Hladna ili topla voda – koja je razlika?

HLADNA VODA može negativno utjecati na brojne tjelesne procese i zapravo naštetiti vašem zdravlju na sljedeće načine:

• hladna voda može prouzročiti nestabilnost kod apsorpcije hranjivih tvari
  Prirodna temperatura tijela je 37 °C. Kada pijete nešto što je izrazito hladno, vaše tijelo mora potrošiti pretjerano veliku količinu energije da bi reguliralo vašu tjelesnu temperaturu. Taj sustav zaštite oduzima energiju koja je potrebna za probavu hrane i apsorpciju hranjivih sastojaka.
• može prouzročiti grlobolju

  Izuzetno hladna voda može dovesti do nakupljanja sluzi u grlu, što rezultira povećanom šansom nastanka infekcije pa time i grlobolju.

• može povećati rizik od glavobolje

  Prema istraživanju (1) iz 2001. , žene koje su imale migrene imaju dvostruko veću šansu da će aktivirati glavobolju pijući hladnu vodu.

• hladna voda može sadržavati prljavi led

  Led je često prljav, premazan bakterijama i gljivicama. To se odnosi i na vaš led kod kuće.

8 zdravstvenih prednosti pijenja TOPLE VODE:

1)Topla voda ublažava bol

Pijenje tople ili vruće vode djeluje umirujuće na mišiće trbuha. To može pružiti olakšanje kod menstrualnih i trbušnih grčeva, kao i kod mišićnih grčeva.

2)Ubrzava rad metabolizma

Pijenjem šalice tople vode ujutro ubrzava rad i produktivnost vašeg metabolizma. Topla voda povećava tjelesnu temperaturu i povećava brzinu kojom vaš metabolizam sagorijeva kalorije.

3)Sprječava prerano starenje

Pijenje tople vode pomaže kod izbacivanja spojeva iz tijela koji mogu ubrzati starenje. Također poboljšava elastičnost kože pomažući u popravljanju stanica.

4)Čisti začepljenja nosa i grla

Topla voda je prirodni tretman za prehlade. Prirodno može otopiti nakupine sluzi i očistiti vaše dišne ​​puteve. To ne samo da uklanja začepljenja nosa, već i umiruje simptome upale grla.

5)Sprječava zatvore

Topla voda vam može pomoći kod održavanja pravilnog funkcioniranja crijeva. Dehidracija je čest uzrok opstipacije; nepravilnog rada crijeva. Vruća voda može ubrzati probavljanje hrane i ubrzati njen protok kroz crijeva.

6)Pomaže vašem probavnom procesu

Smatra se da konzumiranje hladne vode tijekom obroka može pospješiti ukrućivanje ulja u hrani i dovesti do masnih naslaga u crijevima. Kao što je već spomenuto, topla voda ubrzava rad metabolizma i tako pomaže probavnom procesu.

7)Detoksicira vaše tijelo

Sam čin pijenja tople vode prirodno podiže temperaturu tijela. Kako se tjelesna temperatura povećava, aktivira se proces znojenja, koji kroz pore na koži ispušta toksine iz tijela. Dodatna hidratacija pomaže i pravilnom funkcioniranju bubrega da istjera neprobavljene spojeve iz tijela, zajedno sa toksinima.

8)Ubrzava cirkulaciju krvi

Pijenje tople vode razgrađuje masne naslage koje su prisutne u tijelu i krvotoku. Toplina ubrzava cirkulaciju krvi i potiče uklanjanje toksina. Pojačana cirkulacija potiče opuštanje mišića, što može smanjiti bol.

Savjet

Isprobajte toplu limunsku vodu!

U čašu tople vode dodajte iscijeđenu polovicu limuna . Limun sadrži limunsku kiselinu, magnezij, bio flavonoide, vitamin C, pektin i kalcij, koji ojačavaju naš imunitet kako bi se tijelo moglo bolje boriti protiv infekcije.

Za 3L piše: Mislav Majcan

Mislav ima 18 godina i ide u srednju školu. Iako je mlad, opisuje se kao entuzijast za politiku i aktivist za zaštitu okoliša. Uz to je veliki ljubitelj životinja.

Izvori:

(1) https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11442559

(2) https://thenutritionwatchdog.com/what-cold-water-does-to-your-body/

Napomena: Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost. 

Dr. Tim Spector podcast – “Istina o vezi gena, mikrobioma i zdravlja”, 2.dio

Donosimo vam nastavak pregleda podcasta pod nazivom Istina o vezi gena, mikrobioma i zdravlja dr. Tima Spectora. Nakon prvog dijela gdje je naglasak stavljen na istraživanja o individualnim razlikama u načinu reagiranja na pojedinu hranu, u ovom dijelu usmjerit ćemo se na personalizirane zdravstvene savjete te ulogu gena i mikrobioma.

Kao što je spomenuto u prošlom članku, svaka osoba i njen cirkadijalni ritam se razlikuju. Neki od čimbenika koji utječu na individualne reakcije tijela na šećer i masti mogu biti: vrijeme u kojem se uzimaju namirnice i njegovo trajanje, vrsta i intenzitet tjelovježbe, post, san, individualnost mikrobioma. Svi ovi čimbenici su mjerljivi te daju  mogućnost predviđanja najboljih namirnica za svaki individualni sustav.

Personaliziranim zdravstveni savjeti

Danas postoji trend “visoke personalizacije svega”. Međutim, postoji veliki jaz između proizvođača personaliziranih prehrambenih pripravaka i stvarnih istraživanja, koja su tek u povojima.

Iako je znanost o mikrobiomu nova, genetika nije. Znanost današnjice napredovala je vrlo malo u otkrivanju strukture gena. Naime, nama je poznato otprilike 5% funkcijskih svojstava gena. A što je sa ostalim? I kakve nam odgovore mogu dati daljnja istraživanja?

Tvrdnje kako se može procijeniti nečiji DNK (koji je isti od rođenja do smrti) za npr. sportsku sposobnost – maratonac ili tenisač, pokazale su statističku značajnost na razini populacije, ali za bilo kojega pojedinca su potpuno besmisleni.

Matematički gledano to se objašnjava Gaussovom krivuljom. Većina ljudi nalazi se na sredini raspona. Tek se za one koji se nalaze na ekstremima – na početku ili na kraju ovog raspona, može se sa sigurnošću tvrditi npr. – “da, postoji velika vjerojatnost da dobijete rak dojke”. Za većinu ljudi koji kupuju različite genske testove, oni su beskorisni, jer se ti ljudi nalaze u sredini raspona koji obuhvaća 95% populacije, a pri tome se mora uzeti u obzir okolina i mogućnosti promjene prehrane.

Zašto je optimizacija čimbenika koji utječu na način života važnija za zdravlje od gena

Dr. Spector tvrdi kako se poznavanjem mikrobioma crijeva osobe može saznati puno više, pa čak i predvidjeti zdravstveno stanje, za razliku od samog “poznavanja” gena te osobe.

Genetika nije dobar pokazatelj jer za većinu najčešćih bolesti ne može dokazati da će te ih vjerojatno dobiti. S druge strane mikrobi daju sliku trenutnog stanja tijela. Mikrobi se mijenjaju iz dana u dan, iz godine u godinu, no postoji skupina njih koja je konstanta tijekom cijeloga života. Ta skupina mikroba neće dati precizne podatke o vrsti bolesti pojedinca, ali mjerenje raznolikosti crijevnih mikroba svojevrstan je grubi način promatranja razlika među ljudima. Ono što je pokazano je da ljudi s većom raznolikošću crijevnih mikroba imaju manje bolesti.                                                                      

Dakle, utvrđivanjem redosljeda DNK ne može se reći sa sigurnošću da li je osoba zdrava ili ne, kao ni da postoji rizik da za trideset godina dobije neku bolest. Ali ako postoji mikrobiom koji nije raznolik, što znači da nema zdravih mikroba koji održavaju imunološki sustav, velika je vjerojatnost postojanja neke bolesti u ovom trenutku ili tendencija razvoja bolesti u narednih par godina ukoliko se ne promijeni način prehrane ili životni stil.

Kako razviti raznoliki mikrobiom?                                                                     

Raznoliki mikrobiom crijeva ključan je za zdravlje. Postoje načini na koje svi mogu pridonijeti održavanju raznolikosti mikrobioma. Sve studije sugeriraju optimalno uzimanje trideset različitih biljaka tjedno. To zvuči puno, ali zapravo uključuje sjemenke, orahe, začinsko bilje i začine. Dakle, što poduzeti za zdravlje crijevne flore?

• udvostručiti vlakna
• uvesti u prehranu:
• fermentiranu hranu kao što je kefir, jogurte bez šećera, kombuchu (azijska gljiva koju se uzgaja u staklenci) i
• polifenolnu hranu (mikronutrijenti koje dobivamo kroz određene biljne namirnice kao što su crveno vino, crna čokolada, bobice i sl.)

Zdravlje crijeva doista je vrlo važno. Namirnice koje biramo tijekom života obično su stvar navike i prilično nemaštovite. Uklanjanjem umjetnih kemikalija, zaslađivača i obrađene hrane pospješuje se raznolikost mikrobioma. Samim tim, kada se ostvare uvjeti pravog personaliziranja ishrane, postojat će i mogućnost prilagođavanja osobnog metabolizma u kontinuumu uživanja u raznolikoj hrani, a time i kvaliteti života.

…

Ovaj podcast dio je internetske stranice “The Energy Blueprint” čiji je autor Ari Whitten. Ovom stranicom daje smjernice za prevladavanje umora i povećanje razine energije utemeljenom na dokazanim činjenicama. Ari Whitten je diplomirao kineziologiju na Sveučilištu u San Diegu, a obrazovao se i u području psihologije vježbanja i kondicije te je stručnjak sa korektivne vježbe i specijalist za poboljšanje performansi. Uz to je završio doktorat iz kliničke psihologije.

Njegov sugovornik, dr. Tim Spector, profesor je genetske epidemiologije i direktor TwinsUK registra na Sveučilištu King’s College (London). Osnovao je britanski registar blizanca od 13 000 blizanaca, što je najbogatija zbirka genotipskih i fenotipskih podataka u svijetu i objavio više od 800 članaka o istraživanjima, što ga svrstava u 1% najboljih, najčitanijih i najcitiranijih svjetskih znanstvenika. Njegov trenutačni rad fokusiran je na biološke studije i mikrobiom.
Za 3L piše: Alenka Marušić

Izvor: https://www.theenergyblueprint.com/dr-tim-spector/

Napomena: Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.

Dr. Tim Spector podcast – “Istina o vezi gena, mikrobioma i zdravlja”, 1.dio

Donosimo vam pregled podcasta pod nazivom Istina o vezi gena, mikrobioma i zdravlja dr. Tima Spectora. U prvom dijelu naglasak je stavljen na istraživanja o individualnim razlikama u načinu reagiranja na pojedinu hranu, dok će se drugi dio usmjeriti na personalizirane zdravstvene savjete te ulogu gena i mikrobioma.

Jedinstveno istraživanje dr. Spectora – kako različiti pojedinci reagiraju na različite namirnice

U svojoj aktivnoj studiji pod nazivom “Predict” dr. Spector istražuje uzroke zbog kojih su jednojajčani blizanci, kao nositelji istog genetskog nasljeđa, ipak toliko različiti. Ova studija je u svojoj osnovi kontinuirano istraživanje razloga individualnosti u prehrani svakog pojedinca.

Dosadašnja istraživanja u svijetu pokazala su da zaista ne bi trebalo biti velike razlike među nama. Međutim, dr. Spektor je, na ponovljiv način, dokazao da ljudi različito reagiraju na istu hranu, a to se vidi u odgovoru tijela na promjene razina šećera, inzulina i masti (triglicerida) u krvi.

Ustanovljeno je da identični parovi blizanaca imaju različite želučane mikrobe (mikrobiom) i različito reagiraju na istu hranu (jedan bi reagirao na masti, a drugi na ugljikohidrate). Ova ispitivanja trajala su dva tjedna uz cjelodnevno praćenje (inzulin, šećer, trigliceridi, dnevnici ishrane,i dnevnim razgovorom sa nutricionistom). To je ujedno i prvo istraživanje ove vrste u kojem se nije promatrao samo šećer već i masnoće.

Rezultat je saznanje da ljudi koji dobro reagiraju na šećer mogu u svojoj prehrani koristiti veću količinu ugljikohidrata bez bojazni da će doseći inzulinski vrha. Drugi, pak, mogu koristiti veće količine masti, a imati lošu reakciju na šećer.

Ova istraživanja  dostupna su i  trebala bi služiti ljudima da donose odluke temeljene na stvarnim podacima.

Problemi koji se javljaju u većini prehrambenih studija

Unutar tzv. “fitness zajednice” postojala je ideja o hormonalnoj reakciji na vježbe dizanja utega. Pretpostavka je bila sljedeća – ako se izvode vježbe kao što su čučnjevi ili dizanje utega s velikim zglobnim pokretima dolazi do porasta hormona rasta i testosterona. Kad je ovo dosta testirano otkrilo se da gotovo uopće nema povezanosti hormonskog odziva na vježbanje.

Kao jedno od relevantnih istraživanja spominje se istraživanje dr. K. Halla (Metabolički odjel, američki Nacionalni institut za dijabetes i bolesti bubrega) gdje je promatran utjecaj dvije različite vrste dijeta s istim kalorijskim vrijednostima, ali je jedna od njih imala visok udio ugljikohidrata i malo masnoća, a druga obrnuto – mali udio ugljikohidrata i puno masnoća.

Ustanovljeno je da su, dugoročno gledajući utjecaj na tjelesnu težinu i gubitak masnoće, uz jednake količine kalorija te dvije dijete rezultirale jednakom količinom gubitka masnoće usprkos hormonskim razlikama.

Važno je naglasiti da su ovakva istraživanja kratkoročna i načinjena na vrlo malim uzorku. Pronicanje u genetske strukture i hormonalne reakcije zahtijeva dugoročna ispitivanja na velikom broju ljudi povezujući spoznaje stečene na taj način s cjeloživotnim genetskim radom. Tvrdnje o uspjesima pri kratkotrajnim ispitivanjima na miševima ili malim grupama ljudi treba gledati sa dozom skepticizma.

Dodatni čimbenici koji utječu na individualne razlike u reakcijama na hranu

Istraživanja u ovom području su usmjerena i na otkrivanje drugih pojedinačnih čimbenika koji imaju značajan utjecaj na prehranu pojedinca, izuzevši unos šećera, masti i ugljikohidrata.

Čimbenici koje su rezultati tih istraživanja izdvojili su:

• mikrobiom crijeva
• zdravstveno stanje
• BMI (Body Mass Indeks; indeks tjelesne mase)
• razina masti u mirovanju
• starost
• spol

Ipak, postoji još mnogo čimbenika koje znanost još ne može objasniti. Tim dr. Spectora je istraživao skupinu od preko tisuću ljudi, ali i dalje nisu uspjeli objasniti sve učinke prehrane pojedinca.

Jedno od područja na koje se trenutno stavlja nagalsak u istraživanjima je učinak vremena u danu u kojem se uzimaju obroci. Ovo područje je usko povezano s cirkadijalnim, odnosno jednodnevnim biološkim ritmom osobe.

Teorijske studije bazirane su na malom uzorku ljudi koji uzimaju obroke ranije u danu, pretpostavljajući da je tada ljudski metabolizam, hormoni i kotrizol najprikladniji. Ali, s godinama dolazi do promjena svakog organizma i savršeno vrijeme uzimanja namirnica u dvadesetima možda je sasvim drugačije u pedesetima.    Cirkadijalni ritam pojedinca uobičajen je obrazac pojedinca. Primjerice, ako netko desetljećima jede svoj najveći obrok u određeno doba dana sigurno je, ako promijeni vrijeme uzimanja istog, njegovo tijelo neće dati dobar odgovor.
Za 3L piše: Alenka Marušić

Izvor: https://www.theenergyblueprint.com/dr-tim-spector/

Napomena: Udruga 3L ne zastupa ničije pojedinačno mišljenje te ne odgovara za točnost informacija navedenih u originalnom izvoru. Objavljene informacije su isključivo informativnog karaktera i ne služe za dijagnostiku, tretman, liječenje ili prevenciju bolesti te se preporuča da se konzultirate s vlastitim liječnikom ili drugim stručnim osobama prije njihovog korištenja. Sve objavljene sadržaje koristite isključivo na vlastitu odgovornost i sigurnost.