3L OTVORENO PISMO GRADU ZAGREBU NA TEMU GOSPODARENJA BIOOTPADOM 

Mišljenje/prijedlog na temu gospodarenja otpadom u Zagrebu, 24. veljače 2016. godine 

Poštovani, 

obraćamo Vam se na temu gospodarenja otpadom u Zagrebu reagirajući na zaključke sjednice Gradske skupštine 18. veljače 2016. godine i poziv Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj javnosti na komentare, mišljenja, primjedbe i prijedloge na Nacrt prijedloga programa zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Gradu Zagrebu 

Želimo Vam obratiti pažnju da se Odlukom niti Izmjenama i dopunama Odluke o javnoj usluzi prikupljanja otpada ne spominje odvojeno prikupljanje biootpada. 

Biootpad čini najveći maseni udio u komunalnom otpadu (u izračunima se procjenjuje u udjelu od 67 % komunalnog otpada), a uz odvojeno prikupljanje i pravilnu oporabu predstavlja ogroman resurs Grada i građana. Mijašanjem s komunalnim otpadom taj vrijedan resurs se odlaže na odlagališta te se razgrađuje anaerobnim postupcima emitirajući štetne plinove, pritom sudjeluje u znatnom mijenjanju vizura grada (Jakuševac), vrijednosti lokaliteta (turizam, nekretnine, zagađenje okoliša, povećava troškove građana za odvoz komunalnog otpada i pročišćavanje voda i dr.) i povećava rizik rada na odlagalištima zbog specifičnosti razgradnje. 

Na gradskom području odvojeno prikupljanje biootpada od strane građana i pravnih osoba čini najveći izazov. Naime, u nedostatku vanjskih prostora s mogućnošću odlaganja biootpad je potrebno odvojeno odložiti u najkraćem mogućem vremenskom razdoblju te u tom smislu udaljenost i radno vrijeme reciklažnih dvorišta to onemogućavaju, odnosno značajno destimuliraju, a odvojeno prikupljanje nije omogućeno ni na zelenim otocima. U prijelaznoj fazi kada su formirani zeleni otoci i reciklažna dvorišta mišljenja smo da je prvo potrebno riješiti odvojeno prikupljanje biootpada na kućnom pragu. 

U praksi, svjesni i savjesni građani koji žele odvajati otpad imaju najveći problem s odvajanjem biootpada. Staklo, papir, plastiku i sl. moguće je odvajati u dužem vremenskom razdoblju te zatim odvojiti vrijeme i odnjeti te odložiti na zeleni otok ili u reciklažno dvorište. Biootpad je potrebno odvajati svakodnevno i pješačka udaljenost, odnosno nedostupnost predstavlja problem. Zbog malih stambenih prostora te manjka otvorenih prostora koji bi se mogli koristiti u svrhu kućnog kompostiranja ta se praksa i uz dobru volju ne primjenjuje. 

Kvalitetan kompost (npr. kompost nastao prikupljanjem biorazgradivog otpada na javnim površina potencijalno sadrži parazite zbog izmeta kućnih ljubimaca i sl.)  i biogorivo nastalo od odvojeno prikupljenog biootpada Grad može koristiti za vlastite projekte, npr. javni prijevoz, za uređenje zelenih površina Grada te projekt Gradski vrtovi, može „vraćati“ građanima, a također tim resursima može i trgovati. 

Naše je mišljenje da je u Zagrebu obzirom na urbanost sredine (zgrade, manjak otvorenih privatnih površina), način života (kupnja hrane, tržnice, pekare, trgovine, restorani, stvaranje tjednih ili mjesečnih zaliha, manjak slobodnog vremena i dr.), obzirom na broj stanovnika i poslovnih subjekata te obzirom na značaj metropole i prosječan maseni udio biootpada u komunalnom otpadu u prvom redu potrebno riješiti odlaganje biootpada na kućnom pragu i kvalitetnu oporabu. 

U nastavku izdvajamo informacije iz zakona, službenih dokumenata, izvješća te iz medija vezanih za odvajanje biootpada. 

U nastavku prilažemo 3L Očitovanje na nacrt Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2015.-2021., od 19. listopada, 2015. godine. 

• IZVOR: 

http://www.nacional.hr/zagrebacka-gradska-skupstina-prihvatila-tocke-o-otpadu/ 

Prijedlogom odluke o dopunama Odluke o javnoj usluzi prikupljanja otpada propisano je da se prikupljanje otpada obavlja i u mobilnim reciklažnim dvorištima – mobilnim jedinicama. Propisuje se način prikupljanja komunalnog otpada tako da se papir, metal, tekstil, staklo i plastika skupljaju u posebne spremnike koji se nalaze na javnim površinama ili u reciklažnim dvorištima odnosno u mobilnim reciklažnim dvorištima – mobilnim jedinicama. 

Davatelj usluge – Čistoća tako je obvezna postaviti mobilna reciklažna dvorišta – mobilne jedinice za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Propisuje se obveza korisnicima usluga odvojeno odlaganje otpada i u mobilna reciklažna dvorišta. 

Način i uvjete postavljanja mobilnih reciklažnih dvorišta – mobilnih jedinica pravilnikom propisuje gradonačelnik, a Čistoća je dužna prilagoditi volumen spremnika u skladu s realnim potrebama korisnika usluge. (…) 

“Tri su glavne stvari koje bi trebali riješiti. To je da svako kućanstvo u Zagrebu dobije kante za odvajanje otpada kako bi ga mogli odmah, na kućnom pragu, odvajati. Drugo je da svaka gradska četvrt dobije reciklažno dvorište, a treće je da bude još više ‘zelenih otoka’ kojih je trenutno 240, te da oni budu što bliže kućama i zgradama”, istaknuo je Stojak.  

Molan smatra i da su “zeleni otoci” kriva koncepcija, te da bi kod zgrada trebalo biti više vrsta kanti za odvajanje otpada. Smatra da je velika sramota za Zagreb i velika odgovornost za gradonačelnika to što su rezultati porazni, jer je Zagreb po odvojenom prikupljanju otpada zadnji od europskih metropola. 

Vladimir Ferdelji (nestranački) najavio je kako će se uskoro u Gradskoj skupštini organizirati tematska sjednica o gospodarenju otpadom. 

• IZVOR: 

Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu do 2015. godine za razdoblje od 15.10.2014. do 15.05.2015. 

„Otpad nastaje kao posljedica svih ljudskih aktivnosti i u svim gospodarskim djelatnostima. U posljednjim desetljećima, masovna proizvodnja, tržišna ekonomija, porast broja stanovnika, novi, sintetizirani materijali koji mogu biti vrlo toksični ili nerazgradivi prirodnim procesima, doprinijeli su povećanju količine otpada, a njegov sastav se promijenio na način koji ga čini sve značajnijim okolišnim rizikom, izvorom onečišćenja i zagađenja.“, str 5. 

„Zakonom o održivom gospodarenju otpadom utvrđuju se mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. (…) 

Sukladno Zakonu gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke. U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to: 

1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA, 

1. PRIPREMA ZA PONOVNU UPORABU, 

1. RECIKLIRANJE, 

1. DRUGI POSTUPCI OPORABE NPR. ENERGETSKA OPORABA I 

1. ZBRINJAVANJE OTPADA. 

Gospodarenje otpadom provodi se na način koji ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš, a osobito kako bi se izbjeglo sljedeće: 

1. RIZIK OD ONEČIŠĆENJA MORA, VODA, TLA I ZRAKA TE UGROŽAVANJA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI, 

1. POJAVA NEUGODE UZROKOVANE BUKOM I/ILI MIRISOM, 

1. ŠTETAN UTJECAJ NA PODRUČJA KULTURNO-POVIJESNIH, ESTETSKIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI TE DRUGIH VRIJEDNOSTI KOJE SU OD POSEBNOG INTERESA, 

1. NASTAJANJE EKSPLOZIJE ILI POŽARA. 

Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske teži se zatvaranju kruga od izbjegavanja nastajanja otpada, smanjenja količina i štetnosti, reciklaže i oporabe (mehaničke, biološke i energetske) do iskorištavanja inertnog ostatka“,  str 6. 

„Provedbom Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske treba ostvariti: 

• USPOSTAVU SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM U SVAKOJ ŽUPANIJI PO REGIONALNOM/ ŽUPANIJSKOM KONCEPTU; 
• POVEĆANJE UDJELA ODVOJENO PRIKUPLJANOG OTPADA; 
• RECIKLIRANJE I PONOVNU OPORABU OTPADA; 
• PRETHODNU OBRADU OTPADA PRIJE KONAČNOG ODLAGANJA; 

• SMANJENJE UDJELA BIORAZGRADIVOG OTPADA U KOMUNALNOM OTPADU; 
• IZDVAJANJE GORIVA IZ OTPADA; 
• SMANJENJE KOLIČINA OTPADA KOJE SE ODLAŽU NA ODLAGALIŠTIMA; 
• SMANJIVANJE ŠTETNIH UTJECAJA OTPADA NA OKOLIŠ; 
• SAMOODRŽIVO FINANCIRANJE SUSTAVA GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM 

Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) imaju obveze: 

• UTVRDITI PROSTORNIM PLANOVIMA LOKACIJE ZA GRAĐEVINE I POSTROJENJA ZA GOSPODARENJE OTPADOM; 
• DONIJETI PLAN GOSPODARENJA OTPADOM, USKLAĐEN S DRŽAVNIM PLANOM GOSPODARENJA OTPADOM I ŽUPANIJSKIM PLANOM GOSPODARENJA OTPADOM; 
• ORGANIZIRATI PRIKUPLJANJE I SIGURNO ODLAGANJE (KOMUNALNOG) OTPADA U SKLADU SA STANDARDIMA I PLANOM GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE/GRADA; 
• POTICATI EDUKACIJU I INFORMIRANOST PROIZVODNIH STRUKTURA I STANOVNIŠTVA; 

• POTICATI SUSTAVNO EDUCIRANJE I INFORMIRATI LOKALNE ORGANIZACIJE I STANOVNIŠTVO; 
• OMOGUĆITI ODVOJENO PRIKUPLJANJE SEKUNDARNIH SIROVINA I BIOOTPADA; (…) „, STR 8. 

• IZVOR: 

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014AR4083&from=HR 

1. NAGLAŠAVA KLJUČNU ULOGU KOJU LOKALNE I REGIONALNE VLASTI IGRAJU U PROVEDBI ZAKONODAVSTVA NA OVOM PODRUČJU, U STVARANJU I FINANCIRANJU INFRASTRUKTURE ZA OBRADU I SKLADIŠTENJE OTPADA TE U UPRAVLJANJU NJEGOVIM TOKOVIMA, OD ČEGA IM POTONJE PREDSTAVLJA JEDAN OD NAJVEĆIH IZAZOVA. KAO I U SVOM PRETHODNOM MIŠLJENJU ( 8 ), ODBOR REGIJA ZALAŽE SE ZA TO DA LOKALNE I REGIONALNE VLASTI IMAJU VEĆU ULOGU U REVIZIJI CILJEVA KOJE TREBAJU ISPUNITI. STOGA OD EU-A TRAŽI DA LOKALNIM I REGIONALNIM VLASTIMA OSIGURA RAZINU INTERVENCIJE I SURADNJE KOJA JE U POTPUNOSTI U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI; 

1. PREPORUČUJE UVOĐENJE DODATNIH MJERA ZA UNAPREĐENJE ODVOJENOG PRIKUPLJANJA I RECIKLIRANJA OTPADA, POPUT POTICANJA PNEUMATSKOG PRIJEVOZA KUĆNOG OTPADA DO SPREMNIKA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE, POSTAVLJANJA SPREMNIKA S VIŠE ODJELJAKA NA GRADILIŠTIMA KAKO BI SE OLAKŠALO ODVAJANJE I ZBRINJAVANJE RAZLIČITIH VRSTA OTPADA NASTALOG GRADNJOM I RUŠENJEM, RAZVOJA MODELA ZA GOSPODARENJE TE POSTROJENJA ZA RECIKLIRANJE OTPADA OD SOLARNIH FOTONAPONSKIH PLOČA, ČIJI SE PORAST OČEKUJE, TE UVOĐENJA INFRASTRUKTURNE MREŽE ZA DEKONTAMINACIJU I OPORABU VOZILA NA KRAJU NJIHOVA UPORABNOG VIJEKA; 

1. PONOVNO POZIVA DA SE U REVIDIRANU OKVIRNU DIREKTIVU EU-O O OTPADU UVEDE NOVI CILJ ZA RECIKLIRANJE BIOOTPADA U SVRHU POTICANJA RAZVOJA TOG SEKTORA I UVOĐENJA KVANTITATIVNIH CILJEVA ( 15). UZ TO, KOMISIJA BI TAKOĐER MOGLA UTVRDITI OBVEZUJUĆE KRITERIJE ZA KVALITETU KOMPOSTA KAKO BI POTAKNULA TRŽIŠTE RECIKLIRANJA BIOOTPADA I ZAŠTITU OKOLIŠA ( 16). U TU BI SVRHU MOGLO BITI KORISNO ODREDITI SMJERNICE S KOJIMA BI SE UPOZNAO ŠTO VEĆI BROJ GRAĐANA U CILJU POBOLJŠANJA KVALITETE BIOOTPADA KOJI SE PRIKUPLJA I ŠALJE NA IZRADU KOMPOSTA; 

Odlaganje otpada na odlagališta 

1. NADOVEZUJUĆI SE NA POZIV EUROPSKOG PARLAMENTA DA SE POSTEPENO UVEDE ZABRANA KORIŠTENJA ODLAGALIŠTA ( 18), OR TRAŽI DA SE DO 2020. GODINE ZABRANI DA SE NA ODLAGALIŠTA ODLAŽE OTPAD KOJI SE MOŽE RECIKLIRATI ILI JE BIOLOŠKI RAZGRADIV ( 19). U TOM SMISLU POZIVA EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE DA BAREM ZADRŽE PREDLOŽENI CILJ, ODNOSNO DA SE OD 1. SIJEČNJA 2025. BIOLOŠKI RAZGRADIV OTPAD VIŠE NE ODLAŽE NA ODLAGALIŠTA, A DA SE OTPAD KOJI SE MOŽE RECIKLIRATI PRIKUPLJA ODVOJENO TE DA SE DOISTA I RECIKLIRA KAD JE TO IZVEDIVO S TEHNOLOŠKOG I EKONOMSKOG STAJALIŠTA; 

Amandman 2. 

COM(2014) 397 final – 2014/0201 (COD) 

Članak 1. – Izmjene Direktive 2008/98/EZ, točka 11. 

Obrazloženje 

Biootpad nije onečišćujuća tvar. Njegovo prikupljanje mora biti vođeno nastojanjem da se iz njega izvuče najveća moguća korist, primjerice proizvodnjom energije iz bioplina ili gnojiva, a ne nastojanjem da ostali otpad ostane suh. Uz to, ne bi se trebalo nametati određene opcije za odvojeno prikupljanje ili za upravljanje biološkim otpadom. Uvijek je potrebno dopustiti fleksibilnost u cilju prilagođavanja lokalnim uvjetima i novim tehnologijama. Važna je kvaliteta biootpada, a ne način na koji se skuplja ili kojim se njime upravlja. (C 140/44 HR Službeni list Europske unije 28.4.2015. 

• IZVOR: 

http://www.academia.edu/2653480/Pobolj%C5%A1ano_upravljanje_biootpadom_neiskori%C5%A1teni_potencijal 

Sve više se potencira preusmjeravanje biootpada sa odlagališta. Od ranije je poznato da biootpad čini biorazgradljivi otpad iz vrtova ili parkova, hrana i kuhinjski otpad iz domaćinstava, restorana, ugostiteljskih objekata i maloprodajnih prostora i usporediv otpad iz fabrika za preradu hrane.Polemike se vode o tome da se više može postići ako bi se otvorila mogućnost prevencije u cjelokupnom lancu proizvodnje i potrošnje hrane, čime se doprinosi održivom korištenjuresursa, zaštiti tla i umanjenu klimatskih promjena. U zemljama EU, između 118 i 138 miliona tona biootpada  nastane svake godine, od čega je oko 88 milijuna tona komunalnog otpada. 

Mada sadašnje zemlje članice EU imaju zakonsku obavezu da optimiziraju tretman biootpada u skladu sa specifičnim uslovima u datoj zemlji, u komunikaciji Evropske komisije prema Vijeću i Evropskom parlamentu o budućim koracima upravljanja biootpadom, naglašeno je da se maksimiziranjem recikliranja i pretvorbe biootpada, mogu postići značajne koristi: 

1. FINANSIJSKA UŠTEDA ZA GRAĐANE. NPR.JEDNA TREĆINA HRANE KUPLJENA U DOMAĆINSTVIMA U VELIKOJ BRITANIJI, (PRIBLIŽNE VRIJEDNOSTI 19 MILIJARDI EURA) POSTAJE OTPAD. DO 60% OVOG OTPADA TEORETSKI BI SE MOGLO IZBJEĆI. 

1. IZBJEGAVANJE OKO 10 MILIJUNA TONA EKVIVALENT CO2 EMISIJA, ODNOSNO DOPRINOSA OD 4% CILJEVIMA EU DO 2020.GODINE. OVAJ CILJ SE ODNOSI NA SMANJENJE EMISIJA 10% U ODNOSU NA 2005.GODINU ZA SEKTORE KOJI NISU POKRIVENI ŠEMOM TRGOVANJA EMISIJAMA (ETS). U SLUČAJU AMBICIOZNIH PREVENTIVNIH POLITIKA I DO 44 MILIJUNA TONA EKVIVALENT CO2 BI SEMOGLO IZBJEĆI, UGLAVNOM KROZ EMISIJE KOJE NASTAJU PROIZVODNJOM I PREVOZOM HRANE. 

1. POBOLJŠANJE OSIROMAŠENOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA KOMPOSTOM (OD 3-7%) U EU I RJEŠAVANJE PROBLEMA DEGRADIRAJUĆE KVALITETE TLA U EVROPI. (…) 

Hrvatska je preuzela obavezu postepenog smanjenja količine biorazgradivog komunalnogotpada koji se odlaže na odlagalištima u skladu s postavljenim ciljem, a to je da se do kraja2013. godine udio biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištima smanji na 75% masenog udjela biorazgradivog komunalnoga otpada koji je proizveden u 1997.godini; da se do kraja 2016. godine udio smanji na 50%; a do konca 2020. smanji na 35%udjela biorazgradivoga komunalnoga otpada koji je proizveden u 1997. godini. 

 Hrvatska kao članica EU, pored navedenog dužna je pridonijeti ispunjenju ciljeva gospodarenja otpadom EU 2020 koji obavezuju na korištenje i recikliranje 50% otpada izkućanstava kao što su papir, plastika, metal, staklo i slično, kao i 70% neopasnog građevinskog otpada. 

• IZVOR: 

http://www.energetika-net.com/u-fokusu/res-publica/zagreb-po-postupanju-s-otpadom-najgori-u-europi-22214 

…što kaže Europa? S novim paketom cirkularne ekonomije koji je Europska komisija usvojila u prosincu 2015., još veći naglasak stavljen je na odvojeno prikupljanje. To podrazumijeva ambicioznije ciljeve za komunalni otpad i ambalažu, sa zabranom bacanja na odlagališta odvojeno prikupljenog papira, metala, stakla, plastike i novog elementa – biootpada. Prema novoj Direktivi o otpadu, do 2030. trebati reciklirati 65% komunalnog otpada i 75% ambalažnog otpada, a uvedena je i obvezujuća direktiva o maksimalno 10% ukupnog otpada koji smije završiti na odlagalištima. S poražavajućom stopom reciklaže od oko 18% Hrvatska je, uz još nekoliko članica, dobila prijelazni period od pet godina da se prilagodi novim pravilima. S ovako nestimulativnom politikom prema otpadu koju provodi Zagreb, izvjesno je da ćemo podbaciti. U Planu gospodarenja otpadom 2015.-2021. prevencija, ponovna upotreba, odvajanje i recikliranje otpada popustile su pod konceptom zbrinjavanja otpada u velikim centraliziranim centrima, koji se u EU-u sve više napušta kao neučinkovit. Ne zaboravimo, najviše uspjeha u odvojenom prikupljanju otpada (sirovina) imaju upravo općine u Međimurju, koje slijede “zero-waste” koncept. Novi ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović kao civil i stručnjak bio je veliki zagovornik tog koncepta pa sad valja vidjeti kako će “disati” kad se snađe u novoj političkoj ulozi. 

• IZVOR: 

http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-6203_hr.htm 

Člankom 5. stavkom 2. Direktive 1999/31/EZ postavljaju se tri cilja za preusmjeravanje biorazgradivog komunalnog otpada s odlagališta i zabranjuje se odlaganje određenih tokova otpada na odlagališta. Države članice moraju ispuniti posljednji cilj povezan s preusmjeravanjem biorazgradivog komunalnog otpada s odlagališta do 16. srpnja 2016. U skladu s člankom 5. stavkom 2., taj se cilj do 16. srpnja 2014. mora preispitati, s obzirom na praktično iskustvo koje su države članice stekle u provođenju prethodnih dvaju ciljeva, radi njegova potvrđivanja ili izmjene, a sve radi osiguravanja visoke razine zaštite okoliša., str 5. 

• IZVOR: 

http://www.h-alter.org/vijesti/zastupnici-pozivaju-komisiju-na-donosenje-ambicioznijeg-paketa-cirkularne-ekonomije 

“Željeli bismo podsjetiti Komisiju o prioritetnim ciljevima Sedmog Akcijskog plana za okoliš koji govore o usmjerenju Europske unije prema resursno učinkovitijoj, zelenoj, konkurentnoj i nisko-ugljičnoj ekonomiji, što zahtijeva punu implementaciju legislative o otpadu u cijeloj Uniji“, navodi se u zajedničkom priopćenju. 

“Ako stvarno želimo živjeti na održivi način, onda je krajnje vrijeme da napustimo današnji linearni model ekonomije i počnemo primjenjivati cirkularni model ekonomije. Nažalost, u manje razvijenim državama članicama Europske unije, poput Hrvatske, otpad završava na odlagalištima, često ilegalnima, a sadrži vrijedne sirovine i akumuliranu energiju. Odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada, građevinskog otpada i tekstila mora biti prioritet i obveza, a spalionice otpada trebaju biti posljednje rješenje za zbrinjavanje otpada i to samo kada ne postoji mogućnost recikliranja ili druge pretvorbe u energiju. Otpad treba postati kvalitetna sekundarna sirovina i prilika za razvoj uspješnih poduzetničkih projekata te lokalno zapošljavanje”, poručuje Škrlec. 

• IZVOR: 

AZO, izvješće o komunalnom otpadu 2012. godine 

„Podaci o biorazgradivom komunalnom otpadu izračunati su primjenom vrijednosti za maseni udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu od 67% prema preporuci EUROSTAT-a (za zemlje koje nemaju određen sastav miješanog komunalnog otpada).“ 

                Izračun:  67% × 295.293 t = 197.846 t   

~ procijenjeni maseni udio biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu 

„Tablica 3: Količine komunalnog otpada u 2012., po županijama 

Tablica 4: Količine odvojeno skupljenog komunalnog otpada u 2012., po županijama 

„Najveći udio izdvojenog biootpada čini biorazgradivi otpad iz vrtova i parkova“ (izvor: Gospodarenje komunalnim otpadom s naglaskom na otpad iz hrane u RH, prof. dr. sc. Neven Voća, AZO) 

Tablica 5: Gospodarenje komunalnim otpadom u 2012., po županijama 

3.4. BIORAZGRADIVI OTPAD U 2012. GODINI 

Podaci o proizvedenom biorazgradivom komunalnom otpadu temelje se na prijavama skupljača komunalnog otpada, skupljača proizvodnog otpada (biorazgradivi komunalni otpad iz uslužnog sektora) i posjednika otpada. 

Prema prijavljenim podacima u 2012. godini proizvedeno je 1 078 295 t biorazgradivog komunalnog otpada, od čega je 158 639 t proslijeđeno na oporabu. Kompostane kojih je bilo aktivno u 2012. godini 8, zaprimile su tek 25 956 t biootpada. Najveće količine proizvedenog birazgradivog otpada bilježe se u Gradu Zagrebu, Splitsko – dalmatinskoj županiji i Primorsko – goranskoj županiji. 

Kako veliki dio količina sakupljenog biorazgradivog komunalnog otpada iz uslužnih djelatnosti poput papira i kartona, otpadnih jestivih ulja i sl.(…)“ 

•  PRILOG: 

Očitovanje na nacrt Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2015.-2021. 

od 19. listopada, 2015. godine. 

OČITOVANJE: JAVNA RASPRAVA_STRATEŠKA STUDIJA I NACRT PROGRAMA ISTRAŽIVANJA I PROIZVODNJE UGLJIKOVODIKA U PODMORJU CRNE GORE 

Izdvajamo iz sadržaja Strateške studije: 

„IZVJEŠTAJ O STRATEŠKOJ PROCJENI UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU (SPU) ZA ISTRAŽIVANJE I PROIZVODNJU UGLJOVODONIKA U PODMORJU CRNE GORE (…) 

Ovaj projekat ima za cilj da: 1) procijeni uticaje na životnu sredinu, društvene uticaje i uticaje na zdravlje istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju Crne Gore (…) 

Sveukupni cilj projekta je da obezbijedi alat koji će pomoći Ministarstvu ekonomije da, u najranijim mogućim fazama donošenja odluka, upravlja aktivnostima na istraživanju i proizvodnji ugljovodonika u podmorju Crne Gore na održiv način,…“ str. 1-1 Strateške studije 

„2.1 PROCES STRATEŠKE PROCJENE UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU 

Strateška procjena uticaja na životnu sredinu se definiše kao “sistematski, neprekidan proces procjene kvaliteta životne sredine, u najranijem odgovarajućem stadijumu donošenja javno odgovornih odluka, i posljedica, alternativnih vizija i razvojnih namjera, uključenih u politiku, planske ili programske inicijative, obezbjeđujući potpunu integraciju relevantnih biofizičkih, ekonomskih, društvenih i političkih razmatranja”. 

Prema tome, SPU je instrument koji pomaže pri donošenju odluka, čiji je cilj da premosti jaz između strateških inicijativa i procjene uticaja na životnu sredinu (EIA) na programskom nivou, pružajući sistemski analitički pristup koji može identifikovati i adresirati pitanja upotrebe resursa, efikasnosti i održivosti, te na taj način predstavlja korak naprijed ka potpuno integrisanom planskom pristupu, koji promoviše i unapređuje održivi razvoj…“ str. 1-5 Strateške studije 

„5.8.8.3 Turizam 

5.8.8.3.1 Uvod 

Imajući u vidu značajne turističke resurse, blizinu emitivnih tržišta i više od pola vijeka istorije internacionalnog turizma, turizam je odredjen kao pokretač novog razvojnog ciklusa i strateški prioritet Crne Gore. 

Nastojanje da se Crna Gora razvije u prepoznatljivu i konkurentnu turističku destinaciju, dovelo je do orjentacije ka novoj filozofiji razvoja po kojoj povećanju atraktivnosti pojedinih destinacija i dobrobiti njihovog lokalog stanovništva u velikoj mjeri doprinosi orijentacija ka održivom turizmu. (…) 

5.8.8.3.2 Turizam, biodiverzitet i održivi razvoj u Crnoj Gori Turizam se posmatra kao jedan od najvažnijih izvora prihoda u Crnoj Gori, kao i potencijala za otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje siromaštva, podsticanje odgovornog odnosa prema životnoj sredini i odgovornog upravljanja resursima i dostupnosti obrazovanja itd. 

Crna Gora se deklarisala kao „ekološka država“ 1991. godine, što je jedinstvena ideja koja nedovoljno odražava realnost.(…) 

Nacionalna strategija održivog razvoja (NSOR) je promovisala održivi razvoj u sektoru turizma kao razvoj „(i) koji poštuje ekonomske, ekološke i socijalne principe u međusobno uravnoteženom odnosu; (ii) koji ne iscrpljuje prirodne resurse, nego ih koristi samo u mjeri koja obezbjeđuje da ostanu na raspolaganju i budućim generacijama; (iii) koji čuva kulturnu raznovrsnost i identitet, a pritom stimuliše sklad društva; i (iv) pored toga, ima u vidu zadovoljstvo turista. “ (Izvor: Ministarstvo uredjena prostora i zastite zivotne sredine: Nacionalna strategija biodiverziteta sa Akcionim planom za period 2010. – 2015. godine (prijedlog), jul 2010., str. 35), str. 5-124 i 125 Strateške studije 

„5.9 ZDRAVLJE 

Značajan doprinos reformi zdravstvenog sistema je promocija formulisanja javne politike zdravstva. Naime, u skladu sa pomenutim konceptom, neophodno je raditi na definisanju zdravstva kao prioriteta cijelog sistema kako bi bilo obezbijeđeno učešće svakog sektora u procesu promocije i čuvanja zdravlja populacije. Pored toga, neophodno je stvoriti podržavajuće okruženje da bi se na najbolji mogući način dostigao životni potencijal. Nekontrolisana upoteba prirodnih resursa izaziva jasnu identifikaciju brojnih evidentnih i mogućih faktora zdravstvenih rizika.“ str. 5-146 Strateške studije 

„Glavni razlozi hospitalizacije prema Statističkom godišnjaku o zdravlju i zdravstvu stanovništva prikazani su u Tabeli 5.55. 

Tabela 5.55        Glavne dijagnostifikovane bolesti po uzroku hospitalizacije 

(…)Problemi u unapređenju i očuvanju zdravstvenih ciljeva 

Gore navedeni podaci pokazuju da faktori iz životne sredine umnogome utiču na zdravlje, a postojanje istraživanja i proizvodnje ugljovodonika povećava faktore rizika od uticaja životne sredine na zdravstvene probleme. „ str. 5-151 i 152 Strateške studije 

Prema gore navedenome prioriteti su: 

– prioritet održivog razvoja, 

– prioritet turizma kao pokretača novog razvojnog ciklusa, turizam kao strateški prioritet, 

– dokazana povezanost faktora iz životne sredine i zdravlja, odosno prioritet učešća u procesu promocije i čuvanja zdravlja populacije te stvaranja podržavajućeg okruženja da bi se na najbolji mogući način dostigao životni potencijal, 

za Crnu Goru, ali i za sve zemlje Jadrana, za zemlje Europe i svijeta. 

Sljedeći ove jasno postavljene prioritete proizlazi da se Program istraživanja i proizvodnje ugljikovodika ne uklapa u strategiju razvoja Crne Gore niti drugih zemalja u regiji i izvan nje. 

Ciljevi: 

Strategije i planovi prostor su za sagledavanje učinjenog, stanja te prostor za uvid u prostor za poboljšanja i mogućnosti. Oni moraju jasno određivati cilj i svrhu temeljem kojih se donose vezani akti i provodi praksa. Trenutno stanje gospodarenja (prirodnim) resursima možemo ocijeniti apsolutno kao neodrživo, a i u neskladu s EU smjernicama, dobroj praksi na svjetskoj razini te Pariškim sporazumom. 

Svaka strategija, plan i aktivnosti moraju biti sagledani i u širem kontekstu i općim zadanim ciljevima. Danas smo svjesni kulture konzumerizma, globalizacije, neumjerenosti i neodgovornosti. „Zapadni“ načina života direktno je povezan s iskorištavanjem neobnovljivih izvora energije. 

Podrška daljnjem iskorištavanju neobnovljivih resursa (bilo koji vid podrške ili nedjelovanja) podrška je i načinu života koji se pokazao kao neodrživ; konzumerizam, neumjerena prehrana, bacanje hrane i s druge strane glad, nerazborito korištenje ambalaže, neograničena dostupnost i stvaranje otpada, monokulturni nasadi, GMO, uzgoj životinja na veliko, transport, skladištenje, kemikalije, i kao rezultat svega klimatske promjene, prirodne katastrofe, izumiranje pojedinih živih vrsta, općenito neravnoteža u prirodnom sustavu i u konačnici – bolesti zapadne civilizacije (bolesti srca i krvožilnog sustava, autoimune bolesti, maligna oboljenja, dijabetes, pretilost i dr.)od koji danas oboljeva i sve više djece i u sve mlađoj dobi. 

Danas smo apsolutno svjesni neodrživosti suvremenog načina života i potrebe za sustavom kojemu će prioritet biti briga za Zemlju. Gospodarenje (prirodnim) resursima kompleksan je i vrlo odgovoran izazov koji treba uključiti i sve izazove suvremenog načina života, odnosno podržati: ekološki i zdravstveno prihvatljive materijale, korištenje obnovljivih resursa, organsku proizvodnju, čist okoliš od hrane, vode, zraka do atmosfere, zdravu hranu bogatu nutrijentima (lokalna proizvodnja, ubiranje zrelih plodova, skraćeno vrijeme do stola, smanjenje toksina iz hrane na najmanju moguću mjeru, odnosno maksimalna sigurnost hrane, maksimalno očuvanje nutrijenata, sezonske namirnice kojima se održava ravnoteža organizma itd), sačuvati prirodnu ravnotežu, bioraznolikost itd. 

Prema članku 70. Ustava Republike Hrvatske »Svatko ima pravo na zdrav život«, a »Država osigurava uvjete za zdrav okoliš«. Nadalje, »Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša«. 

Zaključak: 

Odobravanje Programa istraživanja i proizvodnje ugljikovodika, u Jadranu i na kopnu, apsolutna je podrška neodrživom načinu života, smanjenju životnog potencijala i kvalitete života te održivih uvjeta u okolišu, podrška daljnjem iskorištavanju neobnovljivih resursa, emisiji stakleničkih plinova, svjesno sudjelovanje u globalnom zagrijavanju i izazivanju klimatskih promjena i njihovih posljedica u regiji i izvan nje. 

Uz sve navedeno, rizik direktnog onečišćenja Jadrana i obalnog područja, aktivnostima i resursima, rizik je uništavanja ekosistema i glavnih strateških prioriteta Crne Gore i Hrvatske – održivog turizma, održive poljoprivrede i težnje ka samodostatnosti. 

Ovo očitovanje šaljemo kao dio naše misije promicanja kulture održivosti, odnosno aktivnog i odgovornog načina života koji će omogućiti zdravlje i bolju kvalitetu života svakog pojedinca i društva u cjelini no i drugih živih vrsta u našem okruženju. Pozitivno je što su upravo ti ciljevi prepoznati te postavljeni i kao prioriteti Strateške studije i drugih strateških dokumenata Crne Gore, zemalja u regijii, EU i svijeta. Oni to trebaju ostati i u praksi. 

Nadamo se da ćete uvažiti naše komentare. 

3L 

Očitovanje smo 16. veljače 2016. godine poslali na adresu: 

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode 

Sektor za procjenu utjecaja na okoliš i industrijsko onečišćenje 

Tekst službene obavijesti (izvor: www.facebook.com/NASJadran) 

1. Strateškastudija za Program istraživanja i proizvodnje ugljikovodika u podmorju Crne Gore (u daljnjem tekstu: Strateška studija) i Nacrt Programa istraživanja i proizvodnje ugljikovodika u podmorju Crne Gore (u daljnjem tekstu: Nacrt Programa) stavljaju se na javni uvid i javnu raspravu. 
2. Javnuraspravu koordinira i provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Radnička cesta 80, Zagreb. 
3. Javniuvid i javna rasprava o dokumentaciji iz točke 1. održat će se u razdoblju 25. siječnja do 23. veljače 2016. Obavijest o održavanju javne rasprave, Strateška studija, Ne-tehnički sažetak strateške studije, te Nacrt Programa bit će s danom početka javne rasprave dostupni javnosti na internetskim stranicama Ministarstvahttp://www.mzoip.hr/hr/okolis/puo-i-spuo.html pod kategorijom ‘Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO), Prekogranični postupci strateške procjene. 
4. Prijedlozi,mišljenja i primjedbe javnosti mogu se dostaviti u pisanom obliku na adresu: Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Sektor za procjenu utjecaja na okoliš i industrijsko onečišćenje, Radnička cesta 80, Zagreb, ili na e-mail adresu: ana.kovacevic@mzoip.hr, zaključno s posljednjim danom javne rasprave. Svi prijedlozi, mišljenja i primjedbe, koji ne budu dostavljeni u roku i čitko pisani, neće se uzeti u obzir. 

Direktni linkovi za skidanje dokumentacije: 
• Obavijest o javnoj raspravihttp://www.mzoip.hr/doc/22012016_-_obavijest_o_javnoj_raspravi.pdf 
• Strateška studija http://www.mzoip.hr/doc/strateska_studija_3.pdf 
• Strateška studija – engleska verzijahttp://www.mzoip.hr/doc/strateska_studija_-_engleska_verzija.pdf 
• Ne-tehnički sažetak studijehttp://www.mzoip.hr/doc/ne-tehnicki_sazetak_studije_23.pdf 
• Ne-tehnički sažetak studije – engleska verzijahttp://www.mzoip.hr/doc/ne-tehnicki_sazetak_studije_-_engleska_verzija.pdf