U okviru javne rasprave o Nacrtu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2015. – 2021., a potaknuti pozivom Zelene akcije, očitovali smo se te na adresu elektroničke pošte Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom poslali naše komentare, obrazloženja i prijedloge:
Očitovanje na nacrt Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2015.-2021.
Komentari općenito:
„Gospodarenje otpadom potrebno je provoditi poštujući Zakonom propisani red prvenstva gospodarenja otpadom provodeći mjere kojima se potiču rješenja koja nude najbolji ishod za okoliš pri tome uzimajući u obzir rezultate analize životnog ciklusa ukupnih učinaka stvaranja i gospodarenja otpadom te opća načela zaštite okoliša kao što su: načelo predostrožnosti i održivosti, tehničke izvedivosti, ekonomske održivosti i zaštite resursa, kao i ukupne učinke na okoliš, ljudsko zdravlje, gospodarstvo i društvo1.“ 10 -15 red Nacrta
„Okvir za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, s jasno propisanim obavezama, odgovornostima i mehanizmima kontrole, postavljen je donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji zajedno s pripadajućim strateškim ciljevima iz područja zaštite okoliša postavlja slijedeće osnovne ciljeve gospodarenja otpadom u RH:
- SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA
U skladu razvojnom strategijom Europa 2020 čiji je središnji aspekt prelazak s postojećeg linearnog na kružno gospodarstvo, ekonomski model koji osigurava održivo gospodarenje resursima i produžavanje životnog vijeka materijala i proizvoda, jedan od ciljeva Plana je svesti nastajanje otpada na najmanju moguću mjeru, i to ne samo otpada koji nastaje u proizvodnim procesima, već sustavno, tijekom čitavog životnog ciklusa proizvoda i njegovih komponenti.(…)“ 21 -30 red Nacrta
Gore navedeno najvažnije su smjernice Nacrta PGO-a. PGO trebao bi nadalje biti razrađen upravo sljedeći ove prvo jasno postavljene ciljeve i okvire.
Nacrt Plana u konačnici nije konkretan, nije utemeljen na vezanim činjenicama i statistikama. Ocjene i projekcije stoga nisu utemeljene. Plan nije usklađen s europskim i svjetskim trendovima, statistikama, projekcijama i direktivama, ne sadrži, ne poziva se i ne odgovara primjerima dobre prakse. Kako najvažnije smjernice prema redu prvenstva – u prvom redu smjernica prevencije nastajanja otpada – nisu konkretizirane, detaljno razrađene niti sadrže analize i planove financiranja, one ne daju jasne smjernice za provedbu i upitno je jesu li primjenjive u praksi.
Nacrt PGO-a veže se na Strategiju gospodarenja otpadom (NN 130/05) koja nije usklađena s nacionalnim zakonodavstvom i EU direktivom o otpadu i odlagalištima:
- STRATEGIJA PROPISUJE TEK 18 % ODVOJENO PRIKUPLJENOG OTPADA 2020. GODINE
- NOVI ZAKON I EU DIREKTIVA O OTPADU PROPISUJU 50% ODVOJENO PRIKUPLJENOG OTPADA DO 2020. GODINE, EU JE TAKOĐER U PROCESU IZMJENE DIREKTIVA S CILJEM OD 70% ODVOJENO PRIKUPLJENOG OTPADA DO 2030. GODINE.
- STRATEGIJA ZA 2015. GODINU PROPISUJE SMANJENJE KOLIČINE ODLOŽENOGA BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA ZA 75% OD KOLIČINE PROIZVEDENE 1995. GODINE.
- NOVI ZAKON I EU DIREKTIVA O ODLAGALIŠTIMA PROPISUJU SMANJENJE ODLAGANJA BIORAZGRADIVOG OTPADA ZA 75% KOLIČINE ODLOŽENE 1997. DO KRAJA 2013. GODINE.
- STRATEŠKO-PLANSKI DOKUMENTI (STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM RH IZ 2005. I PLAN GOSPODARENJA OTPADOM RH IZ 2007.) IMALI SU VRLO NISKE CILJEVE I MJERE ZA SMANJENJE KOLIČINE OTPADA, A ČAK NI TI CILJEVI NISU DOSTIGNUTI NITI JE USPOSTAVLJEN DOBAR OKVIR ZA NJIHOVO ISPUNJENJE. PREMA PODACIMA EUROSTAT-A, RH SPADA MEĐU 3 NAJGORE DRŽAVE EU PO PITANJU GOSPODARENJA OTPADOM.
U sadržaju nacrta najčešće se i najviše ponavlja „energetska oporaba“ čime je red prvenstva promijenjen, odnosno nije usklađen sa Zakonom i smjernicama za cirkularnu ekonomiju. Financijska ulaganja isto potvrđuju te također ne odgovaraju redu prvenstva.
I Direktiva o otpadu i Zakon iz 2005. godine propisuje da je potrebno poštovati hijerarhiju gospodarenja otpadom, čime je sprječavanje (prevencija) nastanka otpada smještena na prvo mjesto. No plan kojim se razrađuje sprječavanje nastanak otpada nije temelj ovog nacrta Plana.
U Europi najuspješniji sustavi odvojenog prikupljanja otpada kao rješenje za ostatni otpad koriste napredne moderne tehnologije. Analizama se utvrdilo da je ekološki sustav gospodarenja otpadom baziran na prikupljanju otpada od “vrata do vrata” puno isplativiji i okolišno prihvatljiviji. U tim gradovima odustalo se od izgradnje postrojenja za termičku obradu otpada.
Prihvatljivi oblici obrade biorazgradivog otpada su kompostiranje i anaerobna digestija.
Prema navodima Zelene akcije modernizacija Pročistača otpadnih voda moguća je ugradnjom dodatnih procesnih postrojenja (primjerice sustav ATHOS – mokra oksidacija zrakom i BIOTHELYS – pojačana anaerobna digestija) kojima je moguće smanjiti nastanak otpadnog mulja za više od 80 %.
U mjestima diljem svijeta koja postižu najbolje rezultate u gospodarenju otpadom (sukladno hijerarhiji gospodarenja otpadom koja je uspostavljena s obzirom na ukupnu ocjenu održivosti, ekološke prihvatljivosti, želju stvaranja društva koje reciklira i potrebu korištenja otpada kao resursa) sustavi se temelje na planovima koji detaljno razrađuju više stupnjeve hijerarhije – prevenciju, ponovnu uporabu i recikliranje – a mehaničko-biološka obrada koja isključuje proizvodnju goriva za spaljivanje služi samo kao dio lanca gospodarenja otpadom i obrađuje samo manje količine ostatnog otpada koje nastaju u kućanstvima. Najbolje rješenja za ostatni otpad jesu postrojenja koja ostatni otpad prerađuju u sintetički pijesak koji je sirovina za daljnju industrijsku proizvodnju.
Poticanje spaljivanja goriva iz otpada u cementarama neekološko je postupanje s otpadom jer je poznato da su cementare jedne od najodgovornijih za emisije štetnih stakleničkih plinova u atmosferu. Uz to, cementare ne posjeduju filtere koji bi zaustavili štetne kemijske spojeve poput dioksina i furana koji ugrožavaju ljudsko zdravlje, zbog čega je 2008. čak 35 000 europskih doktora medicine poslalo apel EU parlamentu da zabrani promociju spaljivanja otpada. Za smanjenje korištenja fosilnih goriva postoje rješenja u vidu alternativnih, obnovljivih izvora energije.
Ciljevi:
Strategije i planovi prostor su za sagledavanje učinjenog, stanja te prostor za uvid u prostor za poboljšanja i mogućnosti. Oni moraju jasno određivati cilj i svrhu temeljem kojih se donose vezani akti i provodi praksa. Trenutno stanje gospodarenja otpadom možemo ocijeniti apsolutno kao neodrživo, a i u neskladu s EU smjernicama i dobroj praksi na svjetskoj razini.
Danas smo svjesni da otpad „ne nestaje“ osim iz našeg vidnog polja, svjesni smo cikličkih procesa u prirodi gdje otpada NEMA. Svjesni smo i kulture konzumerizma, globalizacije, neumjerenosti i neodgovornosti te svaka strategija i plan moraju biti sagledani i u širem kontekstu i općim zadanim ciljevima. Osnovne smjernice koje nas iz neodrživog sustava vode prema održivom su: reduciraj, reuporabi i recikliraj.
Otpad je rezultat načina života, kulture, a promjene (koje su apsolutno potrebne) stoga treba inicirati u korijenu, odnosno temelj svakog plana i strategije trebao bi biti edukacija i buđenje društvene odgovornosti. Bilo kakvo ponašanje koje ne bi bilo u skladu s istim ne bi trebalo podržavati, niti sustavno niti od strane pojedinaca. Promjene kreću od pojedinaca, a sustav se planira kako bi ih motivirao. I tu su najvažnije promjene „na kućnom pragu“.
Gledamo li obrnuto, podrška stvaranju otpada (bilo koji vid podrške ili nedjelovanja) podrška je i načinu života koji se pokazao kao neodrživ; konzumerizam, neumjerena prehrana, bacanje hrane i s druge strane glad, nerazborito korištenje ambalaže, neograničena dostupnost, monokulturni nasadi, GMO, uzgoj životinja na veliko, transport, skladištenje, kemikalije, povezano neograničeno korištenje neobnovljivih resursa i kao rezultat svega klimatske promjene, prirodne katastrofe, izumiranje pojedinih živih vrsta, općenito neravnoteža u prirodnom sustavu i u konačnici bolesti zapadne civilizacije od koji danas oboljeva sve više djece i u sve mlađoj dobi.
Danas smo apsolutno svjesni neodrživosti suvremenog načina života i potrebe za sustavom kojemu će prioritet biti briga za Zemlju. Prevencija stvaranja otpada kompleksan je i vrlo odgovoran plan koji treba uključiti sve izazove suvremenog načina života, ljudi, odnosno podržati: kvalitetnije i trajnije pametne proizvode, ekološki i zdravstveno prihvatljive materijale, korištenje obnovljivih resursa, organsku proizvodnju, čist okoliš od hrane, vode, zraka do atmosfere, zdravu hranu bogatu nutrijentima (lokalna proizvodnja, ubiranje zrelih plodova, skraćeno vrijeme do stola, smanjenje toksina iz hrane na najmanju moguću mjeru, odnosno maksimalna sigurnost hrane, maksimalno očuvanje nutrijenata, sezonske namirnice kojima se održava ravnoteža organizma itd), sačuvati prirodnu ravnotežu itd.
Prema članku 70. Ustava Republike Hrvatske »Svatko ima pravo na zdrav život«, a »Država osigurava uvjete za zdrav okoliš«. Nadalje, »Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša«.
Zaključak:
Nacrt plana izrađen je na krivim temeljima i nije usklađen s nacionalnim zakonodavstvom i EU direktivama, stoga zahtijeva jasno postavljanje prioriteta, jasna činjenična stanja, detaljnu razradu i jasne te društveno odgovorne i održive smjernice.
Prijedlog:
U plan prevencije nastanka otpada predlažemo razmotriti resurs vode, odnosno razmotriti i predvidjeti plan prikupljanja oborinskih voda („žetva vode“), ponovne uporabe i odvajanja odvoda crnih voda. Time bi se količina otpadnih voda znatno smanjila, a uspješnim preusmjeravanjem otvorenih vodotoka umanjio i rizik poplavljivanja. Nije zanemarivo niti poticanje građevinskog sektora.
Uvid u stanje (primjer odlaganja oštrih medicinska pomagala za dijabetičare):
Jedna od naših ciljanih skupina su obitelji djece i mladih oboljelih od dijabetesa tipa 1. Dijabetes tipa 1 jedan je od tipova dijabetesa.
Napomena: dijabetes tipa 1 je automina bolest od koje oboljeva sve više djece i u sve mlađoj dobi. Uzrok oboljenja nije poznat, a definira se kao sinergija uzroka iz okoliša koji utječu na genetske promjene.
Sve osobe oboljele od dijabetesa tipa 1 (procjena 6.03% od ukupnog broja oboljelih od dijabetesa, 2012. godina) na inzulinskoj su terapiji kao i velik broj osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2 koji čini 90% od ukupnog broja oboljelih od dijabetesa (registriranih 234.457 odraslih osoba oboljelih od dijabetesa, 58.193 broj odraslih osoba na inzulinskoj terapiji, procjenjuje se broj od 1.000 djece u dobi do 14 godina oboljele od dijabetesa tipa 1, za djecu u dobi 14-18 godina nema preciznih statistika, podaci 2012. godina).
Djeca u prosjeku dnevno kontroliraju razine šećera u krvi (otpad pikalice i trakice s uzorcima krvi) 10 puta dnevno te uzimaju terapiju inzulinom (otpad iglice) u prosjeku 5 puta dnevno. Za svako mjerenje i davanje terapije koriste se i komadići vate ili maramice za steriliziranje na kojima ostaju uzorci krvi. Po osobi to znači 3.650 pikalica (oštri predmeti) i trakica godišnje, te 1.825 iglica (oštri predmeti) godišnje. Uzmemo li kao prosjek pola od navedenog po osobi na godišnjoj razini to je npr. oko 109.500.000 pikalica, isto toliko trakica i , isto toliko iglica godišnje za koje nije predviđeno ili omogućeno i realizirano u praksi odvojeno prikupljanje i zbrinjavanje.
PRAVILNIK O GOSPODARENJU MEDICINSKIM OTPADOM (NN 50/15)
III. GOSPODARENJE MEDICINSKIM OTPADOM
Članak 11.
(1) Gospodarenje oštrim predmetima zahtjeva poduzimanje mjera za prevenciju ozljeda i zaraze za vrijeme rukovanja sve do obrade sukladno pravilima struke, ovom Pravilniku i posebnom propisu kojim se utvrđuju uvjeti gospodarenja otpadom.
(2) Otpad iz stavka 1. ovog članka mora se sakupljati i obrađivati odvojeno od ostalog medicinskog otpada.
(3) Oštrim predmetima koji potječu iz zaštite zdravlja, mora se gospodariti kao sa zaraznim medicinskim otpadom.“
Na temu pomagala upoznati smo i s činjenicom da se npr. štake koje se koriste u razdoblju zacijeljivanja prijeloma ne vraćaju, odnosno s velikom vjerojatnošću jednokratno upotrebljavaju. To je vjerojatno tek jedno u nizu neosvještenog postupanja.
____________________________________________________________________________
Ovo očitovanje šaljemo kao dio naše misije promicanja kulture održivosti, odnosno aktivnog i odgovornog načina života koji će omogućiti zdravlje i bolju kvalitetu života svakog pojedinca i društva u cjelini no i drugih živih vrsta u našem okruženju. Pozitivno je što su upravo ti ciljevi prepoznati te postavljeni i kao osnovni ciljevi PGO-a. Oni to trebaju ostati i u praksi.
Nadamo se da ćete uvažiti naše komentare, prijedloge, obrazloženja.
3L
U Zagrebu,
- listopada, 2015. godine
