Vikend radionica izrade solarnih kolektora započela je predavanjem gospodina Tonija Vidana, voditelja energetskog programa Zelene akcije, na temu Održiva energetika u RH.
Bio je to osvrt o utjecajima energetskog sektora na okoliš, o ekonomski i ekološki održivim projektima u Europi i u Hrvatskoj, korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj (vjetar, Sunce i biomasa), mogućnostima i trenutnim poteškoćama.
Zatim je pušten polusatni dokumentarni animirani film There´s no tomorrow koji je veoma slikovito predočio dosadašnji utjecaj čovjeka na gotovo svaki kutak ove planete i posljedice njegovog djelovanja.
Iskorištavanje prirodnih resursa gotovo do neiznemoglosti, onečišćen zrak, zagađeno tlo i brojni vodni resursi, gubitak staništa za sve veći broj biljnih i životinjskih vrsta, potpuni nedostatak hrane i politička previranja u jednom dijelu svijeta dok neki drugi pak bezbrižno razbacuju novac na sve strane.
Tehnologija je unazadila svakodnevicu većine ljudi u razvijenom dijelu svijeta, proizvodi se previše nepotrebnoga, previše se troši, a čovjek u toj automatiziranosti gubi smisao i zdravlje.
Ali uvijek ima rješenja. Često su za pravi napredak i poboljšanje potrebne temeljite promjene životnih uvjerenja, stavova i navika.
Ako ponavljate isto, postižete iste rezultate. (citat)
Žanjemo ono što smo posijali, a najučinkovitiji način smanjenja potrošnje prirodnih resursa jest mijenjanje načina života, vlastitih izbora i ponašanja.
Nakon dokumentarca, voditelj radionice izrade solarnih kolektora, Bruno Motik ukratko je objasnio princip rada solarnih kolektora te sustav gradnje.
Na početku je istaknuo bitnu razliku između solarnih kolektora i solarnih panela.
Za razliku od solarnih panela koji proizvode električnu energiju, solarni kolektori proizvode toplinsku energiju. Solarni kolektori najčešće se koriste za pripremu tople vode i dogrijavanje vode u sustavu grijanja.
Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji se od solarnog kolektora (ili više njih), spremnika topline (toplinski izolirani bojler s izmjenjivačima topline) i ostale opreme (pumpe, termostata, cijevi, itd.).
Solarni kolektor jednostavan je uređaj – izolirana kutija s jednom prozirnom stranicom ispod koje se nalazi rešetka cijevi kroz koje prolazi voda.
Na cijevi su spojeni limovi tkz. krilca koja povezuju čitavu površinu unutrašnjosti kolektora. Cijevi su najčešće od bakra jer je s tim materijalom lako raditi, a ima jako dobra svojstva u smislu prijenosa topline. Krilca od aluminijskog lima obojana su crnom bojom tako da se maksimizira upijanje sunčevog zračenja koje prolazi kroz prozirnu stranu kolektora. Sunčevo zračenje (svjetlost) kada udari u crni lim pretvara se u toplinu. Ova toplinska energija se s limenih krilaca prenosi na cijevi ( jer su fizički spojeni) i grije vodu koja prolazi kroz njih. Zagrijana voda odvodi se u spremnik gdje se toplina akumulira. Važno je da i spremnik i kolektor budu dobro izolirani jer se tako smanjuje gubitak energije.
Na radionici se izrađuje jedan dio sustava, solarni kolektor (pločasti solarni kolektor), dok izrada cjelokupnog sustava, spremnika (bojlera), pumpe i cijevi ostaje kao tema neke druge radionice.
Prvi dan radionice odrađen je značajan dio posla. Sudionici radionice nisu bili tek pasivni promatrači već su pomno pratili demonstracije voditelja i iskusnijih volontera te su žustro i vješto pomagali i izmijenjivali se u različitim etapama procesa izrade.
Gradnja solarnog kolektora započinje izradom solarnog apsorbera (upijača energije). Preko njega se sunčeva svjetlosna energija pretvara u toplinsku.
Apsorber se sastoji od bakrenih cijevi tj. bakrene rešetke i aluminijskih limenih krilaca.
Za izradu krilaca ranije se koristio bakreni lim jer je bakar mekši, s njim je jednostavnije raditi te ima nešto bolju toplinsku provodljivost od aluminija, ali bakar je posljednjih nekoliko godina toliko poskupio da se koristi aluminij kako bi se samogradnja kolektora novčano isplatila.
1.Bakrena rešetka sastoji se od raznih komada cijevi i T fitinga. Dakle, prvo je trebalo pažljivo izrezati cijevi pomoću rezača i spojiti ih u rešetku.
U ovom dijelu učilo se lotanje. Trebalo je spojiti cijevi tako da kasnije ne puštaju vodu.
Lotanje je postupak kojim se dijelovi kovina zagrijavanjem spajaju u nerazdvojni trajni i čvrsti spoj.
2.Sljedeći je korak izrada limenih krilaca. Krilca su pravokutnici izrezani iz aluminijskog lima te je na njima napravljen utor u sredini. Krilca se slažu na bakrenu rešetku tako da utorom prijanjaju uz bakrene cijevi.
Za jedan kolektor izrezali smo 15 krilaca. Zatim smo uz pomoć posebnog alata stvorili utore po sredini krilaca.
3.Sljedeći korak je spajanje krilaca na bakrenu rešetku. Limeno krilce treba što bolje prijanjati uz cijev, a da bi pospješili prijenos topline s lima na cijev koristimo termo otporni silikon koji nanosimo po sredini utora. Izbuše se rupice na krilcu kroz koje će se kasnije provući žičice kojima će se krilce trajno spojiti na cijev.
4.Slijedi bojanje krilaca crnom mat bojom (crna boja izrazito upija toplinu) otpornom na visoke temperature.
5.Sljedeći korak je izrada drvenog okvira koji se također boji u crno
6. Nakon što se napravi okvir, sa stražnje strane pričvrsti se aluminijski lim koji će služiti kao poleđina.
7.Potom se u drveni okvir umetne sloj kamene vune kao izolacija, a preko nje se stavlja zaštitna aluminijska folija koja se za drvo spaja klamericom ili čavlićima.
8.Zatim apsorber treba umetnuti u drveni okvir te se na kraju postavlja prozirna staklena ploča.
Detaljne informacije o solarnim kolektorima i o samogradnji sustava za zagrijavanje sanitarne vode u kućanstvu uz pomoć sunčeve energije možete pronaći u priručniku Solarni kolektori – Priručnik za samogradnju, koji je i korišten u pisanju ovog teksta (http://www.zmag.hr/hr/zmagove-publikacije).
Priručnik je podijeljen svim sudionicima radionice, dostupan je i javnosti, kao i na internetskim stranicama Zelene akcije.
Ugradnja solarnog sustava za pripremu tople vode isplativa je investicija jer smanjuje potrošnju energije koja je svakim danom sve skuplja.
Kupnja solarne oprema zahtijeva znatna financijska ulaganja, u Hrvatskoj trenutno nitko ne proizvodi solarne kolektore (uvoz iz Turske i Kine) te je izrada solarnih kolektora a posebice edukacija drugih o toj temi pothvat vrijedan pohvale te izraz kreativnosti, marljivosti, dobe volje i pozitivnog duha u skladu s održivim djelovanjem za kvalitetniji i smisleniji život.
Atmosfera na radionici je bila veoma ugodna, sasvim radna, jako pozitivna, prožeta humorom, a tijekom oba dana radionice svim sudionicima bio je osiguran i ukusan ručak u prostorijama Zelene akcije, okrjepa za nastavak aktivnosti i veselo čavrljanje i izmjenu ideja.
Izrađena su tri solarna kolektora i planiraju se donirati jednom vrtiću i/ili školi.
napisala: Marija Radić
