Osvrt: Istine i laži o hrani

Osvrt: Istine i laži o hrani

Osvrt: Istine i laži o hrani

Istine i laži o hrani,

Izvornom prehranom do boljeg zdravlja i primjerene tjelesne težine

Anita Šupe, Primula, Ičići 2012. 

Istine i laži o hrani je knjiga zanimljiva svima koji žele znati više o hrani. Donosi jednoznačna pravila prehrane, sasvim suprotna općeprihvaćenim nutricionističkim smjernicama, ali donosi i temelje za razmišljanje i učenje nas laika. Obogaćeni novim spoznajama i drukčijom percepcijom zdravih odabira možete donjeti vlastite. LCHF (Law Carb High Fat) naziv je za prehranu siromašnu ugljikohidratima, a bogatu masnoćama.

Najvažnija istina o hrani jest da se prehrana ne bi trebala temeljiti na unosu ugljikohidrata. Oni direktno podižu šećer u krvi i potiču lučenje hormona inzulina koji je zadužen za skladištenje energije. Ugljikohidrati, brza energija, skladište se u organizmu u obliku masnoća, a pritom se pokreću i degenerativni procesi, preteče civilizacijskih bolesti.

Činjenica:

– stoka se tovi ugljikohidratima (kukuruz, žitarice, soja)

– prehrana sumo boraca temelji se na velikim količinama riže

Budući da se debljanje generalno lažno prikazuje kao posljedica prehrane bogate masnoćama, Anita Šupe objašnjava metaboličke procese te dokazuje upravo suprotno. Prehrana bogata masnoćama potiče metabolizam masnoća te njihovo sagorjevanje. Naglasak je na prirodnim masnoćama, međutim ne i proteinima koji se konvertiraju u glukozu. Metabolizam masnoća daje stabilnu energiju te ne vodi prejedanju zbog snažne žudnje za hranom, posljedice metaboličkih skokova.

Vrlo je važno znati koje su masnoće prirodne te koje donose i održavaju zdravlje. Ovdje ističem kokos te organsko hladno prešano kokosovo ulje. Prirodne masnoće su i neprerađene masnoće životinja koje žive u prirodnim staništima te se prirodno hrane. Treba biti svjestan da su životinje na vrhu hranidbenog lanca, masnoće su skladište toksina, a naš okoliš globalno je njima preopterećen. Prirodne masnoće životinjskog podrijetla izvor su A, D i E vitamina, odnosno vitamina topivih u masti.

Druga, za zdravlje vrlo važna istina o hrani jest štetnost fitata prisutnih u integralnim žitaricama. Integralne žitarice, za nas laike, sinonim su zdrave hrane. One u sebi sadrže nutritivni potencijal cjelovite namirnice no da bi ga ostvarile zahtjevaju ispravnu pripremu. Fitati naime spriječavaju apsorpciju makronutrijenata važnih za rast i razvoj. Zadržite li žitarice na jelovniku, koristite ih proklijale, odnosno kruh pripremajte s kiselim tijestom. Tijekom klijanja i procesa fermentacije fitati se neutraliziraju.

U knjizi sam pronašla i do sada najbolje objašnjenje glutena i kolesterola, njegove uloge u organizmu i zdravih raspona razina kolesterola u krvi.

Zanimljivo!

Napisala: Zrinka Babić

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Osvrt: Obnovimo Zemlju

Osvrt: Obnovimo Zemlju

Osvrt: Obnovimo Zemlju

Obnovimo Zemlju;

duhovne vrijednosti za iscjeljenje ljudi i svijeta

Wangari Maathai (dobitnica Nobelove nagrade za mir 2004. g.),

Dvostruka Duga, Čakovec, 2011.

Wangari Maathai je osnivačica Pokreta zelenog pojasa koji je zaslužan za sadnju više od četrdeset pet milijuna stabala širom Kenije od 1977. godine. 2004. godine dobila je Nobelovu nagradu za mir, a pet godina kasnije glavni ju je tajnik UN-a imenovao za glasnika mira Ujedinjenih naroda. U ovoj knjizi istražuje duhovne vrijednosti koje stoje iza njezinog rada i rada PZP. Obzirom da uništavanje okoliša izravno utječe na uništavanje našeg zdravlja i nas, duhovne vrijednosti o kojima govori su i duhovne vrijednosti koje treba probuditi, preispitati, izgraditi kako bi se iscijelili kao čovječanstvo i kao pojedinci. U današnje vrijeme upravo se dovode u pitanje temeljne vrijednosti koje oblikuju naš život.

Wangari Maathai nadahnuće pronalazi u rješavanju konkretnih teškoća na terenu. U Keniji i velikom dijelu Afrike južno od Sahare kršćanstvo je dominantna religija stoga se poziva te nalazi potvrdu na primjerima iz Biblije, no istražuje i druge vjere i duhovne tradicije u potrazi za poštivanjem prirodnog svijeta. Osviješćuje pomisao da su ljudi vrhunac postupka kreacije, ali smo i najovisniji. Kada bi ljudska vrsta izumrla, nijedna druga vrsta ne bi izumrla uslijed nedostatka naše podrške. No, kada bi jedna od njih izumrla, ljudi bi također izumrli. Okoliš je svet jer je neophodan za život, a uništavanje okoliša uništavanje je samog života.

Iz iskustva i promatranjem shvatila sam da se fizičko uništenje Zemlje proteže i na čovječanstvo. Ako živimo u okolišu koji je ranjen – gdje je voda zagađena, zrak ispunjen čađom i smogom, hrana zagađena tragovima teških metala i plastike te gdje je zemlja doslovno prašina – to nam škodi, ugrožava naše zdravlje i stvara rane na fizičkoj, psihološkoj i duhovnoj razini. Stoga, kada uništavamo okoliš, uništavamo sebe i čitavo čovječanstvo. (…) Iste vrijednosti koje koristimo za obnovu Zemlje, djeluju i na nas. Ako volimo Zemlju, možemo voljeti sebe…

U podlozi danas većinom iskrivljenih duhovnih vrijednosti te nebrizi o okolišu stoji osjećaj da ne pripadamo prirodnom svijetu, osjećaj razdvojenosti uslijed postupaka industrijalizacije, mehanizacije, urbanizacije i gubitka staništa. Većina nas nema doticaja s divljinom, do prirodnih proizvoda dolazimo preko previše karika u lancu. Razvoj je usmjeren na materijalnu dobit što rezultira nepoštivanjem tradicionalnih kultura i vrijednosti. Hranimo neobuzdanu čežnju koja ograničava našu slobodu i donosi patnju. Religije podupiru osjećaj razdvojenosti kroz ideju prolaznosti te života nakon smrti.

Mi smo „omotani“ okolišem i prirodom neprocjenjive vrijednosti, sasvim neusporedive s materijalnom dobiti. Kako bi se ponovno povezali s prirodnim svijetom nužna ja promjena gledišta. Wangari govori o pogledu iz svemira kada Zemlju vidimo kao mali i krhki organizam, o pogledu iz zraka kada fizičke rane postaju uočljive, o pogledu kroz povijest te kroz izravan kontakt s prirodnim svijetom. Zapravo nismo svjesni primjerice jabuke i ne doživljavamo je kao plod stabla koje je izraslo iz male i krhke sjemenke u mladicu te kroz nekoliko naraštaja ljudi prolazilo cikluse cvjetanja i „umiranja“, hranilo se tamom zemlje i svjetlosti Sunca te vlažnosti vode. Složene i savršene prirodne procese koji stoje iza svakog stabla znanstveni instrumenti još uvijek ne mogu razjasniti.

Ustvari, znanstvenici tek sada počinju shvaćati koliko je širok opseg usluga – prirodnih, društvenih, psiholoških, ekoloških i ekonomskih – koje šume nude: vodu koju čiste i zadržavaju, klimatske obrasce koje reguliraju, lijekove koje sadrže, hranu koju daju, tlo koje obogaćuju, ugljik koji skladište, kisik koji zrače, vrste flore i faune koje štite i narode čiji fizički opstanak ovisi o njima. (…) Jer ako je ne gledamo, mirišemo ili dodirujemo, skloni smo zaboraviti je, a naše duše venu.

Na koji način osjećaj razdvojenosti od okoliša utječe na naše zdravlje?

Duhovno, život usmjeren na vanjske vrijednosti gubi smisao. Čovjek osjeća tek prolazne osjećaje zadovoljstva, a osjećaj neispunjenosti često „anestezira“ ovisnostima. Jedna od ovisnosti može biti i hrana, odnosno traženje zadovoljstva u hrani. Fizički, svatko od nas osjeća posljedice onečišćenja, posljedice nepoštivanja prirodnog svijeta primjerice prilikom svakodnevne rutine čišćenja ili kod pristupa liječenju ili prehrani. Siromaštvo, odnosno uvjeti života također utječu na opće zdravlje. Dijabetes je također bolest uzrokovana iskrivljenim vrijednostima, posljedica konzumerizma, obilja te onečišćenja. Stres, koji je okidač svakoj bolesti, također je uzrokovan odvojenošću od prirodnog svijeta. Posljedica je nesrazmjera čežnja i mogućnosti. Stres predstavljaju i nezdravi odnosi koji su također posljedica iskrivljenih vrijednosti. Uništavanje okoliša uništava nas i materijalno što umanjuje naše mogućnosti preživljavanja.

Pokret zelenog pojasa pokreće strast i vizija te gotovo zaboravljene duhovne vrijednosti: ljubav prema okolišu, zahvalnost i poštovanje Zemljinih bogatstava, duh služenja i volontiranja te stjecanje osobne moći i osobni razvoj. Vrijednost stjecanja osobne moći pokazuje se kao želja za poboljšanjem vlastitog života i životnih okolnosti u duhu oslanjanja na vlastite snage. Uključuje i spoznaju da je moć promjene u vama te da imate unutrašnju energiju koja je potrebna za promjenu. Wangari stoga promiče aktivnost, na osobnoj razini, u zajednici, te duh djelovanja za zajedničko dobro ne očekujući ništa zauzvrat: čak niti zahvalnost niti priznanje. Davanje sebe osnova je rada PZP. Vrijednost zahvalnosti rezultira težnjom da se ništa ne troši uludo, odnosno disciplinom, snagom volje da kažete: dovoljno mi je. To se odnosi na sve, prirodne resurse uključujući vaše vrijeme i potencijal. PZP primjenjuje smjernicu 3-R: reduciraj, reuporabi i recikliraj, upravo tim redoslijedom.

Iako možda i sami mislimo da smo mali poput kolibrića, ipak moramo svojim kljunovima ponijeti tu kapljicu vode – tu kap promjene – tamo gdje je ona potrebna te to neprestano ponavljati usprkos nepovoljnim izgledima. Možda ćemo na sebe navući prezir, ismijavanje ili ravnodušnost onih koji su moćniji od nas. S druge strane, mogli bismo ohrabriti i druge da nam se pridruže. Nikada nećemo znati dok ne napustimo trenutno stanje i počnemo djelovati s poletom. Na kraju, samo trebamo učiniti sve što možemo.

____________________________________________________

Ideje za djelovanje: furošiki i sadnja drveta za Uskrs

Furošiki – manifestacija međuljudske zahvalnosti iz Japana

Furošiki je komad tkanine žarkih boja u koji Japanci zamataju darove. U Japanu je običaj dati poklon domaćinu kada mu dolazite u posjet. Kada domaćin primi poklon, on odmota furošiki i vraća vam ga kako biste ga opet koristili u budućnosti. Čin davanja putem furošikija može se pojmiti kao obred razmjene jer je formalni čin davanja poklona uravnotežen s primateljevim činom vraćanja omota. Ne samo da se omot može ponovno iskoristiti i tako smanjiti količina otpada*, nego i davatelj i primatelj poklona priznaju da njihovo prijateljstvo nije ograničeno samo na njih. Ono je dio dugog lanca davatelja i primatelja.

*prema jednom izvoru u Velikoj Britaniji nastane tri milijuna tona smeća samo u božićnom razdoblju

Sadnja drveta za Uskrs

Wangari Maathai je bila pozvana održati govor u jednoj afričkoj crkvi.

…Stoga, ako je Isus Krist sve vas spasio i ako ste zahvalni na spasenju koje ste dobili zbog tog (drvenog) križa, onda biste trebali zahvaljivati svakom stablu koje vidite. Zato molim biskupa da kaže vjernicima da tijekom Uskrsa posade drvo kako bi zahvalili Isusu što je umro na križu zbog njih.

Koliko će vas posaditi drvo sljedećeg Uskrsnog ponedjeljka?“ ustrajala je. Svi su podigli ruku. „Koliko vas će to doista učiniti?“ nastavila je. Ljudi su se nasmijali. Ona se isto nasmijala. „Ja bih trebala biti biskup. Kada bih nosila ljubičastu halju, shvatili biste me ozbiljno.

U sjevernoj hemisferi Uskrs se povezuje s dolaskom proljeća. Bjelogorično drveće tada se čudesno obnavlja jer se na njemu pojavljuju pupoljci i cvjetovi. Sunce ranije izlazi, zemlja počinje živjeti te je posvuda prisutna energija koja se povezuje s ponovnim rađanjem i novim rastom. Zato je sadnja novog drveta – simbolična zamjena Kristovog stabla koje donosi smrt sa stablom koje donosi život i hranu mnogim bićima (uključujući ljude) – analogna kršćanskoj poruci o životu koji pobjeđuje smrt.

 

Napisala: Zrinka Babić

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Osvrt: Molekule emocije

Osvrt: Molekule emocije

Osvrt: Molekule emocije

Molekule emocije; Znanost u pozadini medicine uma i tijela

Dr. Candace B. Pert, VBZ, 2006. (izvornik 1997.)

Molekule emocije knjiga je s tri paralelne priče: o znanosti i znanstvenim krugovima, o položaju žene u znanosti te o nizu istraživanja koji postupno otkrivaju informacijsku mrežu organizma, zatim i novu percepciju ljudskog organizma, zdravlja i bolesti. Dr. Pert povezuje znanstvenu percepciju, dokazivu i mjerljivu s alternativnom, holističkom, uglavnom znanstveno nedokazanom.

 

Brza povratna sprega

Pojam koji se ističe, povezuje niz istraživanja i dolazi kao zaključak je pojam brze povratne sprege. Radi se o sustavu informacija, neometanom primanju i brzim povratnim reakcijama, ispravnim odgovorima na primljene informacije. Brza povratna sprega ključ je uspjeha u sportu, primjerice u jedrenju. Kormilar odgovara na smjer i jačinu vjetra. Ključ je uspjeha u poduzetništvu gdje poduzetnik pravovremeno odgovara na zahtjeve tržišta. Zdrava dvosmjerna nehijerarhijska komunikacija ključ je uspješnih odnosa. Brza povratna sprega ključ je uspješnog roditeljstva što se posebno ističe u brizi majke prema novorođenom djetetu. Ključ je i prirodne ravnoteže – npr. više temperature i više sunčevih zraka potiču biljke na cvjetanje. U prirodnu ravnotežu ne upliće se svijest i misao pa ako se isto dogodi i usred zime, biljke će odgovoriti proljetnim raspoloženjem. Dobra, neometana i pravovremena komunikacija ključ je i potpunosti sustava i zdravlja.

Niz istraživanja opisanih u knjizi vodi novoj percepciji ljudskog organizma. Ono više nije definirano (samo i u prvom redu) metaforom materije, sile i energije. Priroda, prirodni procesi, tjelesni procesi dinamični su, odvijaju se u otvorenom i promjenjivom sustavu, dvosmjernom i nehijerarhijskom, i bolje im odgovara metafora informacije. Isto kao što prirodnim formama ne odgovara euklidova geometrija već fraktalna. Pravocrtnost, hijerarhija, jednosmjernost ljudski su proizvodi i odgovaraju materiji no odvajaju nas od prirode stvari i otežavaju razumijevanje prirodnih procesa.

Brza povratna sprega u organizmu ključ je zdravlja. Kako se ona odvija? Dva su ključna elementa: peptidi ili informacijske tvari, glasničke molekule sastavljene od dviju ili više aminokiselina povezanih poput kuglica ogrlice te receptori, antene na vanjskoj površini stanične membrane, odnosno vibrirajući proteini ili skupine proteina u pokretu. Peptidi nastaju u mnogim dijelovima organizma, uključujući mozak, a zbog složenosti reakcija klasificirani su u mnoštvo kategorija: hormone, neurotransmitere, neuromodulatore, čimbenike rasta, crijevne peptide, interleukine, citokine, kemokine i inhibitore rasta. Istraživanjima je utvrđena nehijerarhijska dvosmjerna komunikacija tri ključna sustava u tijelu, mozga, žlijezda i imunološkog sustava. Utvrđeno je postojanje psihoimunoendokrine mreže (prvi puta, u sklopu objave istraživanja, službeno najavljeno kao mogućnost u rujnu 1984. godine). Peptid koji je kemijski ključ za specifični receptor te ga potiče na preustrojavanje naziva se ligand – inzulin je npr. ligand za receptor inzulina. Peptid, ligand je dakle glasnička molekula koja nosi informaciju za specifični receptor, no da bi se informacija prenjela u stanicu ključno je vezanje. Primanje informacija i njihovo prvo procesuiranje moguće je samo dok je ligand vezan za receptor.

Vezanje. To je seks na molekularnoj razini! Što je taj kemijski ključ koji pristaje uz receptor te ga potakne na ples i ljuljanje? Posrijedi je element koji se naziva ligand. Taj kemijski ključ veže se uz receptor, ulazi u njega kao što ključ ulazi u ključanicu, uznemiri ga i potakne na preustrojavanje, na promjenu oblika sve dok – klik! – informacija ne uđe u stanicu.

Glasničke molekule dr. Pert naziva molekulama emocija. No uz ideju brze povratne sprege dolazi i ideja o „vanjskom izvoru“. Informacija, „razlika koja čini razliku“ prisutna je neovisno o prostoru i vremenu. Razlika šalice i mene ili ovog članka na papiru i vas prisutna je bez obzira gdje se nalazimo i u kojem vremenu. Iako ova misao zahtijeva duhovni angažman čitatelja, zanimljiva je, navodi na razmišljanje, a dr. Pert navela je na zaključak da molekule emocija naših organizama vibriraju zajedno. Tu na red dolazi naša odgovornost.

Način života i loša veza

Za kvalitetnu komunikaciju i brzu povratnu spregu, odnosno za zdravlje, nužna je brzina prijenosa informacija – kvalitetan i neometan prijenos koji omogućava pravovremen i ispravan fiziološki odgovor stanica. Vezanje ometaju toksini iz okoliša, toksini iz hrane, opijati, a neiskren način života i podvojenost, u komunikacijskoj mreži organizma izaziva kaos slanjem nejasnih, nedosljednih informacija.

Zagađivači iz okoliša mijenjaju i obustavljaju energetsku struju svih bioloških oblika života. Zagađivači iz okoliša nagomilani u tijelu oponašaju i poremećuju djelovanje spolnih hormona. Čvrsto je dokazano da kronično stimuliraju receptore estrogena i progesterona, drže ih u stanju prenapregnutosti, što dovodi do raka. Visoka toksičnost umara i imunološki sustav.

Sve funkcije povezane s preživljavanjem, seks i disanje primjerice, pa tako i konzumiranje hrane evolucijski su mudro ustrojene kao aktivnosti prožete emocijama. No poruke peptida ne možemo čuti ako nismo povezani sa svojim emocijama ili ih poričemo.

Gušterača npr. oslobađa najmanje dvadeset različitih peptida koji reguliraju apsorpciju i pohranjivanje hranjivih tvari te prenose informacije o sitosti i gladi.

A evo i kako izolirani šećer djeluje na vezanje:

Oslanjanje na umjetni oblik glukoze – šećer – radi brzog podizanja razine energije jednako je ubrizgavanju heroina, ako ne i opasnije. Tijelo umjetnu tvar iskorištava jednako kao i prirodan oblik, ali, ta tvar djeluje poput droge, odnosno, preplavljuje receptore i dovodi do njihove desenzitizacije, što poremećuje petlje povratne sprege koje reguliraju dostupnost trenutne energije kao što je oslobađanje glikogena iz jetre. Naš je tijeloum tijekom eona razvijao sustav opskrbljivanja mozga potrebnim gorivom, pa je mudro poštovati taj sustav.

Čestit život povezan s prirodom, održavanje čistoće organizma i misli omogućava svijest promatrača i brzu povratnu spregu u komunikacijskoj mreži organizma. Znanstveno dokazano omogućava preživljavanje, odnosno održanje zdravlja.

Napisala: Zrinka Babić

 

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Osvrt: Molekule emocije

Osvrti na knjige 3L / Kluba knjige

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969

Najava: Osma radionica zdravstveno usmjerene tjelovježbe u okviru programa Live Out Loud / Nanbudo kao zdrav način života 5. prosinca

Najava: Osma radionica zdravstveno usmjerene tjelovježbe u okviru programa Live Out Loud / Nanbudo kao zdrav način života 5. prosinca

Najava: Osma radionica zdravstveno usmjerene tjelovježbe u okviru programa Live Out Loud / Nanbudo kao zdrav način života 5. prosinca

U subotu 21. studenog družili smo se na sedmoj radionici zdravstveno usmjerene tjelovježbe u okviru programa Live Out Loud / Nanbudo kao zdrav način života. Ponovili smo i spojili deset u nizu respiratornih japanskih vježbi, a nakon pauze uvježbali smo i prvu energetsku vježbu – centriranje kralježnice. 

Polaznici sve mogu ponavljati i usavršavati samostalno uz pokazne video snimke. Link šaljemo na adrese elektroničke pošte polaznika (vježbe koje su prošli na radionicama).

Sljedeća radionica, ujedno zadnja ove godine održava se u subotu 5.12. od 11 sati . Radit ćemo energetsku vježbu na meridijanu koji povezuje slezenu – želudac – gušteraču. Vaše prijave/odjave primamo do petka 4.12. na kontakt@slatkikosecer.com.

Lokacija: Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, Kušlanova 59a, sportski objekt.

Projekt je podržao HEP te su radionice za polaznike potpuno besplatne.

DAN DIJABETESA 2019.

DAN DIJABETESA 2019.

SLATKI SERVIS – ČETVRTI CIKLUS EDUKACIJA ZAVRŠIO, I NOVE VOLONTERKE SPREMNE ZA PRUŽANJE PODRŠKE OBITELJIMADan dijabetesa obilježava se 14. studenog. I ove godine tema je OBITELJ. Što bi roditelji i oboljela djeca željeli da znate… Dijabetes tip 1...

Slavka Batušića 11, 10090 Zagreb

+385 91 5842969