ADA 2017 – smjernice za tjelovježbu

ADA 2017 – smjernice za tjelovježbu

ADA 2017 – smjernice za tjelovježbu

The New Physical Activity / Exercise Guidelines for Diabetes

Predavač: Sheri R. Colberg

Sheri R. Colberg je doktorica i osoba koja već izrazito dugi niz godina živi s dijabetesom. Budući da je i sama sportski aktivna, na kongresu Američke dijabetičke asocijacije u San Diegu je podijelila s nama svoja znanstvena istraživanja i saznanja. Pa krenimo redom.

Postoje 4 vrste dijabetesa i preddijabetesa:

  • tip 1 (5-10 % slučajeva),
  • tip 2 (90-95 % slučajeva),
  • gestacijski dijabetes (dijagnozira se između 24. i 48. tjedna trudnoće) i
  • preddijabetes (kada su razine šećera u krvi iznad graničnih vrijednosti).

Kako bi se spriječio sam razvitak šećerne bolesti i njegova lakša kontrola kod svih tipova, preporuča se svakodnevna sportska aktivnost. Fizička aktivnost nam donosi mnoge dobrobiti poput

  • boljeg općenitog fizičkog stanja organizma,
  • bolje regulacije šećerne bolesti i povećanje inzulinske osjetljivosti,
  • smanjenje opasnosti od pojave kardiovaskularnih bolesti,
  • gubitak težine te odgoda samog dijabetesa u slučaju tipa 2 šećerne bolesti.

No koja je razlika između fizičke aktivnosti i samog vježbanja. Fizička aktivnost podrazumijeva bilo koju vrstu kretanja koja zahtijeva trošenje energije, dok vježbanje spada pod planirane fizičke aktivnosti. Svatko od nas bira ono što mu najbolje odgovara.

Kako imamo 4 vrste dijabetesa, isto tako imamo i 4 različita načina vježbanja, odnosno fizičke aktivnosti:

  • aerobne vježbe (kontinuirano korištenje velikih skupina mišića),
  • vježbe snage,
  • fleksibilnost i
  • vježbe ravnoteže.

Svaki od navedenih oblika vježbanja imaju svoj način djelovanja na razinu šećera u krvi.

Aerobne vježbe

Aerobne vježbe povećavaju gustoću mitohondrija, inzulinsku osjetljivost, oksidacijske enzime, propustljivost krvnih žila, kapacitet pluća, imunitet te jačaju naše srce. To su vježbe koje umanjuju pojavu kardiovaskularnih bolesti te umanjuju poveznicu između mortaliteta i dijabetesa. Na jednaki način djeluju i vježbe kratkog, ali visokog intenziteta.

Vježbe snage

Budući da dijabetes sam po sebi pokazuje incidenciju povećanog faktora koji dovodi do smanjenja mišićne snage te brže opadanje snage i funkcionalnog statusa, vježbe snage povećavaju mišićnu masu, fizičku funkciju, mentalno zdravlje, gustoću kostiju, inzulinsku osjetljivosti, krvni tlak, poboljšavaju stanje masnoće u organizmu te sprječavaju pojavu kardiovaskularnih bolesti. S druge pak strane, glikemijske dobrobiti se razlikuju od tipa do tipa dijabetesa.

Vježbe fleksibilnosti

Vježbe fleksibilnosti povećavaju pokretljivost zglobova, no nemaju direktan utjecaj na razinu šećera u krvi.

Vježbe ravnoteže

Vježbe ravnoteže zajedno s vježbama fleksibilnosti su nešto što se posebice preporuča starijim osobama, no jednako tako i svim onim mladim osobama koje se vrate kući umorni s posla ili iz škole. To su vježbe koje poboljšavaju naše psihičko stanje i motoriku. Pomoću vježbi ravnoteže umanjujemo opasnost od raznih svakodnevnih padova te poboljšavamo naše hodanje, čak i osobe s razvijenom neuropatijom. S druge pak strane, dobrobiti tai chi-a i yoga-e su manje poznate.

Što trebaju činiti oni koji većinu svoga dana provedu sjedeći na poslu?

Budući da nas je takav popriličan broj, svima nama se preporuča nakon svakih 30 minuta prekinuti naše sjedenje i jednostavno se prošetati bilo od jednog do drugog zida prostorije ili najobičnije istezanje koje ne zahtjeva nikakvu posebnu fizičku spremu. Takav način prekidanja cjelodnevnog boravka u uredu, odnosno sjedenja, dokazano pozitivno djeluje na razinu šećera u krvi posebice kod dijabetesa tipa 2, no ne zanemaruju se niti osobe s tipom 1. Pri tome se ovakav način prekidanja ne predlaže kao zamjena svakodnevnom vježbanju, već samo kao prekid dugotrajnog sjedenja koje negativno djeluje na razinu glukoze u krvi.

Što je ono što se posebice preporuča osobama s tipom 1 šećerne bolesti?

Fizička aktivnost je nešto čiju dobrobit nikada ne trebamo i ne smijemo zanemariti, no same sportske aktivnosti kod osoba s tipom 1 šećerne bolesti mogu itekako različito utjecati na razinu glukoze u krvi. Sve to ovisi o vremenu kada pristupamo fizičkoj aktivnosti te o njezinom intenzitetu. Pri tome se preporuča konzumacija ugljikohidrata prije i za vrijeme same fizičke aktivnosti kao i učestalije mjerenje vrijednosti GUK-a zajedno s prilagođenim dozama inzulina. Neovisno o tome jesmo li korisnici klasičnih PEN-ova ili inzulinske pumpe, niti jedno, niti drugo nas neće spriječiti u kvalitetnom bavljenju bilo kojom vrstom sporta. Preporuka svima je, naravno, i korištenje najmodernije tehnologije za praćenje stanja razine šećera poput CGMS-a ili FGMS-a. Preporuka je minimalno 2-3 puta tjedno posvetiti se intenzivnijoj fizičkoj aktivnosti dok se kraći, ali intenzivniji treninzi preporučuju svima onima kojima to fizička sprema dozvoljava.

Smjernice za djecu

Za djecu se posebno naglašava važnost bavljenja fizičkom aktivnosti i to u trajanju od 60 min/dan. Pri tome je važno korištenje kako vježbi snage, tako i vježbi izdržljivosti, odnosno aerobnih vježbi.

Smjernice za gestacijski dijabetes

Smjernice o važnosti fizičke aktivnosti se upućuju i trudnicama s gestacijskim dijabetesom jer važnost dobre regulacije glikemije za vrijeme trudnoće, kada naši šećeri ne utječu samo na naš organizam, već u još većoj mjeri na organizam našeg nerođenog djeteta, je samo po sebi jedna od najvažnijih tema za svaku buduću majku oboljelu od dijabetesa. Trudnicama se pri tome preporučuju vježbe manjeg intenziteta u trajanju od 20 do 30 minuta dnevno.

Kako se izboriti s opasnostima hipoglikemije koja su noćna mora svakog sportaša s dijabetesom?

Promjena doziranja inzulina te neposrednim unosom ugljikohidrata prije samog početka bavljenja sportom i naglim promjenama intenziteta i usklađivanjem termina sportskih aktivnosti. Preporuka je prije samog početka sportske aktivnosti izvesti par kratkih sprinteva koji će polučiti djelovanje adrenalina te time lagano povećati našu razinu glukoze u krvi, dok se treniranje ujutro pod ujtecajem sindroma zore smatra kao olakotnom okolnošću koja će spriječiti uobičajeni porast šećera u krvi, ali i izbjeći pojavu hipoglikemije za vrijeme treninga. Izbjegavanje opasnosti od noćnih hipoglikemija pod utjecajem pojačane dnevne fizičke aktivnosti, postići ćemo smanjenjem noćne doze dugodjelujućeg inzulina, odnosno smanjenjem količine bazala na inzulinskoj pumpi ili pak uvođenjem manjih ugljikohidratnih obroka. Korištenje CGMS-a i FGMS-a je nešto što se i ovaj put spominje kao nezaobilazni alat (sada još samo čekamo da to isto odobri i naša struka i povjerenstvo u Republici Hrvatskoj).

Kako hipoglikemije, jednako je moguća i pojava hiperglikemije prilikom konzumacije vježbi kratkog trajanja, ali većeg intenziteta. Da bi se takvo stanje izbjeglo, takvu sportsku aktivnost važno je započinjati s dobrim razinama šećera u krvi. Pri tome je potrebno pažljivo odrediti potrebnu dozu korekcije, a samo treniranje u slučaju visoke razine GUK-a i uz prisustvo ketona se ne preporuča.

Smjernice za osobe s razvijenim komplikacijama dijabetesa

U slučaju da smo već razvili neke od potencijalnih komplikacija dijabetesa, fizička aktivnost nam se i dalje preporuča uz povećani oprez i slušanje granica vlastitog tijela. Ne smijemo raditi ono što nam izaziva bol, no još manje si ne smijemo dozvoliti da nas takvo stanje dovede u stanje apsolutnog nekretanja i izbacivanja fizičke aktivnosti iz našeg svakodnevnog života.

I kako je na kraju sama dr. Sheri R. Colberg rekla: “Haj’mo! Dignite se i pokrenite se!

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TE

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TE

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TEI ove godine nastavljamo s podrškom malim i nešto većim “slatkišima” u okviru programa Slatki servis. U novoj organizacijskoj shemi volonteri upisuju svoje slobodne sate, a roditelji bilo kojeg od slobodnih aktivnih...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

ADA 2017 – rezime, piše dr. M. Đorđević

ADA 2017 – rezime, piše dr. M. Đorđević

ADA 2017 – smjernice za tjelovježbu

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom

ADA, San Diego 2017.

 

77. godišnja znanstvena konferencija Američkog udruženja za dijabetes održana u San Diegu

piše: prim mr. sci. med. dr Miodrag Đorđević, spec. interne medicine, magistar endokrinologije

ADA je i ove godine (2017.) okupila dvadesetak tisuća sudionika iz cijelog svijeta i predstavlja i dalje najveće i najznačajnije godišnje okupljanje dijabetologa u svijetu. Ove godine predstavljeni su rezultati šest velikih kliničkih studija, a posebno su i detaljno razmotrena aktualna znanja o pojedinim vidovima dijabetesa i komplikacija.

Predsjednik ADA-e dr. Alvin C. Powers u uvodnom predavanju izložio je svoje stavove o odnosu znanosti o dijabetesu i pojedinog pacijenta koji mora biti u fokusu zdravstvenog sustava. Dijabetolozi imaju mnogo problema kod liječenja dijabetesa. Ukratko, ne znamo koji je uzrok tipa 1 dijabetesa, ne znamo koji je uzrok tipa 2 dijabetesa, ne znamo koliko tipova dijabetesa u stvari postoji, nemamo jasne kriterije za hiperglikemiju, nemamo efikasnu strategiju za smanjenje tjelesne težine i uspostavljanje zdravih stilova života. Podrška istraživanju dijabetesa često ne doseže suštinu problema, a liječenje dijabetesa često je neadekvatno. Zbog svega toga važna su tri dijela strategije; nastaviti istraživanja, dati podršku osobama s dijabetesom i stalno podizati glas o tome koliko je dijabetes veliki problem.

Bantingovu medalju, najznačajniju od višegodišnjih nagrada, ove godine dobio je dr. Domenico Accili – govorio je o novom pristupu liječenja dijabetesa prevencijom dediferencijacije beta stanice kod tipa 2 dijabetesa. Za razliku od ranijeg shvaćanja da se u tipu 2 dijabetesa beta stanice iscrpljuju i nestaju, ispostavilo se da samo mijenjaju funkciju. Pronađen je FOXO gen koji regulira inzulin, leptin, proizvodnju glukoze u jetri, sintezu triglicerida, funkciju beta stanica i mnoge druge funkcije. Inhibicija ovog gena smanjuje proizvodnju glukoze u jetri, ali je potrebno naći inhibitor koji neće dovoditi do dodatnih neželjenih funkcija npr. rasta triglicerida.

Od kliničkih studija čiji su se rezultati očekivali na ovom kongresu najznačajnije su bile DEVOTE i CANVAS studije;

  • DEVOTE studija u kojoj je uspoređen inzulin degludec sa glargin inzulinom. Sedam tisuća šestotridesetsedam sudionika studije podjeljeno je slučajnim izborom u dvije grupe. Svaka grupa dobivala je stojedinične inzuline uz standardnu njegu. Degludec inzulin ima smanjeni rizik od hipoglikemija dok su oba inzulina sigurna u odnosu na kardiovaskularne događaje.
  • CANVAS studija pratila je kardiovaskularne događaje tokom liječenja canagliflozinom odraslih osoba s tipom 2 dijabetesa. Lijek je pokazao povoljan utjecaj na redukciju hiperglikemije uz redukciju tjelesne težine. Dio studije koji je pratio kardiovaskularne rezultate potvrdio je povoljno djelovanje ovog lijeka. Ono što ova studija ukazuje, a neobično je, što se povećava broj amputacija i to je nešto što dalje treba ispitati.

Zahvaljujemo se dr. Đorđeviću na suradnji na projektu!

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom je volonterski projekt diseminacije stečenih znanja i iskustava.

Ove prve, 2017. godine, volonteri će sticati znanje i iskustvo na konferenciji o šećernoj bolesti Američke dijabetičke asocijacije koja se održava od 9.6. do 13.6. u San Diegu.

Volonteri uključeni u projekt 2017. godine: Davor Skeledžija, Ana Špoljarić i Maja Vuković (blogeri portala www.nainzulinu.com)

Projekt su do sada podržali Novo Nordisk Hrvatska, MediLigo, MediLab i Adriatic Zagreb Factoring.

 

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TE

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TE

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TEI ove godine nastavljamo s podrškom malim i nešto većim “slatkišima” u okviru programa Slatki servis. U novoj organizacijskoj shemi volonteri upisuju svoje slobodne sate, a roditelji bilo kojeg od slobodnih aktivnih...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Fotogalerija: vrt 2017.

Fotogalerija: vrt 2017.

Fotogalerija: vrt 2017.

I ove sezone smo vrijedni, a zemlja i stanovnici vrta već nas nagrađuju životom, mirisima, okusima, bojama, plodovima,… a tek smo krenuli. 🙂

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TE

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TE

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TEI ove godine nastavljamo s podrškom malim i nešto većim “slatkišima” u okviru programa Slatki servis. U novoj organizacijskoj shemi volonteri upisuju svoje slobodne sate, a roditelji bilo kojeg od slobodnih aktivnih...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

FOTOGALERIJA: VRT 2017.

FOTOGALERIJA: VRT 2017.

FOTOGALERIJA: VRT 2017.

I ove sezone smo vrijedni, a zemlja i stanovnici vrta već nas nagrađuju životom, mirisima, okusima, bojama, plodovima,… a tek smo krenuli. 🙂

 

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

ADA 2017 – Prehrambene smjernice, ADA vs EASD

ADA 2017 – Prehrambene smjernice, ADA vs EASD

ADA 2017 – smjernice za tjelovježbu

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom 

ADA, San Diego 2017.

  

ADA i EASD

Ovo nije još jedan tekst o LCHF načinu prehrane i načinu prehrane koji se i ja trudim koliko – toliko provoditi u praksi. Ovo je tekst u kojemu nam stručnjaci predstavljaju dvije struje: Ameriku i Europu. Što nam savjetuje ADA (American Diabetes Association), a što EASD (Eurpean Association for the Study of Diabetes) kao prehranu namijenjenu osobama oboljelima od dijabetesa?

Kontroverze i suprotnosti

Slušajući predavanje na ADA konferenciji 2017. u San Diegu, osobno sam se duboko razočarala u količinu dostupnih informacija po pitanju prehrane. Iako sam pobornik LCHF načina prehrane jer imam vrlo pozitivna iskustva, ne tvrdim da je to najbolji i najuspješniji način prehrane za sve. Kako i za ostale načine prehrane, tako je i ovdje potreban trud da bi se uhvatio grif, no krenimo ispočetka. Razlog zbog kojega sam prisustvovala predavanju o prehrani na ADA-i je bila nada da ću dobiti odgovore na to ZAŠTO nam ADA i velika većina naših doktora strogo zabranjuju unos masnoća, a preporučuju velike količine ugljikohidrata koje je pak potrebno pokriti velikom količinom inzulina, te riskirati tzv. “roller coaster” hiperglikemija i hipoglikemija. Konkretan i direktan odgovor od strane predstavnika ADA-e nisam dobila, no dio koji je predvodila predstavnica vezano za smjernice koje preporuča EASD je ipak nešto što daje neke naznake. Dok ADA (barem ova struja koja je držala spomenuto predavanje) nameće i dalje visoko-ugljikohidratne dijete zbog potencijalno kasnijeg mogućeg razvitka kardiovaskularnih bolesti (što je ipak nedokazano), EASD nam je ukazivao na različite smjernice vezano za prehranu te time ukazivao i na ogromne razlike među njima. Neke od navedenih dijeta su same po sebi kontradiktorne: visokougljikohidratne dijete, dijete s niskim udjelom masnoća, mediteranske dijete te niskougljikohidratne dijete i mnoge druge. Zanimljiva činjenica je da nas neke smjernice potiču na nizak unos ugljikohidrata, neke na unos ugljikohidrata do 130g/dan, neke na konzumiranje hrane koja obiluje niskim GI indeksom i slično. U šumi podataka postavlja se pitanje koje od tih smjernica odabrati i kome zapravo vjerovati?

Tko govori istinu, a tko neistinu? Tko stoji iza koje teorije i je li svaka teorija opisana objektivno ili je „potpomognuta“ nekim novčanim „poticajima“ sa strane? Teško je reći. Na pitanje zašto je LCHF prehrana u posljednje vrijeme uzela maha i je li to dobro ili nije, njihov odgovor je bio jednostavan: na tako nešto još nema konkretnog odgovora budući da po njima još nema dugoročnih studija o potencijalnoj štetnosti. Ono što nam sugeriraju ADA i EASD, a što smatram naprednim, je mediteranska prehrana koja obiluje omega 3 masnim kiselinama. Problem s mediteranskom prehranom je što nejasno ističu preporučene količine ugljikohidrata, a generalni konsenzus i “high carb” i “low carb” strane – je da količine UH moramo znati kako bismo mogli odrediti dozu inzulina. Ističe se važnost konzumiranja namirnica bogatih vlaknima i niskim glikemijskim indeksom, dok drugi tvrde da su dokazali da je glikemijski indeks ustvari nebitan?! U slučaju LCHF prehrane ističe se izrazita važnost konzumiranja nezasićenih masnih kiselina i nerafiniranih ulja.

U svakom slučaju, primjećujem da bombardiranje visokougljikohidratnim dijetama ipak lagano počinje opadati, iako jedan tanjur i dalje sačinjava čak 45 – 60% ugljikohidrata. Okrenutost prema LCHF načinu prehrane se sve više i više uzima u obzir te se postavlja pitanje je li to ono ispravno ili nije. Donedavno su se pravili kao da LCHF ne postoji. Daleko je to od bilo kakvog odobravanja LCHF načina prehrane i još uvijek se u glasu većine medicinskih stručnjaka nazire odbojnost. Ipak iz predavanja se sada može naslutiti da LCHF i nije tako velika crna rupa i nešto zabranjeno, već se ističe nedovoljna dostupnost podataka temeljem kojih bi se mogao donijeti bilo kakav objektivan zaključak. U razgovoru s jednom doktoricom s područja SAD-a, dobili smo odgovor da ona osobno nije niti za, niti protiv LCHF prehrane. Zašto? Zato što većina ljudi smatra, ukoliko ne konzumiraju visokoškrobne ugljikohidrate, da im to istovremeno otvara vrata velikom i pretjeranom konzumiranju hrane koja je “dozvoljena”. Važno je naglasiti da “dozvoljena” ne znači i neumjerena!

Što onda na kraju učiniti?
Nekima će šećeri pomoću visokougljikohidratne dijete biti odlični, drugima će pak biti katastrofalni. Osobno smatram da je najbitnije kako se mi osjećamo u vlastitoj koži. Ukoliko mi doktor kaže da su mi nalazi fenomenalni, a ja se osjećam katastrofa, jedan komad papira neće popraviti moje psihičko i fizičko stanje. Isto vrijedi i obrnuto. Ukoliko se neka brojka ne nalazi u omjerima koje je neki laboratorij propisao, znači li to da se ja moram početi osjećati loše? NIKAKO! Trebamo slušati svoje tijelo i raditi ono što nam ono preporučuje jer to je ono što nama samima dolazi od majke prirode. Sve ostalo su samo ljudske smjernice koje su upravo to – smjernice, dok su realnost i život nešto sasvim drugo.

Piše: Maja Vuković

Informacijom do uspješnog svakodnevnog života s dijabetesom je volonterski projekt diseminacije stečenih znanja i iskustava.

Ove prve, 2017. godine, volonteri će sticati znanje i iskustvo na konferenciji o šećernoj bolesti Američke dijabetičke asocijacije koja se održava od 9.6. do 13.6. u San Diegu.

Volonteri uključeni u projekt 2017. godine: Davor Skeledžija, Ana Špoljarić i Maja Vuković (blogeri portala www.nainzulinu.com)

Projekt su do sada podržali Novo Nordisk Hrvatska, MediLigo, MediLab i Adriatic Zagreb Factoring.

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TE

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TE

SLATKI SERVIS – POČETAK 2020TEI ove godine nastavljamo s podrškom malim i nešto većim “slatkišima” u okviru programa Slatki servis. U novoj organizacijskoj shemi volonteri upisuju svoje slobodne sate, a roditelji bilo kojeg od slobodnih aktivnih...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969