje. 

Na gradskom području odvojeno prikupljanje biootpada od strane građana i pravnih osoba čini najveći izazov. Naime, u nedostatku vanjskih prostora s mogućnošću odlaganja biootpad je potrebno odvojeno odložiti u najkraćem mogućem vremenskom razdoblju te u tom smislu udaljenost i radno vrijeme reciklažnih dvorišta to onemogućavaju, odnosno značajno destimuliraju, a odvojeno prikupljanje nije omogućeno ni na zelenim otocima. U prijelaznoj fazi kada su formirani zeleni otoci i reciklažna dvorišta mišljenja smo da je prvo potrebno riješiti odvojeno prikupljanje biootpada na kućnom pragu. 

U praksi, svjesni i savjesni građani koji žele odvajati otpad imaju najveći problem s odvajanjem biootpada. Staklo, papir, plastiku i sl. moguće je odvajati u dužem vremenskom razdoblju te zatim odvojiti vrijeme i odnjeti te odložiti na zeleni otok ili u reciklažno dvorište. Biootpad je potrebno odvajati svakodnevno i pješačka udaljenost, odnosno nedostupnost predstavlja problem. Zbog malih stambenih prostora te manjka otvorenih prostora koji bi se mogli koristiti u svrhu kućnog kompostiranja ta se praksa i uz dobru volju ne primjenjuje. 

Kvalitetan kompost (npr. kompost nastao prikupljanjem biorazgradivog otpada na javnim površina potencijalno sadrži parazite zbog izmeta kućnih ljubimaca i sl.)  i biogorivo nastalo od odvojeno prikupljenog biootpada Grad može koristiti za vlastite projekte, npr. javni prijevoz, za uređenje zelenih površina Grada te projekt Gradski vrtovi, može „vraćati“ građanima, a također tim resursima može i trgovati. 

Naše je mišljenje da je u Zagrebu obzirom na urbanost sredine (zgrade, manjak otvorenih privatnih površina), način života (kupnja hrane, tržnice, pekare, trgovine, restorani, stvaranje tjednih ili mjesečnih zaliha, manjak slobodnog vremena i dr.), obzirom na broj stanovnika i poslovnih subjekata te obzirom na značaj metropole i prosječan maseni udio biootpada u komunalnom otpadu u prvom redu potrebno riješiti odlaganje biootpada na kućnom pragu i kvalitetnu oporabu. 

U nastavku izdvajamo informacije iz zakona, službenih dokumenata, izvješća te iz medija vezanih za odvajanje biootpada. 

U nastavku prilažemo 3L Očitovanje na nacrt Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2015.-2021., od 19. listopada, 2015. godine. 

 

 

  • IZVOR: 

http://www.nacional.hr/zagrebacka-gradska-skupstina-prihvatila-tocke-o-otpadu/ 

Prijedlogom odluke o dopunama Odluke o javnoj usluzi prikupljanja otpada propisano je da se prikupljanje otpada obavlja i u mobilnim reciklažnim dvorištima – mobilnim jedinicama. Propisuje se način prikupljanja komunalnog otpada tako da se papir, metal, tekstil, staklo i plastika skupljaju u posebne spremnike koji se nalaze na javnim površinama ili u reciklažnim dvorištima odnosno u mobilnim reciklažnim dvorištima – mobilnim jedinicama. 

Davatelj usluge – Čistoća tako je obvezna postaviti mobilna reciklažna dvorišta – mobilne jedinice za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Propisuje se obveza korisnicima usluga odvojeno odlaganje otpada i u mobilna reciklažna dvorišta. 

Način i uvjete postavljanja mobilnih reciklažnih dvorišta – mobilnih jedinica pravilnikom propisuje gradonačelnik, a Čistoća je dužna prilagoditi volumen spremnika u skladu s realnim potrebama korisnika usluge. (…) 

“Tri su glavne stvari koje bi trebali riješiti. To je da svako kućanstvo u Zagrebu dobije kante za odvajanje otpada kako bi ga mogli odmah, na kućnom pragu, odvajati. Drugo je da svaka gradska četvrt dobije reciklažno dvorište, a treće je da bude još više ‘zelenih otoka’ kojih je trenutno 240, te da oni budu što bliže kućama i zgradama”, istaknuo je Stojak.  

Molan smatra i da su “zeleni otoci” kriva koncepcija, te da bi kod zgrada trebalo biti više vrsta kanti za odvajanje otpada. Smatra da je velika sramota za Zagreb i velika odgovornost za gradonačelnika to što su rezultati porazni, jer je Zagreb po odvojenom prikupljanju otpada zadnji od europskih metropola. 

Vladimir Ferdelji (nestranački) najavio je kako će se uskoro u Gradskoj skupštini organizirati tematska sjednica o gospodarenju otpadom. 

 

  • IZVOR: 

Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu do 2015. godine za razdoblje od 15.10.2014. do 15.05.2015. 

Otpad nastaje kao posljedica svih ljudskih aktivnosti i u svim gospodarskim djelatnostima. U posljednjim desetljećima, masovna proizvodnja, tržišna ekonomija, porast broja stanovnika, novi, sintetizirani materijali koji mogu biti vrlo toksični ili nerazgradivi prirodnim procesima, doprinijeli su povećanju količine otpada, a njegov sastav se promijenio na način koji ga čini sve značajnijim okolišnim rizikom, izvorom onečišćenja i zagađenja.“, str 5. 

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom utvrđuju se mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. (…) 

Sukladno Zakonu gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke. U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to: 

  1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA, 
  1. PRIPREMA ZA PONOVNU UPORABU, 
  1. RECIKLIRANJE, 
  1. DRUGI POSTUPCI OPORABE NPR. ENERGETSKA OPORABA I 
  1. ZBRINJAVANJE OTPADA. 

Gospodarenje otpadom provodi se na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće: 

  1. RIZIK OD ONEČIŠĆENJA MORA, VODA, TLA I ZRAKA TE UGROŽAVANJA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI, 
  1. POJAVA NEUGODE UZROKOVANE BUKOM I/ILI MIRISOM, 
  1. ŠTETAN UTJECAJ NA PODRUČJA KULTURNO-POVIJESNIH, ESTETSKIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI TE DRUGIH VRIJEDNOSTI KOJE SU OD POSEBNOG INTERESA, 
  1. NASTAJANJE EKSPLOZIJE ILI POŽARA. 

Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske teži se zatvaranju kruga od izbjegavanja nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti, reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke i energetske) do iskorištavanja inertnog ostatka“,  str 6. 

„Provedbom Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske treba ostvariti: 

  • USPOSTAVU SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM U SVAKOJ ŽUPANIJI PO REGIONALNOM/ ŽUPANIJSKOM KONCEPTU; 
  • POVEĆANJE UDJELA ODVOJENO PRIKUPLJANOG OTPADA; 
  • RECIKLIRANJE I PONOVNU OPORABU OTPADA; 
  • PRETHODNU OBRADU OTPADA PRIJE KONAČNOG ODLAGANJA; 
  • SMANJENJE UDJELA BIORAZGRADIVOG OTPADA U KOMUNALNOM OTPADU; 
  • IZDVAJANJE GORIVA IZ OTPADA; 
  • SMANJENJE KOLIČINA OTPADA KOJE SE ODLAŽU NA ODLAGALIŠTIMA; 
  • SMANJIVANJE ŠTETNIH UTJECAJA OTPADA NA OKOLIŠ; 
  • SAMOODRŽIVO FINANCIRANJE SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM 

Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) imaju obveze: 

  • UTVRDITI PROSTORNIM PLANOVIMA LOKACIJE ZA GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM; 
  • DONIJETI PLAN GOSPODARENJA OTPADOM, USKLAĐEN S DRŽAVNIM PLANOM GOSPODARENJA OTPADOM I ŽUPANIJSKIM PLANOM GOSPODARENJA OTPADOM; 
  • ORGANIZIRATI PRIKUPLJANJE I SIGURNO ODLAGANJE (KOMUNALNOG) OTPADA U SKLADU SA STANDARDIMA I PLANOM GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE/GRADA; 
  • POTICATI EDUKACIJU I INFORMIRANOST PROIZVODNIH STRUKTURA I STANOVNIŠTVA; 
  • POTICATI SUSTAVNO EDUCIRANJE I INFORMIRATI LOKALNE ORGANIZACIJE I STANOVNIŠTVO; 
  • OMOGUĆITI ODVOJENO PRIKUPLJANJE SEKUNDARNIH SIROVINA I BIOOTPADA; (…) „, STR 8. 

 

  • IZVOR: 

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014AR4083&from=HR 

  1. NAGLAŠAVA KLJUČNU ULOGU KOJU LOKALNE I REGIONALNE VLASTI IGRAJU U PROVEDBI ZAKONODAVSTVA NA OVOM PODRUČJU, U STVARANJU I FINANCIRANJU INFRASTRUKTURE ZA OBRADU I SKLADIŠTENJE OTPADA TE U UPRAVLJANJU NJEGOVIM TOKOVIMA, OD ČEGA IM POTONJE PREDSTAVLJA JEDAN OD NAJVEĆIH IZAZOVA. KAO I U SVOM PRETHODNOM MIŠLJENJU ( 8 ), ODBOR REGIJA ZALAŽE SE ZA TO DA LOKALNE I REGIONALNE VLASTI IMAJU VEĆU ULOGU U REVIZIJI CILJEVA KOJE TREBAJU ISPUNITI. STOGA OD EU-A TRAŽI DA LOKALNIM I REGIONALNIM VLASTIMA OSIGURA RAZINU INTERVENCIJE I SURADNJE KOJA JE U POTPUNOSTI U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI; 
  1. PREPORUČUJE UVOĐENJE DODATNIH MJERA ZA UNAPREĐENJE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA I RECIKLIRANJA OTPADA, POPUT POTICANJA PNEUMATSKOG PRIJEVOZA KUĆNOG OTPADA DO SPREMNIKA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE, POSTAVLJANJA SPREMNIKA S VIŠE ODJELJAKA NA GRADILIŠTIMA KAKO BI SE OLAKŠALO ODVAJANJE I ZBRINJAVANJE RAZLIČITIH VRSTA OTPADA NASTALOG GRADNJOM I RUŠENJEM, RAZVOJA MODELA ZA GOSPODARENJE TE POSTROJENJA ZA RECIKLIRANJE OTPADA OD SOLARNIH FOTONAPONSKIH PLOČA, ČIJI SE PORAST OČEKUJE, TE UVOĐENJA INFRASTRUKTURNE MREŽE ZA DEKONTAMINACIJU I OPORABU VOZILA NA KRAJU NJIHOVA UPORABNOG VIJEKA; 
  1. PONOVNO POZIVA DA SE U REVIDIRANU OKVIRNU DIREKTIVU EU-O O OTPADU UVEDE NOVI CILJ ZA RECIKLIRANJE BIOOTPADA U SVRHU POTICANJA RAZVOJA TOG SEKTORA I UVOĐENJA KVANTITATIVNIH CILJEVA ( 15). UZ TO, KOMISIJA BI TAKOĐER MOGLA UTVRDITI OBVEZUJUĆE KRITERIJE ZA KVALITETU KOMPOSTA KAKO BI POTAKNULA TRŽIŠTE RECIKLIRANJA BIOOTPADA I ZAŠTITU OKOLIŠA ( 16). U TU BI SVRHU MOGLO BITI KORISNO ODREDITI SMJERNICE S KOJIMA BI SE UPOZNAO ŠTO VEĆI BROJ GRAĐANA U CILJU POBOLJŠANJA KVALITETE BIOOTPADA KOJI SE PRIKUPLJA I ŠALJE NA IZRADU KOMPOSTA; 

Odlaganje otpada na odlagališta 

  1. NADOVEZUJUĆI SE NA POZIV EUROPSKOG PARLAMENTA DA SE POSTEPENO UVEDE ZABRANA KORIŠTENJA ODLAGALIŠTA ( 18), OR TRAŽI DA SE DO 2020. GODINE ZABRANI DA SE NA ODLAGALIŠTA ODLAŽE OTPAD KOJI SE MOŽE RECIKLIRATI ILI JE BIOLOŠKI RAZGRADIV ( 19). U TOM SMISLU POZIVA EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE DA BAREM ZADRŽE PREDLOŽENI CILJ, ODNOSNO DA SE OD 1. SIJEČNJA 2025. BIOLOŠKI RAZGRADIV OTPAD VIŠE NE ODLAŽE NA ODLAGALIŠTA, A DA SE OTPAD KOJI SE MOŽE RECIKLIRATI PRIKUPLJA ODVOJENO TE DA SE DOISTA I RECIKLIRA KAD JE TO IZVEDIVO S TEHNOLOŠKOG I EKONOMSKOG STAJALIŠTA; 

Amandman 2. 

COM(2014) 397 final – 2014/0201 (COD) 

Članak 1. – Izmjene Direktive 2008/98/EZ, točka 11. 

Prijedlog Komisije 

Amandman OR-a 

11. U članku 22. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: 11. U članku 22. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim: „Kako bi smanjile onečišćenje otpadnih materijala, države članice do 2025. moraju osigurati odvojeno prikupljanje biološkog otpada. „Kako bi smanjile onečišćenje otpadnih materijala koji se mogu reciklirati i osigurale optimalno recikliranje biološkog otpada, države članice do 2025. moraju osigurati odvojeno prikupljanje biološkog otpada. Komisija provodi procjenu gospodarenja biološkim otpadom kako bi prema potrebi dostavila prijedlog. U okviru procjene ispitat će se mogućnost postavljanja minimalnih zahtjeva za gospodarenje biološkim otpadom i kriterija kvalitete za kompost i proizvode digestije biološkog otpada kako bi se mogla jamčiti visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša;” 

Komisija provodi procjenu gospodarenja biološkim otpadom kako bi prema potrebi dostavila prijedlog. U okviru procjene ispitat će se mogućnost postavljanja minimalnih zahtjeva za gospodarenje biološkim otpadom i kriterija kvalitete za kompost i proizvode digestije biološkog otpada kako bi se mogla jamčiti visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša;” 

Obrazloženje 

Biootpad nije onečišćujuća tvar. Njegovo prikupljanje mora biti vođeno nastojanjem da se iz njega izvuče najveća moguća korist, primjerice proizvodnjom energije iz bioplina ili gnojiva, a ne nastojanjem da ostali otpad ostane suh. Uz to, ne bi se trebalo nametati određene opcije za odvojeno prikupljanje ili za upravljanje biološkim otpadom. Uvijek je potrebno dopustiti fleksibilnost u cilju prilagođavanja lokalnim uvjetima i novim tehnologijama. Važna je kvaliteta biootpada, a ne način na koji se skuplja ili kojim se njime upravlja. (C 140/44 HR Službeni list Europske unije 28.4.2015. 

 

  • IZVOR: 

http://www.academia.edu/2653480/Pobolj%C5%A1ano_upravljanje_biootpadom_neiskori%C5%A1teni_potencijal 

Sve više se potencira preusmjeravanje biootpada sa odlagališta. Od ranije je poznato da biootpad čini biorazgradljivi otpad iz vrtova ili parkova, hrana i kuhinjski otpad iz domaćinstava, restorana, ugostiteljskih objekata i maloprodajnih prostora i usporediv otpad iz fabrika za preradu hrane.Polemike se vode o tome da se više može postići ako bi se otvorila mogućnost prevencije u cjelokupnom lancu proizvodnje i potrošnje hrane, čime se doprinosi održivom korištenjuresursa, zaštiti tla i umanjenu klimatskih promjena. U zemljama EU, između 118 i 138 miliona tona biootpada  nastane svake godine, od čega je oko 88 milijuna tona komunalnog otpada. 

Mada sadašnje zemlje članice EU imaju zakonsku obavezu da optimiziraju tretman biootpada u skladu sa specifičnim uslovima u datoj zemlji, u komunikaciji Evropske komisije prema Vijeću i Evropskom parlamentu o budućim koracima upravljanja biootpadom, naglašeno je da se maksimiziranjem recikliranja i pretvorbe biootpada, mogu postići značajne koristi: 

  1. FINANSIJSKA UŠTEDA ZA GRAĐANE. NPR.JEDNA TREĆINA HRANE KUPLJENA U DOMAĆINSTVIMA U VELIKOJ BRITANIJI, (PRIBLIŽNE VRIJEDNOSTI 19 MILIJARDI EURA) POSTAJE OTPAD. DO 60% OVOG OTPADA TEORETSKI BI SE MOGLO IZBJEĆI. 
  1. IZBJEGAVANJE OKO 10 MILIJUNA TONA EKVIVALENT CO2 EMISIJA, ODNOSNO DOPRINOSA OD 4% CILJEVIMA EU DO 2020.GODINE. OVAJ CILJ SE ODNOSI NA SMANJENJE EMISIJA 10% U ODNOSU NA 2005.GODINU ZA SEKTORE KOJI NISU POKRIVENI ŠEMOM TRGOVANJA EMISIJAMA (ETS). U SLUČAJU AMBICIOZNIH PREVENTIVNIH POLITIKA I DO 44 MILIJUNA TONA EKVIVALENT CO2 BI SEMOGLO IZBJEĆI, UGLAVNOM KROZ EMISIJE KOJE NASTAJU PROIZVODNJOM I PREVOZOM HRANE. 
  1. POBOLJŠANJE OSIROMAŠENOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA KOMPOSTOM (OD 3-7%) U EU I RJEŠAVANJE PROBLEMA DEGRADIRAJUĆE KVALITETE TLA U EVROPI. (…) 

Hrvatska je preuzela obavezu postepenog smanjenja količine biorazgradivog komunalnogotpada koji se odlaže na odlagalištima u skladu s postavljenim ciljem, a to je da se do kraja2013. godine udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima smanji na 75% masenog udjela biorazgradivog komunalnoga otpada koji je proizveden u 1997.godini; da se do kraja 2016. godine udio smanji na 50%; a do konca 2020. smanji na 35%udjela biorazgradivoga komunalnoga otpada koji je proizveden u 1997. godini. 

 Hrvatska kao članica EU, pored navedenog dužna je pridonijeti ispunjenju ciljeva gospodarenja otpadom EU 2020 koji obavezuju na korištenje i recikliranje 50% otpada izkućanstava kao što su papir, plastika, metal, staklo i slično, kao i 70% neopasnog građevinskog otpada. 

 

  • IZVOR: 

http://www.energetika-net.com/u-fokusu/res-publica/zagreb-po-postupanju-s-otpadom-najgori-u-europi-22214 

…što kaže Europa? S novim paketom cirkularne ekonomije koji je Europska komisija usvojila u prosincu 2015., još veći naglasak stavljen je na odvojeno prikupljanje. To podrazumijeva ambicioznije ciljeve za komunalni otpad i ambalažu, sa zabranom bacanja na odlagališta odvojeno prikupljenog papira, metala, stakla, plastike i novog elementa – biootpada. Prema novoj Direktivi o otpadu, do 2030. trebati reciklirati 65% komunalnog otpada i 75% ambalažnog otpada, a uvedena je i obvezujuća direktiva o maksimalno 10% ukupnog otpada koji smije završiti na odlagalištima. S poražavajućom stopom reciklaže od oko 18% Hrvatska je, uz još nekoliko članica, dobila prijelazni period od pet godina da se prilagodi novim pravilima. S ovako nestimulativnom politikom prema otpadu koju provodi Zagreb, izvjesno je da ćemo podbaciti. U Planu gospodarenja otpadom 2015.-2021. prevencija, ponovna upotreba, odvajanje i recikliranje otpada popustile su pod konceptom zbrinjavanja otpada u velikim centraliziranim centrima, koji se u EU-u sve više napušta kao neučinkovit. Ne zaboravimo, najviše uspjeha u odvojenom prikupljanju otpada (sirovina) imaju upravo općine u Međimurju, koje slijede “zero-waste” koncept. Novi ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović kao civil i stručnjak bio je veliki zagovornik tog koncepta pa sad valja vidjeti kako će “disati” kad se snađe u novoj političkoj ulozi. 

 

  • IZVOR: 

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-6203_hr.htm 

Člankom 5. stavkom 2. Direktive 1999/31/EZ postavljaju se tri cilja za preusmjeravanje biorazgradivog komunalnog otpada s odlagališta i zabranjuje se odlaganje određenih tokova otpada na odlagališta. Države članice moraju ispuniti posljednji cilj povezan s preusmjeravanjem biorazgradivog komunalnog otpada s odlagališta do 16. srpnja 2016. U skladu s člankom 5. stavkom 2., taj se cilj do 16. srpnja 2014. mora preispitati, s obzirom na praktično iskustvo koje su države članice stekle u provođenju prethodnih dvaju ciljeva, radi njegova potvrđivanja ili izmjene, a sve radi osiguravanja visoke razine zaštite okoliša., str 5. 

 

  • IZVOR: 

http://www.h-alter.org/vijesti/zastupnici-pozivaju-komisiju-na-donosenje-ambicioznijeg-paketa-cirkularne-ekonomije 

“Željeli bismo podsjetiti Komisiju o prioritetnim ciljevima Sedmog Akcijskog plana za okoliš koji govore o usmjerenju Europske unije prema resursno učinkovitijoj, zelenoj, konkurentnoj i nisko-ugljičnoj ekonomiji, što zahtijeva punu implementaciju legislative o otpadu u cijeloj Uniji“, navodi se u zajedničkom priopćenju. 

“Ako stvarno želimo živjeti na održivi način, onda je krajnje vrijeme da napustimo današnji linearni model ekonomije i počnemo primjenjivati cirkularni model ekonomije. Nažalost, u manje razvijenim državama članicama Europske unije, poput Hrvatske, otpad završava na odlagalištima, često ilegalnima, a sadrži vrijedne sirovine i akumuliranu energiju. Odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada, građevinskog otpada i tekstila mora biti prioritet i obveza, a spalionice otpada trebaju biti posljednje rješenje za zbrinjavanje otpada i to samo kada ne postoji mogućnost recikliranja ili druge pretvorbe u energiju. Otpad treba postati kvalitetna sekundarna sirovina i prilika za razvoj uspješnih poduzetničkih projekata te lokalno zapošljavanje”, poručuje Škrlec. 

 

  • IZVOR: 

AZO, izvješće o komunalnom otpadu 2012. godine 

„Podaci o biorazgradivom komunalnom otpadu izračunati su primjenom vrijednosti za maseni udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu od 67% prema preporuci EUROSTAT-a (za zemlje koje nemaju određen sastav miješanog komunalnog otpada).“ 

                Izračun:  67% × 295.293 t = 197.846 t   

~ procijenjeni maseni udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu 

„Tablica 3: Količine komunalnog otpada u 2012., po županijama 

Županija 

Ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada (t) 

Količina otpada po stanovniku (kg/stan) 

Proizvedeni miješani komunalni otpad (20 03 01) (t) 

Grad Zagreb 

295 293 

379 

221 966 

Tablica 4: Količine odvojeno skupljenog komunalnog otpada u 2012., po županijama 

Županija 

Ostale vrste komunalnog otpada (t) 

Papir (t) 

Plastika (t) 

Metal (t) 

Staklo (t) 

Grad Zagreb 

73 326,71 

1 447 

1 695 

500 

818  

 

Glomazni otpad (t) 

Tekstil (t) 

Biootpad (t) 

 

 

21 171 

„Najveći udio izdvojenog biootpada čini biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova“ (izvor: Gospodarenje komunalnim otpadom s naglaskom na otpad iz hrane u RH, prof. dr. sc. Neven Voća, AZO) 

Tablica 5: Gospodarenje komunalnim otpadom u 2012., po županijama 

Županija 

Ukupna količina proizvedenog komunalnog otpada (t) 

Udio komunalnog otpada upućenog odlagalištima (%) 

Udio komunalnog otpada upućenog na oporabu (%) 

Grad Zagreb 

295 293 

91,5 

8,5 

3.4. BIORAZGRADIVI OTPAD U 2012. GODINI 

Podaci o proizvedenom biorazgradivom komunalnom otpadu temelje se na prijavama skupljača komunalnog otpada, skupljača proizvodnog otpada (biorazgradivi komunalni otpad iz uslužnog sektora) i posjednika otpada. 

Prema prijavljenim podacima u 2012. godini proizvedeno je 1 078 295 t biorazgradivog komunalnog otpada, od čega je 158 639 t proslijeđeno na oporabu. Kompostane kojih je bilo aktivno u 2012. godini 8, zaprimile su tek 25 956 t biootpada. Najveće količine proizvedenog birazgradivog otpada bilježe se u Gradu Zagrebu, Splitsko – dalmatinskoj županiji i Primorsko – goranskoj županiji. 

Kako veliki dio količina sakupljenog biorazgradivog komunalnog otpada iz uslužnih djelatnosti poput papira i kartona, otpadnih jestivih ulja i sl.(…)“ 

 

  •  PRILOG: 

Očitovanje na nacrt Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2015.-2021. 

od 19. listopada, 2015. godine. 

Kako smo obilježili dan dijabetesa

Kako smo obilježili dan dijabetesa

KAKO SMO OBILJEŽILI DAN DIJABETESA Emitiranje filma Dječja posla na HRT3 14.11. 2015. u 11:20 h  Emitiranje filma bilo je najavljeno u središnjem Dnevniku.  Prilog VL Dijabetes  Članak Dječji dijabetes (Index.hr/mame i vijesti)  Suradnja s 1....

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969